»Praxis« i Korculanska letnja skola*

[...] clanovi Odsjeka za filozofiju: Branko Bosnjak, Danko Grlic, Milan Kangrga, Danilo Pejovic (Pejovic je 1966. izisao iz redakcije, a umjesto njega u redakciju ulazi Ivan Kuvacic), Gajo Petrovic, Rudi Supek (kao osnivac Odsjeka za sociologiju naseg Fakulteta) i Predrag Vranicki odlucili smo osnovati filozofijsko-sociologijski casopis, sto smo ga nazvali Pradzis, prvi broj kojega je izisao koncem 1964. [...]

Casopis je izlazio od 1964. do 1974. god. kao mjesecnik ili dvomjesecnik. Zeljeli smo imati jedan ne uskostrucni filozofijski casopis, nego takav koji ce se baviti svim bitnim problemima suvremena svijeta. Zato smo unaprijed racunali na suradnju poznatih europskih i svjetskih filozofa i sociologa, kao i teoreticara drugih znanstvenih podrucja, sto nam je najvecim dijelom i uspjelo. U redakcijskom savjetu casopisa bili su clanovi od stranaca ovi filozofi i sociolozi: Kostas Adzelos (Pariz), Alfred J. Ayer (Odzford), Zygmunt Baumann (Tel Aviv) Norman Birnbaum (Amherst), Ernst Bloch (Tübingen), Thomas Bottomore (Brighton), Umberto Cerroni (Rim), Robert S. Cohen (Boston), Marvin Farber (Buffalo), Eugen Fink (Freiburg), Erich Fromm (Medzico City), Lucien Goldmann (Pariz), Andrè Gorz (Pariz), Jürgen Habermas (Frankfurt am Main), Erich Heintel (Bec), Agnes Heller (Budimpesta), Leszek Kolakonjski (Varsava), Karel Kosik (Prag), Henri Lefebvre (Pariz), Georg Lukàcs (Budimpesta), Serge Mallet (Pariz), Herbert Marcuse (San Diego), Enzo Paci (Milano), Honjard L. Parson (Bridgeport), David Riesman (Cambridge, Mass.), Julius Strinka (Bratislava), Ivan Varga (Budimpesta), Kurt Njolff (Nenjton) i Aldo Zanardo (Bologna).

Casopis je radio kako na kritickom ozivljavanju autenticne Mardzove misli, tako i na daljnjem razvitku nase filozofije, kao i na plodnoj diskusiji s istaknutim misliocima na njegovu tragu, a posebno na susretima i diskusijama s poznatim europskim suvremenim filozofima i sociolozima, razlicitih orijentacija, sto se vidi i po navedenim redakcijskim clanovima. Pisalo se o najrazlicitijim temama i problemima suvremena svijeta, s ostrim kritickim nabojem spram vlastite staljinisticke teorije i prakse, zbog cega je casopis i dospio pod najzescu partijsku kritiku sa svih strana. Jedna od takvih bila je ona, sto ju je inicirao Vladimir Bakaric s proljeca 1966., kad je u Gradskom komitetu SKH Zagreba od svojih partijskih intelektualaca zahtijevao da konacno »udare praksisovce zeljeznom stangom po glavi« nazvavsi nas »profesionalnim antikomunistima«. Iza toga je u Vjesniku slijedio napad tih intelektualaca 18 dana za redom u posebnom feljtonu na pola stranice lista. [...]

Rudi Supek i ja ljetovali smo s obiteljima nekoliko godina u Lumbardi pokraj Korcule. U to su se vrijeme svake godine u organizaciji Sekretarijata za prosvjetu odrzavali dopunski seminari za profesore srednjih skola razlicitih struka (npr. u Crikvenici i drugdje). Tada smo dosli na ideju da se na Korculi organizira isto takva skola za nastavnike filozofije i sociologije tokom ljetnjih ferija. Najprije smo o tome htjeli cuti misljenje predsjednika opcine Korcula, koji se odusevio tom idejom, jer je to bila ujedno i turisticka reklama za taj grad, buduci da smo planirali pozvati i predavace iz inozemstva. Tako je pocelo. Uz pomoc Sekretarijata skola je intenzivno pocela s radom 1964. u trajanju od 14 dana. Ti su medjunarodni susreti filozofa i sociologa iz citave Europe i svijeta (bilo je sudjelovatelja iz Juzne Amerike, Japana, Izraela i Maroka i dr.) postali zivo mjesto njihova kritickog suceljavanja i drugarskog ophodjenja i upoznavanja, tako da je 1968. god. broj sudjelovatelja dosegao pet stotina. Medju njima bilo je i mnogo studenata iz mnogih zemalja Europe. Na plenarnim zasjedanjima i u posebnim sesijama raspravljalo se o svim aktualnim problemima suvremenosti. Referati s Korculanske skole bili su tada objavljivani u casopisu Pradzis. Evo nekih opcih tema o kojima se raspravljalo u Korculi: Sto je postvarenje, Problem povijesti, Umjetnost u tehnificiranu svijetu, Mardz i suvremenost, Hegel i nase vrijeme, Gradjanski svijet i socijalizam, Utopija i realnost itd.

Tesko je opisati tu atmosferu susreta i dogadjanja za vrijeme odrzavanja Skole. Pored sluzbenih plenarnih sjednica, svim su sudjelovateljima u najdubljoj uspomeni ostajali oni neformalni susreti i diskusije pod vedrim nebom u restaurantima na plazi, u tom mediteranskom podneblju koje je odusevljavalo sve prisutne, tako da je to francuski filozof Henri Lefebvre u jednim francuskim novinama, opisujuci te susrete, nazvao »dionizijskim socijalizmom«. Eugen Fink, njemacki filozof svetskoga glasa, kao redovni sudionik rada na Korculi, prema rijecima njegove supruge, izjavio je da su mu to bili najljepsi dani u njegovu zivotu, medju zagrebackim kolegama na Korculi. Bilo je mnogo lijepih zgoda, o kojima bi trebalo posebno pisati. Svim europskim poznatim filozofima bila je cast biti pozvan na Korculu. [...]

Pradzisova radikalna i ostra kritika jugoslavenskog staljinistickog sistema u cjelini morala je u jednom trenutku imati svoju granicu. Bili smo neprekidno prozivani i napadani kao »neprijatelji samoupravnog socijalizma«, pa je onda vrhuska odlucila da zabrani i jedno i drugo. A sa casopisom i Korculanskom ljetnom skolom postali smo u Europi i svijetu prepopularni i isuvise cijenjeni, da bi se to moglo dopadati birokratskoj vlasti. Bilo je samo pitanje nacina, na koji se to ima sprovesti. Za casopis su nalozili partijskim putem tiskari u Sisku da ne smije vise stampati te »neprijatelje«, s time da se kaze kako sami radnici u tiskari ne zele vise raditi na tom casopisu! A za Korculansku je skolu upotrebljena ista metoda: Opcina Korcula ne zeli vise primati te neprijatelje drzave i socijalizma. U privatnim razgovorima opcinari su iskazivali svoje negodovanje takvom odlukom, jer je Skola svake godine privlacila mnogo turista nakon glavne sezone, kad se Skola obicno odrzavala. Ali, koga briga za turizam, birokracija radi svoje usprkos svemu: Nece ona propasti! Njoj je uvijek dobro.

_______________

*) Iz: Milan Kangrga, Izvan povijesnog dogadjanja, »Feral Tribune«, Split 1997, str. 231, 235_236, 236_237, 238; izbor i oprema redakcijski.