Razmi{ljanja jednog in`enjera
(nezaposlenog)

Razgovor sa Draganom Brankovi}em, diplomiranim in`enjerom {umarstva (o`enjen, dvoje dece), iz Valjeva, vodio @eljko Krsti}, oktobra 2001. godine, u okviru projekta "Politika i svakodnevni `ivot" Instituta za filozofiju i dru{tvenu teoriju iz Beograda.
Ovim tekstom nastavljamo objavljivanje kazivanja "obi~nih" ljudi o svom `ivotu, vremenu, dru{tvu i svetu, nadaju}i se reagovanju na{ih saradnika i ~italaca.
Tekst je neznatno skra}en i minimalno redigovan. Oprema redakcijska.

Kako se `ivi

Ka`ete da ne radite u struci, kako zara|ujete za `ivot?
Za `ivot zara|ujem vrlo te{ko, kada sam ostao bez posla radio sam privatan biznis, imao sam neku trafiku. Dr`ao sam to dve i po godine. Radio sam sa cigaretama, {vercovao sam po vozovima. To je za mene bilo jedno veliko iskustvo. To, kada ~ovek radi tako ne{to nelegalno, to je vrlo nezgodno za ~ovekovu psihu i za sve. Dok sam {vercovao cigarete bio sam svestan da je ta roba nelegalna, ali ta roba i nije mogla da bude legalna. Sistem je bio takav da mi koji smo bili vlasnici trafika bili smo odgovorni, ni krivi ni du`ni {to prodajemo uop{te tu vrstu robe. Tako da sam ~esto i{ao u Crnu Goru, nabavljao robu za moju trafiku, upoznao ljude od najvi{ih do najni`ih slojeva. Jednostavno, u tom vozu i nije bilo normalnih putnika, to su sve bili ljudi koji su na neki na~in spa{avali svoje porodice, nosili razne vrste roba, naj~e{}e cigarete, da bi pre`ivljavali i kasnije ih prodavali i tako izdr`avali svoje porodice kao i ja.

Stavljali su glavu u torbu?
Imao sam ekscesa na tim vozovima i jednom sam stvarno stavio glavu u torbu. Nisam se mogao pomiriti sa sudbinom da mi neka carina u Prijepolju oduzima cigarete koje sam ja platio u ovoj istoj dr`avi, u magacinu koji je verovatno registrovan od neke crnogorske vlade. ^ak su u jednom trenutku i pucali na mene kada sam isko~io iz voza be`e}i od toga, jer sam bio svestan da sam ja u cigarete ulo`io skoro celu zaradu koju sam imao u ku}i, mada to niko nije ni znao, normalno. Tu se radilo o nekih 1000 DEM, tada sam uspeo i da spasim cigarete, ali `ivot mi je tada prvi put bio u opasnosti. Kada sam do{ao u grad svojoj porodici nisam mogao da ispri~am {ta se dogodilo jer mi niko ne bi verovao. Smatram da je tada svaki ~ovek trebalo to da vidi, da vidi {ta se to doga|a, kako ljudi pre`ivljavaju, {ta radi milicija, carinici, kako oduzimaju. Da ne ka`em da su svi ti carinici imali isto svoje porodice, ~ak je cela njihova porodica {vercovala cigarete, radila isto {to i mi samo su oni mogli da pro|u, a mi ne.

[ta mislite, kom dru{tvenom sloju pripadate?
Pa znate {ta, ja nemam predstavu kojem sloju pripadam, mogu samo letimi~no da pogledam okolinu oko mene. Mogu da ka`em da pripadam srednjem sloju i to onom koji ima neku viziju da ne{to u budu}nosti mo`e da bude, jo{ uvek, na sre}u, nisam izgubio neku viziju budu}nosti, ali smatram da su kod nas klase ve} izdvojene i da smo postali klasno dru{tvo i to u periodu kada smatram da niko ne bi mogao da ostvari da bude neka vi{a klasa, pojedinci su to ostvarili. Da li preko politike, da li preko nekih svojih sposobnosti, u {ta ne verujem, uglavnom je bilo oslonjeno na politi~ke stvari, uzimanje kredita, otvaranje firmi, tako da se jedan sloj ljudi tu izdvojio, na {tetu nekih drugih. Neke vrednosti su poreme}ene. Ne mo`ete vi o~ekivati od nekog da za 10 godina stvori milione i milione maraka na legalan na~in. To je nemogu}e. Postoji taj sloj koji se izdvojio koji je bio naslonjen na neku politiku, dobijanjem kredita, neki su ulo`ili u neku proizvodnju, neki su imali pravo na neki uvoz nekih roba. Imali su neku privilegiju i mi smo im prakti~no tu privilegiju poklonili, jer nismo imali pravo na neki izbor.

Rekli ste da radite vi{e poslova, da li radite neke poslove koje ne bi radili da ne morate?
Radim dosta poslova koje ne moram, ali silom prilika radim. Evo i sada ispred ku}e imam malu tezgicu, prodajem jabuke i kru{ke koje donesem iz sela jer stanujem u gradu pa ra~unam da je ulica prometna. Imam tu neku trafiku, pa izdajem, ali ~ovek se u principu snalazi. Smatram da nijedan posao, to nije ne{to nelegalno, nego je to sitno, da ~ovek mo`e da ima za neke svoje svakodnevne potrebe.

Da li mo`ete adekvatno da naplatite taj svoj rad?
U principu ne mogu. Evo, neki dan sam bio u selu, i{ao sam da snabdem sebe i svoju porodicu drvetom, planiram da se grejem na struju i ne{to drvetom. U principu dosta stvari sam radio koje nisu adekvatno nagra|ene, pa ~ak i ono {to sam malopre napomenuo, kada sam {vercovao, to nije bila nikakva nagrada, to je vi{e bila borba za egzistenciju, tu ~ovek i dosta toga izgubi od svog identiteta, to je ne{to stra{no.

[ta ste sve spremni da radite da biste zaradili za `ivot?
U godinama sam kada u principu smatram da od ovih godina, od neke 35 koliko ja sada imam, 36, pa do 50-te, tih 15 godina su klju~ne za moj `ivot i egzistenciju mene i moje porodice. To su godine u kojima ~ovek razmi{lja o nekoj budu}nosti, da ne{to mora da stvori. Tu ne postoji izbor, ne postoji ni biranje posla, ni{ta. U ovih 15 godina smatram da ono {to napravim u narednom periodu, to sam napravio, a posle je sve neko odr`avanje toga {ta je ~ovek napravio.

[ta biste najvi{e voleli da radite kada biste mogli?
Naravno da bih najvi{e voleo da radim u struci. Da se vratim onom mestu na kojem sam radio ili da dobijem neko novo mesto prikladno mojoj struci i sposobnostima za koje sam smatrao da sam ih imao i da ih imam jo{ uvek, iako u struci nisam dugo.

Ho}e li za vas uskoro da bude bolje, ima li optimizma?
Taj optimizam je uvek bio optere}en i on je optere}en svakim danom. Kada ~ovek pogleda na televiziji, kada u|e u neke dru{tvene institucije, zatra`i neku pomo}, to su neke konkretne stvari gde vi vidite da ni{ta u stvari nije promenjeno.

Da li smatrate da su se u ovom prethodnom periodu obogatili samo ljudi koji nisu imali obzira?
Pa ne smatram sada principijelno da su se samo oni obogatili. Smatram da je tu bilo i nekih sposobnih ljudi, ali radi se o nekim enormnim zaradama. Radi se o nekim stvarima koje ~ak i neki ljudi koji su se obogatili manje, iako su sposobni, mislim i oni spadaju u ceo taj isti krug. Ne vidim sada vi{e ni razlike.

[ta vam se svi|a u Valjevu?
To {to mi se svi|alo to je izgubljeno. Svi|ao mi se taj duh, zato {to sam ovde ro|en. Poznajem dosta ljudi, tu su moji {kolski drugovi, mada se, naravno, manje vi|amo. Uglavnom, okru`en sam ljudima koje poznajem i koji su mi dragi. Naravno, ima i onih koje ne `elite da sretnete na ulici, ali to je moj grad, tu sam ro|en, mo`da sam ga i zbog toga zavoleo. Nemam nameru da menjam sredinu, osim ukoliko mi ta sredina ne pru`i ne{to vi{e od onoga {to sada imam.

Kako izgleda jedan va{ dan?
Jedan moj dan je tipi~no neradni~ki dan, a te`ak. Te`ak po nekim psihi~kim optere}enjima. Ustajem oko pola osam ili osam. Odlazim na pijacu. Konsultujem se sa `enom {ta uzeti na pijaci za doru~ak za ru~ak ili ve~eru, to je svakodnevno. ^esto dolazi i do prepirki, svi `elimo da novac u{tedimo i mogu vam re}i da se to ve}inom radi na hrani. Zna~i, odlazim na pijacu, uzimam preko potrebne namirnice, dogovorim se sa `enom za ru~ak, za ve~eru i tako uglavnom.

Da li obavljate neke sitne poslove sa prijateljima i ro|acima?
Pa, ako mo`e da se nazove neki ku}ni biznis, mislim vezan sam za moju familiju. Idem na selo ~esto, sa njima ne{to kontaktiram, poku{avam. Imam na selu neke ro|ake, stri~eve, tetke. Sa njima poku{avam da gajim neke ovce, ostalo mi je od mog oca neko malo stado pa poku{avam da to obnovim i pro{irim.

[ta za vas zna~i slobodno vreme?
Za mene ono li~no i ne zna~i mnogo. Ja ga imam dosta tako da mi to vi{e i smeta. Za mene to zna~i da ne `elim da imam slobodno vreme. Ja to vreme koristim da idem u kafane, da se vidim s prijateljima, ~esto uve~e odlazim u grad da se vidim s prijateljima. Ja ga i ne cenim vi{e i postalo mi je optere}enje.

Da li vam ti prijatelji s kojima se dru`ite poma`u kada zatreba?
^ovek se sretne s onim prijateljima i ljudima s kojima ga vezuju ili isti porodi~ni problemi ili iste teme. Mi smo svi uglavnom na istoj lestvici mi{ljenja. Tra`iti pomo} od njih, ili oni od mene, mislim da se suvi{e dobro poznajemo, bilo je poku{aja da jedni drugima pomognemo, ali se uglavnom sve svodilo na neke savete. Bilo je i razo~arenja. Imam prijatelje koji su i politi~ki anga`ovani, oni su zadovoljni sobom i mestima gde se nalaze, tako da se na neki na~in svi moji prijatelji promene. Smatraju sebe uspe{nim i ne `ele da imaju prijatelja koji bi trebalo tako|e da bude uspe{an, sli~an njima. To je vezano za ljude koji su sujetni i probijali su se na neki lak{i na~in i ne `ele da vide mene na nekom mestu ili poziciji.

