![]() |
|
Kako do novog ustava? Nastavljamo dijalog o tom pitanju, koji smo objavili u prethodnom broju Republike. U dijalog se uklju~uje i Milan Podunavac, politikolog i profesor Fakulteta politi~kih nauka u Beogradu, koji za Republiku iznosi svoje poglede na ustav i njegovu ulogu u konstituisanju dru{tva Egzistencijalni zna~aj dr`ave Prvi motiv u na{em dru{tvu mora da bude uspostava stabilnog poretka i stvaranje takvih pravnih i politi~kih institucija koje }e onemogu}iti da se dru{tvo ponovo surva u stanje u kojem je bilo, a koje ozna~avamo kao "prirodno stanje", odnosno stanje neporetka
Podunavac:
Ma|arski konstitucionalista Andra{ [aj uvodi pojam straha ustavotvoraca
i na teorijskom planu iznosi motiv iz analize Hane Arent o ameri~koj
revoluciji i na~ina na koji je Amerika do{la do sekularne i moderne
politi~ke konstitucije. Hana Arent odgovara na pitanje {ta je bila glavna
zada}a ameri~kih ustavotvoraca i ka`e da njihov zadatak nije bio da
uvedu institucije javnih sloboda, pa ~ak ni da uvedu ideju ograni~ene
i podeljene politi~ke vlasti, nego potreba da se ustanovi stabilan pravni
i politi~ki poredak koji }e onemogu}iti da se ameri~ko dru{tvo "ponovo
ne surva u stanje neporetka, pravne i li~ne nesigurnosti, neslobode
i anarhije". Osnovna ideja Arentove bila je da ameri~ki ustavotvorci,
u prvom redu federalisti, nakon revolucije, u procesu redefinicije jednog
politi~kog poretka, treba da uspostave stanje minimalne sigurnosti gra|ana
u kojem bi bila osigurana temeljna dobra kao pravo na `ivot, pravo na
slobodu i osiguranje svojine. Na drugoj strani taj poredak bi u du`em
periodu trebalo da osigura da individualni i kolektivni akteri na trajan
i sistemati~an na~in uskla|uju, rutiniziraju svoja individualna iskustva
i individualna i kolektivna pona{anja. Mislim da je ovaj problem od
iznimno velike va`nosti za politi~ko dru{tvo Srbije i zato sam njime
i po~eo. I da ono {to profesor Nenad Dimitrijevi} naziva jednom vrstom
"nemogu}nosti izbora imperativa" mo`e da se na neki na~in
razre{i reinterpretacijom koju sam posudio iz politi~kog {tiva Hane
Arent, {to zna~i da prvi imperativ pred kojim se politi~ko dru{tvo u
Srbiji nalazi - jeste imperativ uspostave stabilnog pravnog i politi~kog
poretka. [to zna~i da drugi imperativi pred kojima se dru{tvo u Srbiji
nalazi u sukobu sistemskih i politi~kih imperativa nisu na prvom mestu.
Analiza politi~kih doga|aja u Srbiji otkriva da
su akteri imali otvorenu {ansu za refleksiju i {iroke mogu}nosti konstitucionalnih
izbora. Ali se nakon dve godine pokazalo da klju~ni politi~ki akteri,
pa i intelektualni blok koji podr`ava onaj politi~ki, gu{e potrebu za
refleksijom o prirodi politi~ke dinamike, o tome {ta zna~i oktobarska
revolucija za Srbiju i tako odla`u pitanje konstitucionalnog izbora.
Tako se, kako ka`e Nenad Dimitrijevi}, sa kojim se potpuno sla`em, gubi
konstitucionalna {ansa koja je postojala u trenutku kada je izlivena
ogromna energija gra|ana i kada se legitimnost nove politi~ke vlasti
nadgra|ivala jednom formom sna`ne republikanizacije, i kada je postojao
sna`an interes gra|ana za to kakva }e biti njihova politi~ka zajednica.
Utisak je da je ta propu{tena {ansa sada ozbiljna hipoteka i teg za
novu politi~ku elitu koja sada, izgleda, poku{ava da gradi pravni i
politi~ki poredak na nekim drugim pretpostavkama.