Da li se sa prijateljima sva|ate oko politike?
Pa, vrlo ~esto, naro~ito u ovom sada periodu. Moram re}i da se dru`im sa ljudima razli~itih politi~kih opredeljenja. Bili su to prijatelji koji su bili ~lanovi JUL-a, SPS-a, oni su i sada moji prijatelji zato {to sam ja kao ~ovek takav, iako su me kada sam {etao u onoj predizbornoj kampanji izbegavali, da bi sada, smatraju}i da sam ja sada u nekoj boljoj poziciji, postali vi{e privr`eni meni. Ja to smatram ljudskom slabo{}u i ja kada primetim da je ~ovek slab ne idem na to da ga uni{tim, nego mogu samo da se {alim sa njim, ne idem da bi mu zamerao. Ja sam takav ~ovek da volim da pomognem svakome, jer ra~unam da }e i meni neko sutra pomo}i.

Da li vr{ite popravke po ku}i?
Dosta stvari znam da uradim, nu`da me naterala. Ba{ sam pro{le godine kre~io ku}u tako da ~esto ne{to popravim, zamenim gumice na slavinama, to su sitne popravke uglavnom.

Kako se hranite?
Vrlo lo{e. Ve}inom je to vezano za neko povr}e. Mesa ima, ali u manjim koli~inama. To je vi{e neka sposobnost moje supruge i na{eg dogovora. Ne mogu da ka`em da se hranim ekstra, ali ni mnogo lo{e. Uglavnom kao ve}ina.

Deca ne idu jo{ u {kolu. Da li im ~itate bajke kada oni to za`ele?
Da, uve~e pro~itam. Volim sa k}erkom da ve`bamo slova, da ~ita, da pi{e i mogu vam re}i da sam sre}an zbog toga.

Da li uspevate sve da obavite u toku dana?
Zahvaljuju}i mom slobodnom vremenu kojeg imam dosta uspevam sve da obavim u toku dana.

Da li ose}ate umor?
Pa, ne ose}am neku vrstu fizi~kog umora, jer smatram sebe jo{ uvek mladim. Uvek sam bio u nekoj fizi~koj kondiciji zavidnoj, tako da ne ose}am neki fizi~ki umor, ali ose}am neku vrstu psihi~kog umora. Razmi{ljaju}i svaki dan {ta uzeti za ru~ak, za ve~eru. ^esto tu do|e do nekih konflikata, struja, telefon, voda, sve su to neke stvari koje ~ovek mora da odvoji da mu ne idu kamate. Sve se svodi na to, na neke sitne stvari, a to bi sada trebalo da mu bude vrlo bitno i ja kao porodi~an ~ovek treba da budem optere}en tim.

O promenama, 5. oktobru...

Da li se u va{em svakodnevnom `ivotu promenilo ne{to posle 5. oktobra?
Li~no, {to se ti~e mene, nije se mnogo promenilo mada ima indicija da se ne{to promenilo. Sa~eka}u jo{ pa }emo videti, ali u globalu smatram da se nije mnogo promenilo.

[ta vam najvi{e smeta u sada{njoj situaciji?
Pa, ne smatram da }e se ono {to je obe}ano uraditi vrlo brzo, radilo se dosta sporo. Te neke promene koje su najavljivane i{le su dosta sporo. ^ak u nekim sferama uop{te nije ni{ta ni ura|eno. Vi mo`ete da odete konkretno u op{tinu i kada budete do{li do {altera i vama }e biti jasno da u op{tini kao op{tini ni{ta nije promenjeno. Kada odete u neke dru{tvene ustanove koje su bile bitne i bile su vam ranije bitne vi tu sada do`ivljavate promene, a te promene se ne ose}aju.

Da li su poskupljenja nu`na?
Pa, pretpostavljam da su nu`na iako vlada, ono {to je mo`da, ne{to, {to je meni neshvatljivo da marka jo{ uvek stoji, ne znam, vide}emo.

Da li je teret promena ravnomerno raspore|en?
Ne smatram da je teret ravnomerno raspore|en. Nekima koji su se egzistencijalno obezbedili njima je to lak{e, oni i promene do`ivljavaju lak{e, oni koji imaju novca njih to i ne poga|a. Ja od ovih promena o~ekujem ne{to bolje u mom `ivotu, pa sad, vide}emo.

Da li ste ostavili neki posao? Malopre ste pominjali {verc cigareta. Da li se jo{ time bavite?
Ne, ne bavim se. Taj posao sam ostavio i drago mi je {to sam ga ostavio. Prvo, rade}i to bio sam tako poni`avan i, normalno, sam za sebe nisam bio zadovoljan, iako me je nu`da naterala da to radim, ~esto mi je bilo muka od samog sebe.

Da li vi planirate da ne{to menjate u svom li~nom `ivotu?
Pa planiram da ne{to menjam u li~nom `ivotu, ali jo{ uvek ne znam konkretno {ta bih trebalo da promenim.

Da li promene u dru{tvu zahtevaju da se menjaju stare navike i koje?
Pa, verovatno. Neke navike mi sami moramo da promenimo, a smatram da }e promene u dru{tvu verovatno uticati da se ljudi sami promene, da promene ne{to. Najte`e je da se promeni mentalitet jednog naroda, to je najgore od svega. Tu mislim da ne postoji nijedna vlast, ni pro{la ni budu}a, koja tu ne{to mo`e da promeni. Vlast sama po sebi ne mo`e promeniti mentalitet ljudi, mo`e promeniti neki zakon jer, vidite, nije Nemac kao Nemac ~ovek bolji od nas Srba, njega je zakon, da ne ka`em vlast, naterao da on bude bolji.

Koliko se trudite da saznate {ta se de{ava u va{oj okolini i dru{tvu?
Nekad sam se izuzetno trudio, voleo sam da budem informisan, nekad i vi{e od obi~nog sveta. ^itao sam novine, gledao TV, razgovarao sa ljudima. Volim da budem informisan. U poslednje vreme i ne `elim da budem informisan, mo`da zato {to sam malo vi{e razo~aran jer ~ekaju}i neko re{enje za moju li~nu egzistenciju i bolju budu}nost, ~ovek u tom trenutku be`i od istine. Ja stvarno vi{e ne ~itam ~esto novine, da se ne bih razo~arao.

Komunikacija

Da li mislite da su lokalni listovi i TV stanice ovde u Valjevu bolji od beogradskih?
Ne smatram da su lokalni listovi bolji od beogradskih. [to se ti~e TV stanica, po Beogradu neke stanice, po{to smo blizu Beograda, ne{to mo`emo da uhvatimo od tih programa a ne{to ne, ali smatram da je glavni grad kao glavni vi{e informisan neko lokalni, nego mi koji `ivimo u drugim mestima i gradovima, ali to je ba{ izrazito.

Kada se ne{to zaista va`no dogodi, kako se informi{ete {ta se zaista dogodilo?
Pa, ja sam imao sre}e da supruga i ja u{tedimo ne{to para, pa smo kupili kompjuter, pa se informi{em preko Interneta. On mi poma`e da ~itam novine ~esto preko Interneta, ima na Internetu novina, pa snimam, pa ih onda ~itam. Tako da sam i sa te strane informisan.

Kako znate, {to se ti~e medija i {ire, ko la`e?
Te{ko pitanje. Ja ne znam ni kada moja `ena la`e. Pogotovo kada je to vezano za `ene, a da ne govorim o nekim sferama uop{te u dru{tvu, ustanovama, pojedincima, vlasti i {ta ja znam, ja sam ~ovek koji je mnogo toga i lo{eg do`iveo u `ivotu i kod mene je nepoverenje izuzetno visoko u mojoj psihi, ja mnogo ne verujem, meni je `ao zbog toga. ^esto ne verujem ljudima i ~esto ne mogu da prepoznam istinu u nekim re~ima. Uvek sam se pitao i kada mi izgovori predstavnik neke vlasti, ili bilo ko, uvek sam se pitao da li je to tako.

U~e{}e u promenama

Kako ste vi li~no do`iveli 5. oktobar, {ta mislite zbog ~ega je pao Milo{evi}?
Pa 5. oktobar je bio posledica op{teg stanja koje je bilo u dru{tvu. Znamo da su pre toga bili izbori, ali bilo je i ranije kra|a na izborima. Na ovim poslednjim izborima bila je neka kulminacija u narodu. To sam osetio {to nije bilo euforije, pre izbora u narodu nije bilo deranja, uzvikivanja, kao pre, kad je SPO '91. ili ne znam koje godine, nije se ose}ala ta euforija. Narod je bio toliko razo~aran da nije hteo da gubi snagu na viku i dernjavu, nego jednostavno je to rekao na izborima.

Vra}amo se Milo{evi}u. Za{to je pao i da li je to dobro ili lo{e?
On je pao zbog vi{e stvari, ali smatram da je to i zaslu`io. Mislim da je bio i totalno pogre{no informisan, on je bio proizvod desetogodi{nje politike, bio je toliko osion u svojoj vlasti da je to preteralo sve mogu}e mere. Da ne govorimo o nekim drugim stvarima vezanim za samu dr`avu, oko granica, Kosovo i to. Nije uzrok njegovog pada bilo samo Kosovo, {to mnogi smatraju. U onoj drugoj polovini naroda koja mu je bila verna, nije ona mogla vi{e, ona nije mogla da podnese taj njegov teret. Taj njegov li~ni stav koji je provejavan 10 godina, na kraju i mislim da je ta druga polovina, koja je nama uvek falila da bi dobili izbore protiv njega, ta druga polovina je odlu~ila da mu okrene le|a.

Da li ste u~estvovali u protestima pre tih izbora i oko njih?
Da, u~estvovao sam u protestima jo{ dok sam bio student '91. godine i u svakom ve}em i masovnijem protestu. Zna~i, bio sam na svim protestima, dok je SPO bio perjanica nekih opozicionih stranaka bio sam u~esnik. Naravno, i sada, 5. oktobra.

Koji je to generator bio koji vas je vukao da se pojavite na Terazijama i na svim kasnijim protestima protiv tada{njeg re`ima?
Pa, ja im jednostavno nisam verovao. Nisam verovao zbog toga {to su to ljudi, hteo sam i kao student da me niko ne pita u kojoj sam partiji, jer nisam bio ni u jednoj. Se}am se kada su komunisti bili na vlasti, kada sam odlazio u vojsku, moj otac koji je bio ~lan SK rekao mi je pogledaj tamo da postane{ ~lan SK. Kada sam pitao za{to, rekao mi je pa lak{e je sutra za `ivot i lak{e je za posao. Tu re~enicu nisam nikada zaboravio i smatram da je uticala na mene, ali ne u boljem smislu, nego u lo{em smislu. Ona pokazuje koliko se ni{ta nije promenilo, ni sada. Vi morate da budete ~lan neke organizacije, neke partije, tu se stru~nost ne postavlja kao neki izrazit uslov.

Zna~i, u~estvovali ste u protestima od po~etka. Kako ste se uklju~ili, da li vas je neko pozvao iz neposredne okoline ili ste se sami pojavili na tim protestima?
Ve} sam rekao, u~estvovao sam u protestima, jo{ u onim prvim, kada je Bogoljub Arsenijevi} Maki, kada je posle, uslovno da ka`em, Kosovskog boja, koji smo mi prakti~no vr{ili dole na Kosovu, kada se pojedini vr{njaci nisu vra}ali sa Kosova, kada je izgubljeno, tada se pojavio ~ovek u ovom gradu koga smatram izuzetno hrabrim. Mnogi mu osporavaju ono {to je u~inio, ali smatram da je on mnogo toga u~inio. Ako ni{ta drugo, prvi je pozvao narod u onom ratnom periodu, kada nas je NATO bombardovao i kada smo svi bili poni`eni i kao nacija i kao dr`ava. Pozvao je nekim uli~nim proglasima. Pojavilo se tu po zgradama, po ulicama, neki leci da se narod okupi na trgu i smatram da je tada za ovaj grad po~ela neka vrsta protesta. Jer bilo je potrebno da mi kao gra|ani, kao narod ka`emo da smo pora`eni, zna~i da priznamo to da smo pora`eni. I u jednom ratu i protiv Hrvata i protiv Bosne, ne treba se toga stideti, treba to da priznamo. Nas je zavela pogre{na politika i pogre{na procena pojedinih politi~ara za svih ovih 10 godina, jednu stvar da se razumemo, '90. i '91. godine ja sam razgovarao i sa Hrvatima, ~ak intelektualnim slojem u Hrvatskoj. To su bili neki glumci, koji su bili preko neke familije moji poznanici i mogu vam re}i da ~ak i u nekom periodu kada smo bili sa Hrvatima, bilo je ljudi koji su dolazili iz Hrvatske i bili moji ku}ni prijatelji. I vi kada razgovarate sa njima, ne ulazim u to da li je tada Hrvatska imala neku pogre{nu politiku, ali iz razgovora sa njima kao da ima ogledalo sa dva lica, vi smatrate ovde jedno, a oni ne{to drugo. U principu politika je ta koja je rasturila dr`avu. Smatram da je i dan-danas mogla da funkcioni{e na konfederalnom principu kao {to sad, recimo, ne priznajemo da su Srbija i Crna Gora ve} konfederacija. Da smo tada odlu~ili da bude Jugoslavija konfederacija do rata ne bi dolazilo. Srbi tamo u Hrvatskoj bi bili ni{ta manje poni`eni nego {to su kasnije bili poni`eni. To je bila neka procena komunista o velikoj Srbiji, oni su imali plan isto tako velike Hrvatske. Tako da smatram da su oni bili `rtve politike i mi smo bili `rtve i mislim da sada jedino mo`emo ekonomski da se povezujemo.

Da li ste za vreme protesta putovali u druga mesta da bi u~estvovali na protestima? Da li ste bili aktivni?
Nisam putovao u druga mesta. Bio sam aktivan u svom gradu i pre 5. oktobra, jo{ kada je Maki dr`ao taj skup, kada je sve po~elo, zna~i nema mesta ili okupljanja na kojem nisam u~estvovao ili bio ~lan.

Da se organizuju protesti da li biste se i sada pojavili na ulici?
Naravno. Smatram da protesti nisu zlo. Svaka vlast mora da se navikne na proteste, pa za{to ne i ova. Pa, ljudi na Zapadu se okupljaju i protestuju, ne samo oko politike, nego oko mnogih stvari. Imaju ta~no odre|ena mesta na kojima se okupljaju, pa za{to da i mi nemamo takva mesta da se okupljamo. Svaka vlast treba da zna da okupljanje gra|ana ne{to zna~i. Jednostavno neko nezadovoljstvo se tu ispoljava ili neki zahtev. Svaka vlast mora da ~uje {ta se doga|a u narodu. To zna~i da ona kao vlast nije dobro informisana i ne zna {ta se de{ava na svim nivoima i na svim dru{tvenim strukturama i svim slojevima ljudi i gra|ana. Smatram da nisu ne{to lo{e i treba da se de{avaju.

U kakvoj Srbiji biste `eleli da `ivite?
Voleo bih da `ivim u Srbiji, {ta ja znam kako urediti dr`avu. Srbija jo{ nije definisana kao dr`ava. Srbija ima teritorijalnih problema i zbog Kosova, pogledajte sada i situacija u Vojvodini je isto nestabilna. Tako da ja kao gra|anin ne vidim neku perspektivu ili ve} su to neka pravna pitanja. Ne znam kako urediti dr`avu kao dr`avu, ali smatram da ona po organima vlasti treba da bude {to jednostavnija.

Da li ste zadovoljni kako se menjaju ustanove posle 5. oktobra?
Pa, {ta da ka`em, ustanove su bile i u komunisti~kom periodu sli~ne, i u periodu SPS-a sli~ne i sada su sli~ne.

Koja se ustanova najvi{e promenila od ovih glavnih ustanova?
Ne mogu da ka`em konkretno za neke ustanove da su se drasti~no promenile. Neki prijatelji koji su sada postali {efovi pojedinih ustanova, iz razgovora sa njima video sam da se u nekim ustanovama promenilo.

Recimo?
Za katastar, smatram da je tu izvr{ena neka promena iz pri~e moga prijatelja. Ustanove koje mene zanimaju - op{tina, zavod za zapo{ljavanje - tu se ni{ta nije promenilo.

Koje prvo treba da se promene, pomenuli ste zavod za zapo{ljavanje?
Ja sam nezaposlen, tako da je ovaj zavod za mene bitan. [to se ti~e op{tina, konkretno u ovom gradu op{tinska vlast, tu u principu provejavaju iste slu`be u tim op{tinama, isti je to kadar zadr`an iz prethodnog perioda. Vi kada do|ete na {alter ne mo`ete o~ekivati da kada tra`ite neki dokument, da to ide takvom brzinom. Taj informacioni sistem u samoj zgradi, u samim ustanovama, to nije povezano. Vi mo`ete do}i na {alter i da platite porez, na jednom {alteru dugujete pare, na spratovima gde je ista slu`ba vi ne dugujete pare. Ja ne `elim da se zadr`avam po op{tinama. To je za mene gubljenje vremena. @elim samo da se prijavim na odre|eni {alter, da predam odre|ena dokumenta. Ho}u da mi taj slu`benik ka`e toliko to ko{ta, sa~ekajte 15 minuta, bi}ete prozvani. Da mene neko {alje po spratovima, po op{tinama da jurim neke ljude, da zovem neke svoje prijatelje da bih zavr{io posao, ni{ta se po tome u principu nije promenilo.

Da li mislite da je mogu}e da se sa starim ljudima menjaju ustanove?
Smatram da se mogu promeniti samo ako novi ljudi izuzetno poznaju posao, ako ga ve} nisu upoznali, onda u narednom periodu kada ga upoznaju, moraju da shvate da op{tina kao op{tina mora da funkcioni{e brzo i efikasno, ona radi sa strankama, tu mora da do|e do pomaka.

Da li biste sada u ovim novim okolnostima poverili novac nekoj banci?
Da imam novac, verovatno bih stavio u neku banku, ali ja tog novca nemam, ali bih dobro razmislio u koju bih banku stavio. Da imam novaca kao neki, onda bih se konsultovao sa nekim od biv{ih politi~ara, nekim iz SPS-a, po{to vidim da njihov novac nije uni{ten. Zna~i da su banke gde su oni stavljali svoj novac jake.

[ta se promenilo

Kako se prema vama slu`benici pona{aju i da li se tu ne{to promenilo?
Rekao sam ve} da se tu nije ne{to mnogo promenilo. Ima mnogo gre{aka ljudi koji su u op{tinama. Pojedinih {efova, pojedinih sektora. Oni to treba da od svojih slu`benika zahtevaju. Oni treba da budu sa njima po ~itav dan. Oni treba da budu ti koji }e menjati ljude u op{tinama. Ne da promene fizi~ki, ali {to se ti~e posla i {to se ti~e rada, to treba da bude mnogo efikasnije i ne mo`e me niko ubediti da se stvari ne mogu raditi mnogo br`e. Ona stara garnitura u op{tinama je navikla da radi na jedan na~in, da niko od njih ne zahteva brzinu, nisu imali nikada konkurenciju ~ak i kada su se zapo{ljavali, ve} su imali vezu.

Malopre ste lepo rekli da {alterski slu`benici ne treba da maltretiraju gra|ane nego da budu uslu`ni servis?
Da, a zna se kako se u uslu`nom servisu postupa. Ja predajem odre|ena dokumenta i nema vi{e razgovora. Postoji samo odnos gra|anin i slu`benik, a on vas obave{tava {ta jo{ treba od dokumenata. Treba da tako funkcioni{e, da vi na jednom {alteru predajete dokumenta i da na tom istom {alteru di`ete dokumenta, {to zna~i da {alteri iako ih ima 15 do 20 moraju da rade sve. Svaki slu`benik mora da bude tako osposobljen da zna da uradi svaki dokument {to radi op{tina. Zna~i, vi na jednom {alteru predajete dokumenta i na istom di`ete dokumenta. Nema razgovora, vi kao stranka imate pravo da sednete, sa~ekate i budete obave{teni, a ne da dolazite vi{e puta, vi{e dana, ~ak i po nekoliko meseci.

Da li se sada ose}ate sigurno, a kako je bilo pre 5. oktobra, da li mo`ete to da uporedite?
Postoji mnogo strahova kod ~oveka. Uvek sam imao strah od egzistencijalnih pitanja. Strah koji smo mi imali onih 10 godina imao je svaki ~ovek. Samo se lud ~ovek ne pla{i kada vam neko sipa bombe za vrat ili kada vam preti opasnost da vas neko napadne. Ja sam se pla{io iskreno da Amerikanci posle bombardovanja ne u|u sa svojim trupama na Kosovo, jer bismo osetili rat u pravom smislu i ovaj u`i deo Srbije bi osetio {ta stvarno zna~i rat. Oni ljudi koji su to ve} pre`iveli i u Hrvatskoj i u Bosni. Ja nisam bio u~esnik u ratu.

^ega se najvi{e pla{ite?
Najvi{e da ne izgubi zdravlje moja porodica, deca, ja li~no. Za svih ovih 10 godina nakupilo se u ~oveku mnogo stresova. Ja sam izgubio roditelje i smatram da su oni imali dosta stresova u `ivotu, smatram da bi du`e `iveli da nije bilo tih stresova. Tako da li~no imam strah da }u izgubiti zdravlje i tako ne{to.

Da li ste imali nekog iskustva sa policijom?
Imao sam dosta. U proteklih 10 godina imao sam iskustvo sa policijom i u ranoj mladosti i ovo dok sam radio neke nelegalne poslove imao sam iskustvo sa policijom, ali sve se zavr{avalo na nekim prekr{ajima, bilo saobra}ajnim, bilo nekim iz javnog reda i mira, ali uglavnom sitniji problemi.