Ustav je prostor koji obezbe|uje normativnu integraciju poretka nakon pada starog re`ima. Po mom sudu, u}i }emo u period politi~kih borbi koje }e se zavr{avati u sna`nim politi~kim blokadama. Mislim da se iza politi~kih formula koje dominiraju u javnom politi~kom polju prepoznaje te`nja da se perpetuira stanje nestabilnih pravnih i politi~kih institucija jer |
|
se na tim pretpostavkama najbolje mo`e reprodukovati jedna vrsta ekonomske i politi~ke formacije koja danas dominira u Srbiji, koju karakteri{e polujavna privatizacija u kojoj se stvara nova ekonomska oligarhija, a u politi~kom smislu - politi~ke elite nastoje da izgube bilo kakav odnos odgovornosti prema gra|anima ~ijim su glasovima do{le do politi~ke vlasti. Neverovatno je da neki klju~ni politi~ki akteri pokazuju ne samo nepoverenje i skepsu, nego i jednu vrstu prezira prema demokratskim politi~kim institucijama i prema kapacitetu gra|ana da oblikuju sopstveni politi~ki `ivot. To je strategija koja se mo`e ozna~iti kao strategija prosve}enog apsolutizma u kojoj prosve}eni apsolutista dolazi sa gotovim re{enjima za moderno i slo`eno dru{tvo kao {to je Srbija. Na drugoj strani, postoji strategija konzervativnog populizma i legalizma koja ima opravdanje samo ako postoje pretpostavke iz kojih se mogu graditi neke temeljne vrednosti prava. Ali, zagovarati legalisti~ku strategiju u dru{tvu koje ide iz potpuno naru{enog principa legaliteta je samo jedna formula kojom se opravdava preraspodela politi~ke mo}i unutar jednog prostora. Zato mislim da se Srbija nalazi na po~etku i da }e biti u situaciji da re{ava sve imperative pred kojima se nalazi jedno dru{tvo - to je imperativ kolektivnog identiteta, odnosno kako definisati dr`avu, kako obnoviti Srbiju kao dr`avu. Ta stvar nije nimalo jednostavna jer se, zbog mnogih specifi~nosti u kojima se nalazi, na Srbiju ne mogu primeniti prepoznatljivi modeli koji su sastavni deo moderne politi~ke istorije u Evropi i koji su stalno poku{avali da naprave jednu vrstu ravnote`e izme|u pretpoliti~kog identiteta i ustavnog patriotizma. Takva formula u Srbiji naprosto ne radi. Smatram da je iz konstitucijskog i emancipacijskog na~ela oktobarske revolucije mogao da se oblikuje sistem ustavnih i politi~kih institucija. |
Tako odlaze, o~erupaju}i |
Srbija se nalazi pred ozbiljnim te{ko}ama. Ona,
na`alost, pokazuje da se jedan poredak ne mo`e konsolidovati dok se
dru{tvo ne pomiri samo sa sobom, a ono se ne mo`e pomiriti bez kriti~kog
odnosa prema bliskoj pro{losti i politi~koj istoriji koju su pratila
nasilja, `rtve, ubijanja. Bez osloba|anja od trauma dru{tvo ne mo`e
da se konsoliduje. Tako|e je va`no podsetiti da je ovo dru{tvo bilo
veoma dugo u ratu i militarno stanje je dugo bilo njegova bitna odrednica.
Rat ima neprocenljive zasluge po razaranje principa legaliteta koji
je centralni princip uspostave stabilnog politi~kog poretka. Tako|e
se nedovoljno uo~ava da jedna vrsta politi~kih tehnologija i retorike,
kao i nasilja u javnom politi~kom polju, koje su uneli akteri starog
re`ima, u prvom redu mislim na crveno-crnu koaliciju, ima devastiraju}e
efekte po politi~ki `ivot, da }e njegova obnova trajati veoma dugo.
Republika:
Na{ list zanima i refleksija i izbor u situaciji. Otkako izlazi,
Republiku interesuje tema najpre o rekonstituciji nekada{nje
zajedni~ke dr`ave na demokratskim na~elima, ali se to zavr{ilo neuspehom
zbog stihije razaranja i dru{tva i dr`ave. Sada se obnavlja tema ne
o rekonstituciji nego upravo o konstituciji minimalnih osnova normalne
dr`ave. To se de{ava ne u atmosferi krize iz koje se preoblikuje data
dr`ava, nego iz stanja koje li~i na elementarnu nepogodu iz koje se
mora na}i izlaz preko minimalnog poretka, minimalno normalne dr`ave.
U tom smislu jasno su govorili Nenad Dimitrijevi}, ~iji je tekst Republika
objavila u pro{lom broju, kao i u~esnici tribine Republike -
Marijana Pajvan~i}, Vesna Raki}-Vodineli}, Ilija Vuja~i} i \or|e Pavi}evi},
a na odre|eni na~in o tome pi{e i Drago{ Ivanovi}. Me|utim, osim pobrojanih
tekstova, Republika je objavila i tekstove koji su va`ni za ovu
temu i koji podsti~u razmi{ljanje o dinamici pristupa ovoj temi. I to
ne sa stanovi{ta politi~ke nauke nego sa stanovi{ta drugih dru{tvenih
nauka. Re~ je o institucijama koje su stvorene na talasu preokreta u
Srbiji. Dve su pri vladi Srbije, a jedna pri predsedniku SRJ. Jedna
je Socijalno-ekonomski savet koji treba da se bavi temeljnim problemima
na~ina rekonstrukcije privrede i dru{tva kako bi se postigla neka mera
i utvrdila ljudska cena preobra`aja. Druga institucija je Savet za borbu
protiv korupcije, a tre}a je Komisija za istinu i pomirenje. Nijedna
od te tri institucije ne funkcioni{e, a one mogu biti delotvoran putokaz
k uspostavljanju normalne dr`ave. Republika:
Mi i `elimo da vidimo koliki su stvarni potencijali onoga {to se naziva
revolucija 2000. Dakle, niti definitivna pobeda protodemokratskog, niti
definitivno propala konstitucionalna {ansa. Mi u na{em javnom `ivotu
jo{ nismo otvorili sve ove teme na valjan na~in da bismo do{li do valjanih
odgovora. To je svrha debate koju pokre}emo i u kojoj `elimo da u~estvujemo. Republika:
Osvojen ili otvoren? Priredila Olivija Rusovac |
Svakida{njica:
Postmodernista
i tradicija
|
|
Prevod:
Populizam
- zagonetna sila
|
![]() |