Da li se ne{to promenilo u pona{anju policije?
Jeste. Taj prilaz, mogu samo da zaklju~im iz ovih saobra}ajnih, kada vas zaustavi saobra}ajac, prilaz je druga~iji. Da li se samo policajac ili se policija promenila ne bih mogao da do|em do zaklju~ka.

Jeste imali iskustva sa mafijom?
Li~no sa mafijom nisam imao iskustva, ali sam bio posmatra~ nekih ljudi za koje sam mislio da pripadaju mafiji. Ako se to mo`e nazvati nekim iskustvom, onda stvarno nemam iskustva sa mafijom.

Ko je sada ja~i, policija ili podzemlje?
Kada ~itate novine i sva ona ubistva koja su se de{avala, to mo`e navesti ~oveka na zaklju~ak da je mafija bila ja~a od policije. Mislim da se ljudima ~inilo da je mafija ja~a od policije zato {to su tada{nja vlast i policija dozvoljavale takve stvari pa se to gra|anima ~inilo. Ne doga|a se u svakoj zemlji da bude ubijen na~elnik MUP-a usred grada. Ne doga|a se to u svetu, a to se nama dogodilo. Mafija je svuda u svetu povezana sa dr`avnim ustanovama, policijom i vlasti tako da ne vidim da je to i kod nas ne{to izuzetak. Smatram da je i kod nas mafija povezana sa policijom, to je sve zbog korupcije, jednostavno ona pronalazi ljude koji njoj odgovaraju u svim sferama dru{tva, za{to ne bi i u miliciji.

Smatrate li da se mo`ete sudskim putem za{tititi?
Pa, iskreno, ne smatram da me sud mo`e za{tititi u nekoj svakodnevnoj situaciji ili nekoj u koju mogu da do|em ja ili neko od moje porodice. Ne smatram da se ne{to, {to se ti~e toga, promenilo, da je neki pomak. I dalje je nepoverenje u sudstvo. To mo`emo zaklju~iti iz toga {to ja vidim i dan-danas neke ljude koji se {etaju. Koji na neki na~in nisu ka`njeni. Ne bih `eleo da budu ka`njeni, ali zbog istine ja bih voleo da mi sud ka`e da li je taj i taj ukrao ili nije. Kada ga sretnem da znam da li je on ~ist. Vrlo je te{ko sudskim putem dokazati ne~iju krivicu ili ne~iju nevinost.

Da li se pla{ite novog rata i sa kim bi on zapo~eo i da li biste u~estvovali u tom ratu?
Ne pla{im se nekog novog rata, jer smatram da smo sa Kosovom izgubili ako smo ga uop{te izgubili, sve ~injenice idu na to da jesmo. Ne smatram da }e nekih ratova u budu}nosti biti, bez obzira na sada{nju situaciju u svetu. Mo`da u doglednoj budu}nosti mo`e ne{to da se iskomplikuje sa Vojvodinom, Sand`akom, ali ne smatram da }e na ovom podru~ju biti nekih ratova u budu}nosti.

O mo}i i vlasti

Da li smatrate da direktori u nekim firmama imaju previ{e ovla{}enja?
Mogu re}i da direktori imaju ovla{}enja, velika. Smatram da im je zakon omogu}io da imaju takva ovla{}enja, ali im je omogu}io da normalno i nesmetano rade. Taj zakon nije i{ao da predvidi njihovo pona{anje u budu}nosti, i{lo se na to da ima ovla{}enja da {to br`e sklapa poslove da bi firmu mogao da izvu~e iz krize, da sa svojim komercijalnim direktorom i saradnicima unapredi firmu kako bi poslovi i{li br`e. Oni su i{li na to da direktorima daju slobodu u sklapanju poslova i, na`alost, direktori su to iskoristili {to se ti~e kadrovskih poslova.

Zna~i, mislite da je selekcija na poslu{ne i neposlu{ne kadrove i dalje dominantna?
Apsolutno, i jo{ ako se ovako nastavi bi}e dominantna u budu}nosti. Ovo pitanje koje ste mi vi postavili, to pitanje je klju~no. Direktor koji ima takva ovla{}enja, kome je zakon omogu}io takva ovla{}enja da prima samo podobne, korumpirane samo, preko veza, ne gledaju}i za stru~nost. Za njega ni{ta nije bitno, on smatra da njegova firma i ne mora da ima stru~an kadar.

Ali dr`i sudbinu ljudi u svojim rukama?
Da, dr`i sudbinu ljudi u svojim rukama, ba{ zbog toga {to je i u~estvovao prilikom njihovog zapo{ljavanja, gledao je da zaposli manje stru~ne ljude, manje kvalifikovane, primao je takve ljude da njemu nikada ne bi pretila opasnost, od nekih ljudi koji dolaze, od drugih mi{ljenja.

Stru~nih ljudi koji bi ga ugrozili?
Da. Jer on smatra da bi ga neki drugi stru~ni ljudi ugrozili, {to ne bi trebalo jer on kao direktor treba da uva`ava i druga mi{ljenja svojih saradnika. Svi treba da budu usmereni na bolju budu}nost svojih firmi. Ovla{}enja koja na{i direktori imaju su ve}a nego ovla{}enja direktora na zapadu, koji su vlasnici firmi, onda tu jednostavno nije u redu. Da li smo mi glasaju}i zakon za njih dali preduze}e njima da se pona{aju kao da je to njihovo preduze}e. Pa moja majka je radila u nekoj firmi i imala 35 godina radnog sta`a, a moj otac 42 godine, pa zamislite sada kada bi taj direktor rekao ovo je moja firma, sklapam poslove koji meni odgovaraju, radnike ne upoznajem ni sa kakvim kolektivnim ugovorom, sindikat nije bitan.

Sindikat je njegov?
Da, njegov. Sve konce dr`i u svojim rukama. Najgore je da nema nikakvu odgovornost. Ako upropasti firmu nema odgovornost. Ako je zakon omogu}io da ima takvu vlast, takva ovla{}enja, onda je morao omogu}iti da ima kontrolu.

Sistemsku kontrolu?
Sistemsku, ne samo radnika i sindikata ve} i od nekih drugih slu`bi. Ja dok sam radio u dr`avnoj firmi bio je spisak u koje firme nisu trebali da idu. Oni su i{li u privatne firme i one firme ~iji direktori nisu bili ~lanovi SPS-a. Ti spiskovi su postojali, ja sam znao za taj spisak, jer zbog prirode moga posla ja sam sara|ivao sa inspekcijom. Kada sam ih pitao za{to ne idemo u kontrolu takvim i takvim firmama, re~eno mi je da je direktor te firme iz SPS-a, a i taj inspektor je isto, pa nije u redu da se zameraju. Smatram da inspekcijske slu`be treba da budu posebne, politi~ki neobojene. Ne mo`e meni neko sutra da ka`e iz Beograda ne mo`e{ da ide{ u tu i tu firmu, ako je ona na mom podru~ju.

Ili te taj stavio na kvotu.
Da, ili te stavio na kvotu. Ne mo`e on iz Beograda da ka`e ne mo`e{ da ide{ u tu firmu ili }emo te smeniti. To je zato {to nama funkcije bira Republika, name{taju svoje ljude, ljude sa strane, a mi ovde u lokalu nemamo izbora, kao da nemamo ljude za nikakva druga mesta.

Kakva je nova vlast, koliko mislite da je nova u odnosu na onu prethodnu?
Pa, nova vlast je nova sama po sebi, to su nova lica, to su novi ljudi.

Kozmetika?
Kozmetika. Spolja{njost je zadovoljena. Ali uzmimo obe}anja, ono {to se obe}avalo, a ono {to je ispunjeno, nije se mnogo uradilo. Ja delim mi{ljenje i okru`en sam ljudima, dru`im se sa ljudima koji ba{ smatraju da nije ne{to mnogo ura|eno. Ne ka`em da nije ba{ ni{ta ali sve je to ra|eno na nekoj spoljnoj masci, sve je to fasada. U principu, sistem rada nije promenjen. To mo`ete videti kada sam 6. oktobra dobio ra~un za struju, tada su TV takse postojale. Sistem naplate se primenjuje isto kao i za ovih 10 godina. To zna~i da ova dr`ava ima ozbiljnih problema sa finansijama i uvek je bilo. To je klju~na stvar tako da sva nova vlast koristi instrumente naplate koje je koristila i prethodna vlast. Uzmite telefon, struju, vodu, ~ak su i rigorozniji u naplati nego {to je bila prethodna vlast. Idu malo striktnije nego {to je bila prethodna vlast.

Da li se ne~ega odri~u {to je prethodna vlast koristila?
Protivteg nije uspostavljen. Oni se ne odri~u privilegija. ^ak idu na to da striktno primenjuju vr{enje naplate, ali ono {to su obe}avali oni su mehanizme preuzeli, sve ono {to im odgovara. Se}am se da je na onim protestima kada su dolazili oni politi~ari, ne}u sada da ih imenujem, govorili su da za 100 dana treba dva klju~na zakona da se donesu, Zakon o privatizaciji i Zakon o denacionalizaciji, sve je to ostala demagogija. Kada ~ovek do|e na vlast ne ka`em da se on promeni, ali on tada shvata {ta je to vlast. Ova garnitura nije predvidela na kakve stvari mogu da nailaze, nije bila spremna.

Dolazimo da je svaka vlast dvoli~na?
Pa u principu, sada bi mogli da do|emo do zaklju~ka da je svaka vlast dvoli~na, ali smatram da ova garnitura ljudi koja je sada do{la nije znala funkciju vlasti od lokalnog do republi~kog nivoa. Nije znala koga treba smeniti a koga zadr`ati. To zna~i da nije znala dr`avni aparat iznutra. Ne mo`e se desiti da mesec dana posle izbora ostanu pojedinci na nekim funkcijama. Bez obzira da li su oni bili potrebni da upoznaju nove ljude sa poslom, to se nije moglo dogoditi. To zna~i da nisu poznavali dr`avni aparat, kako funkcioni{e sama dr`ava. Uzmimo da su ~lanovi SPS-a ostali, da oni sada ponovo dolaze na vlast, videli bi za 24 sata kojom brzinom se pojedinci smenjuju. Pa vas direktor u firmi samo precrta olovkom i to re{enje se kuca za pet minuta ili vas smenjuju telefonom i vi lepo iza|ete iz kancelarije, pokupite svoje stvari. Kada bi se SPS vratio, mi bi tek tada videli koja su to klju~na mesta, jer ona mesta koja oni prvo promene to su poluge vlasti.

Koliko vlast sada ima razumevanja za potrebe i te{ko}e ljudi?
Mo`da malo bolje od prethodne vlasti, ali mo`da samo zato {to su tek jednu godinu na vlasti. Pitanje je kako }e nas razumeti za dve godine, za tri godine ili za 10 godina. Smatram da ne bi trebalo da pomisle da bi oni trebalo 10 godina da vladaju i da ~ekaju da se mi opet okupimo. Mislim da je za novu vlast potrebno da shvati da ovaj narod nije glasao sada za nove politi~are nego da je glasao protiv Milo{evi}a. I ovi prvi izbori su to pokazali i pojedine partije ne bi trebalo da se zavaravaju u pogledu toga da smo mi glasali za neke pojedince ili zbog njihovih kvaliteta. Ne sporim njihov kvalitet, ali smatram da ne bi trebalo da budu toliko osioni da smatraju da u okviru DOS-a treba da postoje samo dve partije i da }e se oko njih voditi neka bitka. Smatram da }e tu biti jo{ nekih partija ~ak i novih koje mogu da se pojave, ako se u dogledno vreme ne bude ne{to promenilo. Mo`da bi se u prvim izborima vodila bitka izme|u te dve partije, ali ve} u narednim pojavi}e se jo{ neke partije, jo{ neki ljudi sa nekim mi{ljenjima i nekim promenama.

Da li nova vlast vi{e uva`ava zahteve gra|ana ili me|unarodne zajednice?
Mi ni dan-danas ne znamo {ta je me|unarodna zajednica od nas tra`ila ni u onih prethodnih 10 godina. Jer mi smo to slu{ali na televiziji, mi ne znamo {ta su oni tra`ili. Kada vi gledate tada{nji RTS, mi nismo ukapirali {ta je od nas tra`ila me|unarodna zajednica. Mo`da i nije tra`ila sve {ta smo mi dali. Mo`da smo mi dali i vi{e nego {to je trebalo. To su bili neki zakasneli potezi koje je ona vlast vukla pa mi na kraju nismo dali, pa smo na kraju dali mnogo vi{e nego {to su u odre|enom trenutku tra`ili od nas. Smatram da tu ima pomaka. Smatram da je ova vlast bolje shvatila me|unarodnu zajednicu nego ona vlast, ako ni{ta drugo.

Da li se razli~ito pona{a lokalna vlast u odnosu na centralnu?
Ispada kao da prima nare|enja od neke centralne vlasti. Prvo zbog toga {to su u lokalnoj vlasti ljudi koji su do{li preko pojedinih partija, te partije su gore i u centralnoj vlasti. Tu nema nekih razli~itih mi{ljenja ili se pla{e da svoja mi{ljenja iska`u. Ono {to provejava na lokalnom nivou ne mora da bude zastupljeno u Republici i mislim da se ta sprega sve vi{e izbegava. Ide se ka tome da se sve vi{e daje slobode lokalnoj samoupravi i trebalo bi da se donese i zakon da se {to vi{e ovla{}enja vlasti prebaci na lokalne nivoe. Uzmimo u politici konkretno, ono {to se de{ava u Republici, nepodno{ljivost izme|u pojedinih politi~ara koji pripadaju razli~itim strankama a u okviru DOS-a, to se prenosi na lokalni nivo. Ako ste predsednik neke stranke odre|ene na lokalnom nivou, nekog odbora, a vama neko iz Republike prenese da treba da napadate neku partiju na lokalnom nivou, sada vi napadate na lokalnom nivou bez obzira {to tog ~oveka koji pripada toj partiji sre}ete na ulici i imate iste probleme jer ste vezani za jedan isti grad. Vi iz ~istog mira ono {to se de{ava izme|u njih gore prenosite na lokalni nivo. Postavlja se pitanje za{to biste vi to radili. Trebalo bi da se pozabavimo ne~im {to je vezano za na{ grad, za na{u op{tinu. Za{to bi mi tu atmosferu, ako je gore u Republici neko stanje neregulisano, preneli na lokalni nivo. To treba razbiti. Treba preneti vlast na lokalni nivo i da se bavimo na{im problemima, da uzdignemo privredu na{eg grada, a kada imamo razvijenu privredu svakog grada, mislim da }e i cela Republika biti razvijena. Imam utisak da se sve poluge de{avaju iz jednog centra, i vlasti i ekonomije i svega. To i nije ~udno. U jednom centru, u Beogradu, gde `ivi dva miliona ljudi, gde je 70% celokupne privrede koncentrisano, ispada da smo mi u provincijama totalno zapostavljeni, a jo{ ne smemo da se bavimo na{im problemima nego moramo da konsultujemo Republiku. Pogledajte poslednji slu~aj sa Valjevskom bankom. Nije ta likvidacija potekla iz ove sredine, neko je to ~uo na mnogo ve}em nivou. To se pitanje poteglo gore. Neko je do{ao do te informacije da }e banka uskoro da se likvidira. Gore je procurila ta vest, pa se to onda prenelo na lokalni nivo. Neko je javio op{tini, op{tina povukla svoje ra~une, depozite. Ta sprega lokalne i centralne vlasti je i dalje izrazita, centralna vlast je i dalje dominantna, ne samo u okviru ekonomske dominacije, nego i u izboru kadrova. Ne mo`e neko iz Beograda da nam odre|uje ko }e biti urednik pojedinih glasila, TV, novina. Oni nas obave{tavaju. Ja `elim da vidim nekog svog ~oveka, nekog ~oveka iz svog grada, koga li~no poznajem, kome poznajem porodicu, familiju, poznajem kakav je ~ovek. To je nama bitno. To {to }e on dovesti nekog ~oveka u Beograd iz Crne Gore i biti mu direktor, i ne znam iz kog kraja, to je njihov problem, ne `elim time da se bavim, samo ne `elim da neko name}e tu centralnu vlast na lokalnom nivou, jer to je klju~na stvar. Bolje da idemo sa br`om lokalnom samoupravom, da se ne dogodi ovo {to se doga|a u Vojvodini. Bolje prethodno i}i sa nekim zakonskim projektima da se {to vi{e prava da samoupravama, pojedinim gradovima, nego da nam se otcepljuju celokupne teritorije.

Sindrom Slovenije?
Da. Vojvodina ima ve}ih ekonomskih predispozicija da napreduje u odnosu na u`e delove Srbije. Oni su i sada, i njihovi gra|ani i pojedine firme, bogatiji od drugih delova Srbije. Oni s pravom `ele da se pitaju gde ide njihov novac. Oni ne `ele da o nekim ekonomskim stvarima odlu~uje neko iz Beograda. Zato treba u~initi sve da oni {to pre dolaze do lokalne samouprave, treba sprovesti na celom nivou Srbije. Da se ne bi dogodilo da neko otcepljuje teritoriju namerno. Ne otcepljuje niko teritoriju namerno, nego otcepljuje teritoriju kada pojedina mi{ljenja u pojedinim gradovima, na lokalnom nivou, ne uzimaju se zdravo za gotovo, ne priznaju se mi{ljenja. Zna~i, ne priznaju se mi{ljenja odre|ene sredine i onda kada ta sredina ne bude zadovoljna nekim re{enjima iz centra, onda dolazi do nekog nasilnog otcepljenja, u ovom slu~aju mo`e da se desi da se Vojvodina nasilno otcepi. Ne smeta nama ^anak kao ^anak. On ne bi trebalo da bude nama smetnja, on samo slu{a mi{ljenja ljudi sa kojima se on dru`i, gra|ana. Oni ne `ele da o TV Novi Sad odlu~uje RTS, ko }e njima da bude urednik.

Ali ste protivnik beogradizacije?
Apsolutno. Nije Srbija sada samo Beograd, dva miliona ljudi, pa i ja ho}u sutra da `ivim u Beogradu, ako smatram da se sve de{ava u Beogradu i da su sve poluge vlasti tu, i ekonomija. Pa i ja ho}u moju porodicu da preselim u Beograd, pa i ja tra`im Beograd. Tra`im stan i sve, ono {to ne mogu da ostvarim u svojoj sredini. Ako mi neko iz centra govori da ja ne treba da radim u svom gradu i odlu~uje da li }u da ~ekam neko re{enje po 5 do 6 meseci jer je tu republi~ka vlast.

Savezna?
Savezna. Sve je tu koncentrisano. Ja treba da ~ekam u mom gradu i zavisim od ljudi gore i njihovih raspolo`enja, od pojedinaca gore u Beogradu.

Kao {to su se ~ekale sirene za bombardovanje?
Kao {to su se ~ekale sirene za bombardovanje. Decentralizacija mora da postoji, ali smatram da do toga ne}e do}i skoro. Pogledajte, op{tina kao op{tina ne}e da se odrekne nekih svojih privilegija. Ona radi isto na ekonomskom principu. Ona se ne odri~e nekih svojih lokala koji su joj pripadali u prethodnom periodu. Ne odri~e se prihoda koji joj sti`e iz nekog prethodnog perioda i ~ak nije ni bitno da li je taj prihod bio legalan ili nelegalan, ne odri~e se, pa za{to bi se Republika svojih funkcija ili privilegija koje ima u odnosu na op{tinu. Ne}e se odre}i dok ta inicijativa ne potekne sa lokalnog nivoa. Ako ta inicijativa {to br`e potekne sa lokalnog nivoa onda }e Republika promeniti mi{ljenje. Ne mo`e da se uni{tava Valjevska banka i da neko odavde tera da pojedine firme prebacuju ra~une u Astra banku i Preduzetni~ku banku koje su privatne banke. Lokalna samouprava u skora{nje vreme nema ni{ta, a vi ste uni{tili, ne znam ko, odakle je potekla inicijativa, ali ne mo`e mesec dana pre toga da banka bude likvidna a mesec dana posle toga nelikvidna. O ~emu se tu radi? Tu novac jednostavno odjednom izlazi iz te banke.

Koliko je nova vlast sklona boga}enju?
Nova vlast, s obzirom da je preuzela sve institucije i ustanove od prethodne vlasti i sve one poluge vlasti dr`i koje je imala prethodna vlast, smatram da je novac i ovoj vlasti vrlo bitan. Nijedna vlast nije...

Imuna?
Imuna na novac i boga}enje. Pogledajte, ako je neko ko je u prethodnoj vlasti bio na nekoj funkciji, za to vreme se obogatio, imao privilegije, od koga je nova vlast mogla da nau~i kako se to radi, ako nije bila povezana sa prethodnom vla{}u, sa ljudima iz prethodne vlasti. Niko nije izrazito odgovarao za ne{to {to je uradio. ^ak smo im pru`ili privilegiju da oni samo plate. Evo neki dan sam u Blicu ~itao da ekstraprofiteri, Kari}i, treba da na ime ekstraprofita uplate 68 miliona maraka. Postavlja se pitanje pa koliko su ti ljudi imali para. Stankom, na primer, treba da plati 28 miliona maraka. Postavlja se pitanje kako je mogu}e da neko za 10 godina postane milijarder, da sada treba da plati 68 miliona maraka i nema nikakvu odgovornost. Zna~i, plati{ i dalje nastavlja{, ti i dalje radi{ isti posao samo da plati{ ekstraprofit. To zna~i da vlasti treba novac i da je i ovoj vlasti potreban novac.

Raspad Jugoslavije, rat, zlo~ini...

Pomenuli ste 10 godina. Zna~i da je 10 godina bilo idealno vreme za boga}enje. Zbog ~ega se, prema va{em mi{ljenju, raspala biv{a Jugoslavija?
Za raspad Jugoslavije ne mogu da ka`em da su krivi samo politi~ari. Za svih ovih 50 godina gra|ani u pojedinim republikama bili su vaspitavani druga~ije od nas. U toj biv{oj Jugoslaviji svi su smatrali da su Srbi privilegovani, ali ja pamtim to vreme, putovao sam i verujte mi da je Bosna imala i pre raspada bolje puteve od nas, Hrvatska i Slovenija da i ne govorim. Centri izvoza bili su bazirani na Hrvatsku i Sloveniju. Oni nisu imali sirovine ali su imali preduze}a koja su bila naslonjena na Zapad pa su na{e proizvode izvozili na Zapad. Slovenci iako nisu imali dovoljno sirovina, njihova preduze}a su bila orijentisana na Zapad i br`e su izvozili na{u robu na Zapad. Srbija je bila sirovinska i sirovine su i{le odavde, i hrana, s tim {to su oni to zapakovali lepo i prodavali. Mi tu `icu nikada nismo imali. Ne}u da ka`em da smo mi u toj biv{oj Jugoslaviji bili potcenjeni. Mo`da je to jedan ~ovek namerno u~inio, da mi kao Srbi u prethodnoj Jugoslaviji budemo potcenjeni ali ta srbofobija je bila izra`ena. Bila je nametnuta od strane jedne garniture vlasti, odnosno jednog ~oveka. Zato se taj ~ovek trudio da {to vi{e takvih ljudi, ba{ zbog te srbofobije, dovede u tada{nji CK SKJ. Smatram da je za raspad kriva i politika ali i ekonomske stvari. Mi smo tada po~eli i ekonomski da padamo.

Za{to je do{lo do ratova?
Pa ne mogu da smatram sa ove distance sa ovog aspekta koliko je ve} pro{lo 10, 11 godina, smatram da su ipak neki nagli potezi tu bili vu~eni. Ipak, taj projekat velike Srbije pojavio se sa jednim ~ovekom, sa Slobodanom Milo{evi}em. Ne}u da ka`em da taj projekat nije postojao i ranije u glavama nekih ljudi, ali jednostavno Srbi su bili raspore|eni po teritoriji cele Jugoslavije tako da okupiti Srbe u jednoj dr`avi, taj projekat se nije pojavio odjednom, mi smo ga odjednom ~uli.

Neko ga je aktivirao?
Da, ali on je aktiviran jo{ mnogo ranije, a isti takav se pojavio i u drugim republikama. Neke druge organizacije, tajne u tada{njem MUP-u, sigurno su imale takve informacije da takvo mi{ljenje provejava kod gra|ana i da pravo na otcepljenje treba iskoristiti. A to pravo je po~elo da se iskori{}ava u onom trenutku kada zemlja ekonomski nije bila stabilna.

I ko je, prema va{em mi{ljenju, ratovao?
Politi~ari sa svojim razli~itim mi{ljenjima. To je bila klju~na stvar. Znate da smo mi gledali na televiziji njihove sastanke pre raspada Jugoslavije, pa se sastave iz svake republike, pa se dogovaraju, a kada svako ode u pojedine republike name}e gra|anima svoje mi{ljenje, da treba da se otcepe, da bi on bio predsednik jedne republike, predsednik samo jedne dr`ave. Jer smatra za{to bi bio predsednik Republike Hrvatske, a da ne bude predsednik Jugoslavije, pa kad bude predsednik Jugoslavije on se opet vrati u Republiku Hrvatsku. Pa za{to ja ne bih hteo da budem stalno predsednik a da budem samo predsednik Hrvatske ili samo predsednik Srbije. [ta }e meni Srbija ili Jugoslavija, samo smetnja. Taj princip i dalje funkcioni{e u Srbiji i Crnoj Gori. Za{to bi Milo \ukanovi} pustio da neko bude predsednik savezne dr`ave kada je Crna Gora sve ono {to on `eli i da bude predsednik Crne Gore i ostao bi da bude predsednik Crne Gore do kraja `ivota. Ona je za njega mala, kao neko preduze}e. Bogate se pojedinci, Crna Gora mo`e sva{ta da uvozi, mo`e da prodaje nama, za{to bi se on kao predsednik odrekao privilegija i ljudi oko sebe, za{to da vlast prepusti Beogradu.

Ko je izgubio a ko dobio u prethodnom ratu?
Svi su izgubili. Ja mogu da gledam s aspekta Srbina. Srbija kao dr`ava i njeni gra|ani izgubili su dosta. Mi nemamo vi{e Srba u Sloveniji, u Hrvatskoj vrlo malo. U Bosni ima, ali na Kosovu ima mnogo manje Srba nego {to ih je bilo. Srbi su dosta izgubili i u teritorijalnom i u psihi~kom, ekonomskom i egzistencijalnom smislu, u bilo kakvom smislu. Ne treba se stideti toga da smo u prethodnom periodu bili gubitnici. Nama se nudio projekat konfederacije. Sada, na{a je stvar {to tada{nji politi~ari koji su bili komunisti nisu hteli da veruju da tada{nja Jugoslavija treba da bude konfederacija. Pa su preko pojedinih politi~kih organizacija u Hrvatskoj, ovo su mi pojedini Hrvati rekli, oni priznaju da su Srbe izbrisali iz Ustava jer su hteli da konstitui{u Hrvatsku, ba{ zato {to su se pla{ili Srba jer tu srbofobiju su preneli i na zakon, pa su svoju dr`avu `eleli da konstitui{u kao dr`avu Hrvata. A Srbi kao Srbi ne bi imali ni{ta manje nego Hrvati po njihovoj pri~i. Pa mi nismo izgubili identitet, bili smo 500 godina pod Turcima koji su bili ekonomski nazadni, za{to bi mi izgubili identitet da su ostali Srbi u Hrvatskoj, da je ostala konfederacija. Smatram da nije isklju~ivo da }e za oko 30, 40 ili 50 godina Jugoslavija ponovo biti konfederacija. Za nas Srbe je bilo nemogu}e da se raspadne Jugoslavija, jer smo bili tako vaspitavani i to je bila za nas katastrofa i mnogo ve}a nego {to su to do`ivljavali Hrvati i Slovenci. Jer su oni i{li normalno u crkve, slavili normalno, a kod nas je i za slavu bilo problema za onih 50 godina, jer smo se mi bavili komunizmom, a oni su se pored toga bavili ekonomijom.

Da li znate za neki zlo~in koji su u ratovima po~inili Srbi?
Znam iz pri~a dosta toga, ali ne ko, kada i gde je izvr{io svaki zlo~in, ja u to ne mogu biti siguran. Znam o zlo~inima kao i svi drugi gra|ani - iz novina, TV, medija, ono za {ta nas optu`uje Hag, ali ne mogu uzeti zdravo za gotovo da znam gde su Srbi vr{ili zlo~ine.

Da li imate utisak ko ih je ~inio, vojska, paravojne jedinice ili pojedinci?
Svaki kolektiv, pa i vojska, sastavljen je od pojedinaca. U svakoj vojsci imate pojedinaca koji se isti~u i po disciplini i po nedisciplini, a kakva je onda bila mobilizacija, mobilisalo se sve i sva{ta, i lopovi i kriminalci i svi oni koji su bili `eljni ratovanja.

Da li poznajete pojedince koji su krali?
Da, poznajem takve pojedince. Dr`ava ih je nekada priznavala, a kasnije su bili i ugledniji, sticali kapital, znali su ta~no {ta su radili, ko im je izdavao nare|enja. Ne samo da su vr{ili zlo~ine, nego su na njima i profitirali. Nenormalno su krali, nije bilo kontrole, kao {to se ka`e, rat do|e, kao vihor pro|e. Oni koji su bili u ratu to `ele da zaborave, oni koji su bili `rtve rata ne `ele o tome da pri~aju jer je to stra{no neprijatna situacija. Onaj ko je osetio rat, u pravom smislu re~i, ne `eli uop{te da pri~a o ratu. Pre neki dan, dok sam prodavao moje kru{ke i jabuke ispred ku}e, nai{la je `ena koja je iz Kninske krajine, malo je psihi~ki poreme}ena. Iz njene pri~e sam shvatio da je ona u Hrvatskoj do`ivela za ~ovekovu psihu mnogo nezgodne stvari. Tu se radi o silovanjima koja je `ena gledala. Ona je sada poreme}ena. Ja ta~no znam {ta se dogodilo njenoj porodici u Hrvatskoj. Nemam razloga da joj ne verujem, ona pri~a o tome tek sada, kada je poreme}ena, a normalan ~ovek ne `eli da pri~a o tome. Ona je osetila rat u pravom smislu te re~i, u onom da bude fizi~ki i psihi~ki ugro`ena.

Da li treba objaviti informacije o zlo~incima?
Ja kao gra|anin ne `elim vi{e da znam ni za kakve zlo~ine. Mi se nalazimo u situaciji da treba to da zaboravimo i moramo da idemo napred, da ne gubimo vreme za to. Ima institucija i ustanova koje treba da se bave tim. Neke od zlo~ina sam do`iveo i na svojoj ko`i; moja porodica je bila ugro`ena bombardovanjem. Ne smatram da smo mi ne{to enormno bili krivi pa nas je trebalo bombardovati. Nisam sklon mi{ljenju da smo ne{to mnogo zgre{ili. Pona{anje pojedinih politi~ara iz tada{nje vlasti, njihovo osiono pona{anje, ne mo`ete vi pona{anje u jednoj sredini prenositi na ~itav deo sveta. Ne mo`e Slobodan Milo{evi} da koristi me|unarodnu govornicu kao da je to RTS. Ve}i deo sveta ne poznaje dovoljno Srbiju i Jugoslaviju, ne poznaje mentalitet. On vas posmatra, koga vi optu`ujete, vi optu`ujete na{eg predsednika i dr`avu, da mi nismo u pravu. Vi njemu da govorite tako osiono, ~ak predsednicima tih dr`ava koje su ekonomski mo}ne i jake to mo`e da bude delotvorno u ovoj sredini i me|u ovim glasa~ima. Oni na takvu vrstu razgovora nisu navikli.

Da li je bolji Ha{ki sud ili doma}i i da li treba suditi ratnim zlo~incima?
Treba suditi, ali razlika je gde im suditi. I na{ sud bi osu|ivao te zlo~ine. Druga je stvar {to mi nismo kao dr`ava na nekoj lestvici, priznati u Evropi, pa ne veruju ni na{im sudovima. Za{to bi nama me|unarodna zajednica priznavala na{e sudove kada mi jo{ nismo osudili ljude koji su bili korumpirani, koji su krali u ovoj zemlji godinama a nisu osu|eni. Za{to bi sada taj na{ sud bio dobar da sudi ratnim zlo~incima. Za{to bi sada svet odjednom, zato {to se promenila vlast, imao potpuno poverenje u nas. Kada sami gra|ani u ovoj dr`avi jo{ uvek nemaju poverenje u ovu vlast. Pa nemojmo o~ekivati da }e neki dr`avnik i neke strukture vlasti iz drugih dr`ava imati ogromno poverenje u ovu sada{nju vlast pa im dati da sude na{im ratnim zlo~incima. Mi smo Ha{ki sud priznali, bez obzira na sve osude tog Ha{kog suda, i ja kao gra|anin smatram da on nema ba{ neku koncepciju i da mu treba verovati. Prvo, zbog ekonomske strukture, jer ipak taj Ha{ki sud neko pla}a, ipak u Evropi i u svetu onaj koji pla}a on i odgovara za taj sud, on postavlja sudije, on postavlja sve. Ne mo`emo da ka`emo da bi taj sud bio totalno nezavisan, pa }e biti po{ten. Ipak, dosta ratnih zlo~inaca je tu osu|eno realno, saglasno svojim delima. Ima i dosta Hrvata osu|enih. To se ovde ne govori, mi to ne prenosimo namerno, da bi mi stekli ovde zaklju~ak da su samo Srbi osu|ivani. Ja nisam izrazito za Ha{ki sud a nisam ni protiv njega. On treba da postoji bez obzira na na~in na koji je postavljen i ko ga finansira.

Da li smatrate da je Srbima potrebno neko pro~i{}enje?
Trebalo bi, ako ne kolektivno, onda svaki ~ovek pojedina~no treba da se zapita. Treba da izgra|uje sebe kao li~nost, da ima svoje mi{ljenje i ne treba niko da ga sputava. ^ovek treba uvek da se bori za svoje mi{ljenje, bez obzira kome to smeta ili ne smeta. Kome to smeta, smatra se, on ne bi trebalo da bude na tom mestu ako mu to smeta.

Da li treba da se plati od{teta `rtvama rata i kome?
U ovim prethodnim ratovima mnogo je o{te}enih ljudi. Smatram normalnim da treba da se obe{tete. Mi smo poku{ali da izbeglice normalno smestimo, vi znate da su oni dobijali posao, trudili smo se da ih smestimo. I dan-danas imamo izbeglice sa Kosova i oni dobijaju posao. To je njima na neki na~in satisfakcija, neka vrsta obe{te}enja. Normalno da treba da budu obe{te}eni, ali ne treba da zaboravimo da su i drugi narodi bili u ratu. To }e se ve} na nekim me|udr`avnim, vi{im nivoima re{avati u budu}nosti. To je dogovor koji treba da vr{i dr`ava Srbija sa Bosnom, Hrvatskom i Slovenijom. Oni treba da na|u kako da te porodice obe{tete.

Da li smatrate da svi imaju pravo da se vrate ku}i nakon rata?
Pravo koje jedna dr`ava dozvoli da neki gra|ani koji su oti{li iz nje treba da se vrate u tu istu dr`avu, pravo kao pravo postoji u svakoj dr`avi da mo`e da se vrati. Drugo je pitanje da li gra|ani imaju gde da se vrate. To pitanje o kojem ja ne mogu kao gra|anin da ka`em svoje mi{ljenje, to treba da odlu~e dr`ave koje su bile u ratu. U svakoj dr`avi ima mesta za sve, bez obzira na zlo~ine. Nemci su, recimo, kada su '41-45. bili nacionalizmi, kada su bili zadojeni fa{izmom, oni su se posle svih ovih godina odrekli toga. Svi njihovi mediji su bili da se pro~isti jedan narod kao narod i jednostavno su priznali da su pogre{ili, ~itavoj me|unarodnoj zajednici, opet su stali na noge i odrekli se svojih zlo~inaca. Smatrali su da su pogre{ili i izvinili se me|unarodnoj zajednici i dosta su obe{tetili narode drugih dr`ava gde su ratovali. Drugo je pitanje da li }e sada{nja vlast uspeti da od njih izvu~e jo{ vi{e i da li }e taj novac do}i do pojedinaca i porodica koje su pretrpele {tetu. Da li }e pojedine dr`ave, novac koji bude prikupljen, i}i na to da se pomogne onima koji su ratom o{te}eni.

Da li su za sve krivi politi~ari?
Politi~are su birali gra|ani i oni su deo jednog sveta koji je nama pripadao. Gra|ani treba da znaju odgovornost i da prihvate deo odgovornosti. Ako smo mi glasali za neku vlast mi smo ih doveli na vlast, pljeskali im, imali neku viziju i uticaj. Moramo da sagledamo neku na{u odgovornost. Oni su deo sveta, deo ovog naroda, na{ih gra|ana. Mi smo ih doveli na vlast, ali od njih mo`emo da zahtevamo odgovornost. Ne smatram ih za ne{to izuzetno i ne{to nepromenljivo. U `ivotu se sve menja.

Svet i mi

[ta je to me|unarodna zajednica za vas?
To je jedan naziv koji, garantujem, ve}ina gra|ana ne razume. Ja kao intelektualac taj termin ne razumem. To je skup nekih dr`ava u kojem se te dr`ave u pojedinim stvarima dogovaraju a sve je to vezano za neku bolju integraciju izme|u dr`ava. Evropa je jo{ davno pre nego {to je nas prihvatila prakti~no poru{ila granice, pa vi mo`ete slobodno da idete iz jedne u drugu dr`avu. Vlasti su se me|usobno povezale bez obzira na razli~ite vlasti u pojedinim dr`avama. Prvo su se ekonomski povezali, pa politi~ki i oni predstavljaju me|unarodnu zajednicu.

Da li u svetu vladaju novac i sila?
Novac je bitan u segmentu porodice, dru{tva i dr`ave. Smatram da dr`ave koje su ekonomski mo}ne znaju mo} novca. Novac sam po sebi ne zna~i ni{ta, ali upotrebljen u odgovaraju}e svrhe daje odre|enu privilegiju i pojedincu i dr`avi kao dr`avi. Ljudi koji su proputovali dosta sveta videli su da u ve}ini zemalja novac predstavlja silu i mo}. Njime mo`ete sve. Ali novac upotrebljen u odre|ene svrhe daje vam mo}, pogledajte, jedan Bin Laden...

Evo sada sti`emo do Amerikanaca. Da li }e sve biti kako oni ho}e i da li neko mo`e da im se suprotstavi?
Ona je odsko~ila od drugih zemalja. Iz pri~e prijatelja koji su skoro do{li iz Amerike ima tu i sme{nih stvari. Recimo, kada su poru{ene one dve zgrade u Americi, mi{ljenja su razli~ita; mi Srbi, ve}ina gra|ana, do`ivljavamo to kao satisfakciju, bez obzira {to vlast zvani~no to osu|uje. Provejava mi{ljenje, ako, i mi smo gledali njihove bombe kako padaju na nas. I to je ono {to je kod nas Srba malo po mentalitetu, ako, nek' vide i oni malo {ta zna~i ta njihova...

Da kom{iji crkne krava?
Jeste, i to mi{ljenje vlada kod svih ljudi u Srbiji, realno re~eno, i ne mo`e me niko ubediti da to nije tako. I ja sam u po~etku imao takvo mi{ljenje, ali kada pogledamo ~emu se mi radujemo, pa Amerika te dve zgrade uradi za tri godine, a mi nikada te dve zgrade ne mo`emo imati. U tom smislu treba da gledamo, a ne da njima crkne krava. Moj prijatelj, on je bio ispred te dve zgrade, on je arhitekta. Jer mo`ete da zamislite da je on kao arhitekta odu{evljen tim dvema zgradama. On ka`e, znate kakav je to arhitektonski podvig kada stojite ispred zgrade koja je du`ine 110 metara a ima 110 spratova. On to posmatra kao arhitekta. On ka`e: meni je `ao te dve zgrade.

Ja mislim 400.
Pa da, 400 m visine a koliko imaju spratova 110, ne znam.

Mora li Srbija da se povinuje zahtevima me|unarodne zajednice?
Pa ne mora da se povinuje, nismo se povinovali ni 10 godina iako nismo znali konkretno {ta zahteva ona od nas. Zamislite kada Milo{evi} koji je tada bio predsednik jedne dr`ave koristi me|unarodnu tribinu za svoj politi~ki govor. Mnogo ljudi ne zna gde se nalazi ta Srbija. Moj prijatelj ka`e da mnogo, 90% ljudi iz Amerike nije bilo u Evropi, a kamoli da zna za{to je Amerika bombardovala Jugoslaviju. Oni ljudi kao ljudi ne samo {to imaju nedostatak obrazovanja tog tipa, oni su ljudi zaokupljeni svojim problemima, rade, gledaju kako }e da vrate kredite. Oni se uop{te ne bave Evropom niti ih zanima. Ne mogu da ka`em ni da su oni neinformisani, kod njih `ivot ide normalnim tokovima. Bave se svojim problemima, svojim radom, gledaju kako }e da zarade i vrate kredite. Zna~i da oni imaju poverenje u svoju vlast i svoje zakone i smatraju da njihova vlast vodi dr`avu kako treba.

Da li je svet protiv Srba?
Ne verujem. Kao gra|anin i intelektualac ne smatram da je ceo svet bio protiv Srba i u onom periodu, kao {to ne smatram da je taj svet bio protiv nas. Mi imamo neko mi{ljenje za koje smatramo da je to mi{ljenje i Evrope i jednog ~itavog naroda. Ne smatram da su bili protiv Srba. Mi moramo da shvatimo da se mi u toj Evropi nismo ekonomski iskazali, da budemo u nekoj glavnoj ulozi u nekim zemljama, u Evropi i me|unarodnoj zajednici. Moramo da se ekonomski nametnemo sa nekim proizvodima, da polako ekonomski ulazimo u te dr`ave preko proizvoda, da nas polako pojedine firme, pojedinci i narod upoznaju preko proizvoda. Amerika je, recimo, poznata po koka-koli, ona proizvodi mnogo stvari i mnogo je ekonomski jaka.

Srbi isto piju koka-kolu, da li je i Srbija deo sveta?
Da, pijemo i mi koka-kolu i treba da smo deo sveta, ali ne samo zato {to pijemo koka-kolu, treba da budemo deo sveta.

Za{to?
Moramo da neke na{e proizvode plasiramo na tr`i{te, ne{to {to je na{ neki simbol, moramo da na|emo tu neko mesto preko na{ih proizvoda; mi nismo aktivirali ljude koji rade u inostranstvu.

Ali mnogo je mladih ljudi oti{lo. Da li smatrate da treba da ostanu ili da odu u inostranstvo?
Onaj odliv mladih ljudi bio je u ovih 10 godina i nije zaustavljen jo{ uvek. Ja ~ak i danas sa 35 godina razmi{ljam da li treba da odem u inostranstvo.

Da li smatrate da biste svojoj deci preporu~ili da odu u inostranstvo i gde?
Pa ne bih preporu~io mojoj deci da i oni idu negde u inostranstvo. Smatram da kada za ovih 10 godina nisam oti{ao u inostranstvo kada sam mo`da imao neke {anse i kada sam bio mla|i... Razmi{ljao sam mo`da i sada, ali svojoj deci ne bih sigurno preporu~io da odu.

O identitetu

Kada bi vas neko pitao ko ste vi i {ta ste vi, {ta biste rekli?
Ja za sve ove godine i koliko sam bez posla i svi mi ne bih mogao da ka`em da ne gubim jedan deo identiteta. Ja sam izgubio i kao ~ovek i kao li~nost.

Pre svega profesionalni, jer niste u struci?
Na neki na~in ~ovek i svoju li~nost `eli da potvrdi kroz svoju stru~nost, svoje zanimanje, ako vi ne ose}ate neku satisfakciju vi kao ~ovek gubite svoj identitet. Ja sam se obrazovao da bih svoju li~nost mogao da iska`em na neki na~in, a zamislite kada vam neko 10 godina `ivota ise~e, ne dozvoljava vam da se iska`ete. Vi gubite jedan deo svoje li~nosti i identiteta, koji je zapostavljen, ne mo`ete da ga nametnete kao svoj li~ni identitet i onda onaj drugi deo va{e li~nosti gubi na zna~aju.

Zna~i, profesionalni na prvom mestu, a {ta je na drugom mestu?
Pa na drugom mestu, {to se ti~e identiteta, ja nisam izgubio vanstru~ni deo li~nosti. Ja kao ~ovek smatram da nisam izgubio identitet, ja ga imam i uvek }u ga imati. Ja kao ~ovek, evo, i kroz ovaj razgovor sa vama ne name}em svoj identitet, iako niste primetili, ali ljudi koji budu ovo slu{ali primeti}e da imam deo identiteta koji je vrlo jak i koji je ba{ utkan i u ovaj razgovor. Taj deo svoje li~nosti ne dozvoljavam da ga iko ugrozi. Ne postoji ta vlast, ta li~nost, koja }e mo}i da mi ugrozi taj deo li~nosti. Tako sam vaspitavan, odrastao sam u takvoj patrijarhalnoj porodici i smatram za sebe da pripadam ovoj sredini, da sam Srbin, da sam pravoslavan i taj deo identiteta ne `elim da izgubim bez obzira koja vlast bila u pitanju, bez obzira na sve te{ko}e, u kakvim uslovima `ivimo. Taj deo identiteta gajim i negujem i tako vaspitavam svoju decu i svoju porodicu i ne smatram da je to negativno.

Kakvi su Srbi kao narod?
Sad, u ovim godinama, mogu da ka`em da jedna jedina re~ koja bi mo`da definisala Srbe kao naciju, ne{to {to najvi{e odgovara nama stalo bi u jednu re~: inat; ta sujeta je izuzetno bitna kod nas Srba. Ona provejava kroz svaku li~nost, ~oveka. I u svetu svaki ~ovek ima dozu sujete, ali ne taj inat koji je inat sam po sebi. Mi `elimo da se iska`emo, da budemo priznati. Svi mali narodi poku{avaju da se na neki na~in nametnu pa makar to bilo i pogre{no. Mi smo poku{avali da se me|unarodnoj zajednici nametnemo time da smo ne{to posebno, izdvojeno. A to je zbog toga {to Srbi nisu definisali svoju dr`avu, nisu se iskazali, prvo teritorijalno, uop{te nismo kao celina.

Jo{ se pora|amo?
Da, jo{ uvek imamo boljke koje su druge dr`ave davno prevazi{le, pa u svojoj sredini mogu da prihvate i crnce i Arape. Mi jo{ uvek ne mo`emo da prihvatimo nekog na{eg ~oveka iako je na{ ~ovek koji do|e ovde sa parama pa ho}e da kupi neku na{u firmu, da zaposli sutra moje dete. Mi jo{ uvek imamo toga - ha, se}amo se, bio je niko i ni{ta a sada je do{ao ovde da kupi na{u firmu. Taj nam ~ovek ne odgovara, ali nam odgovara ~ovek koje je pokrao ovde nas, koji }e sutra moje dete da zaposli u te iste firme. Iako ja znam kako je on do{ao do para. Ja znam da ~ovek u svetu nije tako lako mogao da do|e do tih para jer to ne postoji, rad na crno i siva ekonomija. Postoji, ali ne tako izrazito kao {to je ovde postojalo i ne mo`e ~ovek da se obogati za 10 godine nego se ljudi bogate 20, 30, 40, 50 godina, dve generacije je potrebno da jedna porodica stekne status u jednoj dr`avi, a kod nas jedna porodica za 10 godina mo`e da bude iznad svih. Mi treba da shvatimo da svaki ~ovek ima pravo, ako se pona{a po na{im zakonima, ima pravo da do|e i ulo`i kapital i ja sutra svoju decu da zapo{ljavam u te firme i nemam ni{ta protiv toga ni kao gra|anin ni kao Srbin. ^ak naprotiv, svi ti ljudi su nam dobro do{li koji do|u sa strane i donesu kapital.

Kakvi su Hrvati kao narod?
Hrvate koje sam ja poznavao bili su igrom slu~aja vezani za Srbiju, jer druga~ije i ne bi mogli dolaziti u Srbiju za vreme rata da nisu vezani ili porodicom ili im je `ena bila Srpkinja. Ja nisam poznavao nekoga ko je ba{ izrazito Hrvat. Ali oni su ljudi `iveli u Hrvatskoj i oni imaju mi{ljenje koje je bilo u Hrvatskoj.

Va{e mi{ljenje o njima?
Pa iskoristili su svoju {ansu koju su imali. Ne smatram da ne{to bolje `ive, imam informaciju da ne `ive ne{to bolje od nas. Po standardu su malo ja~i od nas, prosek plata i tako ne{to, ali ne smatram ih ne{to lo{im. Ja svaku naciju i svaki narod gledam kao pojedince. U svakom narodu vi imate pojedinaca koji se negativno isti~u ili pozitivno. Ne vidim razloga da bih sada imao neko lo{e mi{ljenje o njima, bez obzira {to smo bili sa njima u ratu ili bili zava|eni.

Znate li u kojoj zemlji `ivite?
Pitanje je vrlo delikatno. @ivim u zemlji Srbiji i Jugoslaviji. Ja moju li~nost nisam izgubio, smatram da `ivim u Srbiji i Jugoslaviji. Voleo bih da bez obzira na poreme}ene odnose Srbije i Crne Gore, voleo bih da ta Jugoslavija opstane, bez obzira {to su sada zastupljene samo dve ~lanice, ja bih to voleo.

Na {ta vas asocira kada ka`ete Jugoslavija?
Pa ne asocira me na ono na {ta me pre asocirala. Ja sam svestan, i kao ~ovek i kao gra|anin sada{nje dr`ave, mi moramo da sagledamo realno situaciju. Ona Jugoslavija, prethodna, ne postoji. Da li }emo mi dve dr`ave nazivati i dalje Jugoslavijom, nije bitno, ona je za mene samo ime a dr`ava je prostor. Da mogu da odem u Crnu Goru bez punkta, da mogu slobodno, i oni kod nas, to je za mene dr`ava. Mo`ete je nazvati Jugoslavijom, mo`ete je nazvati zajednicom Srbije i Crne Gore, kako god ho}ete, to za mene nije bitno.

Da li vam smeta kada se na utakmici zvi`di jugoslovenskoj himni?
I pre mi je smetalo. Ne kada mi zvi`dimo nego kada na{i igraju u inostranstvu. Ja o problemima moje ku}e i porodice treba da raspravljam u mojoj ku}i ali vi kao moj kom{ija ne mo`ete znati {ta se de{ava u mojoj porodici i {ta ja pri~am sa mojom `enom. @enio sam se da napravim svoju porodicu i da svoje probleme re{avam u svojoj porodici a kada iza|em van, kod kom{ije, ne mogu govoriti {ta ja u mojoj porodici govorim, ~ak je i ru`no. Mo`emo da razmenimo neka mi{ljenja i to je normalno. Ru`no je kada vi iza|ete u svet i igrate protiv reprezentacije neke dr`ave, pa bio to i fudbal ili {ta drugo, pa zvi`dite toj himni. Smetalo mi je i onda iako sam bio protivnik te himne ali nije narod zvi`dao himni nego jednom ~oveku. Jer, vidite, sada se na utakmicama sve manje zvi`di, iako je ista himna, sve se manje zvi`di nego {to se zvi`dalo.

Da li bi vam smetalo da na{a reprezentacija u bilo kom sportu ima stranca za selektora?
Ne bi mi smetalo. Mi se otvaramo prema svetu. Za{to bi to bila privilegija. Pa sada{nja vlast govori o tome kako `eli da strani kapital u|e u na{u zemlju, za{to bi mi to smetalo ako pojedinci treba da do|u da vode na{e selekcije, ja nemam ni{ta protiv toga.

A neki od crnaca da igra u reprezentaciji?
Ja nemam ograni~enja {to se ti~e toga, ja sam prevazi{ao lokalnu sredinu, ja sam prevazi{ao okvire i one dr`ave.

Zna~i, kosmopolita?
Smatram da sve {to je vredno treba da dovedemo. Pa zamislite kada mi ne bi dozvolili da neki stranac vodi na{u selekciju, pa s kojim pravom mi name}emo da neki na{ trener vodi neku selekciju. Pa u fudbalu onaj na{ Milutinovi} vodio je brojne reprezentacije, Meksiko, Kinu.

Da li pripadnici svake nacije kada se na|u na polo`aju rade vi{e u korist svoje nacije?
Pa, da vam ka`em, donekle bi to bila normalna stvar. Ne postoji da neko daje vi{e zna~aja svojoj naciji, ima toga verovatno, ne mo`e se sada re}i da nema, ima. Ali ~ovek ne bi trebalo kao li~nost da smatra da je njegova nacija najbitnija, najbolja, najpametnija. Svet je danas tako kompjuterizovan, zahvaljuju}i Internetu dolazite do informacija da je svet postao mali, nacije, rase, to ne}e biti ne{to zna~ajno u budu}nosti. Ljude treba posmatrati kao pojedince.

Da li biste voleli da ste Amerikanac?
S aspekta ekonomskih stvari, po`eleo bih da sam Amerikanac, ali najbolje je biti Amerikanac u Srbiji. Zamislite kada imate nacionalni dohodak Amerike a `ivite u Srbiji. Na{i ljudi zato i rade u inostranstvu. Od tih zemalja oni uzimaju samo ekonomske stvari, oni ne mogu prihvatiti ameri~ke stavove, postoji razlika u mentalitetu. Amerika je okupila vi{e nacija oko finansija, oko dolara i svi su zaokupljeni time, a mnogonacionalna, koliko samo nacija ima u toj Americi, pa `ive normalno, nijedna ne razmi{lja o otcepljenju. Tako isto i kod nas. Mi moramo da se ekonomski unapredimo, da svi ljudi budu zadovoljni ekonomski, da se ekonomski povezuju i onda bi i dr`ava kao dr`ava bila sigurna.