Dogadjanja

Smirivanje u Crnoj Gori

Pokusaji zastrasivanja unutrasnjim sukobima i nestabilnoscu vise nemaju uporista

Dani koji dolaze tek treba da daju odgovor na kljucno postizborno pitanje u Crnoj Gori: sta gradjanima odista donosi izborni trijumf koalicije koju predvodi Milo Djukanovic? U njima dosadasnji predsjednik Republike, a buduci premijer, treba da objavi program i sastav svog novog kabineta.
Ako i u novoj vladi budu preovladavali politicari nagradjeni od svojih partijskih vrhova ministarskim foteljama, a da ne znaju poslove u poverenim im resorima, tesko da se sto moze temeljno i brzo mijenjati, bez obzira koliko postojeci ambijent zaostalosti i siromastva to zahtijevao. No, kako je Milo Djukanovic obecao - suocen sa svim onim sto je vidio i cuo tokom tromjesecnog neposrednog kontakta sa lokalnom vlascu, privrednicima i gradjanima - da takvog "cascavanja" odanih a nesposobnih vise nece biti, ostaje da i izborom tima koji ce predvoditi to i pokaze.
Djindjiceva rjesenja sa vladom u Srbiji, u kojoj su na kljucna mjesta u finansijskoj, privrednoj i privatizacionoj sferi dosle kompetentne, politicki i materijalno nezavisne licnosti, mogu mu biti dobar orijentir, primjenljiv i na crnogorske uslove. Naravno, ukoliko se stvarno zeli i tezi da vlast partokratije - u ovom trenutku tako karakteristicna za crnogorsko drustvo - postupno ali odlucno ustupa mjesto gradjanskoj demokratiji i na njoj zasnovanoj drzavnoj vlasti. Neki znacajni nagovjestaji vec su u tome duhu vidljivi, izazivajuci potpuno oprecne odjeke u javnosti. Najprije je to odricanje nespornog lidera independistickog pokreta od polozaja "gospodara Crne Gore", jedino priznatog u plemenskom mentalitetu njegovih podanika. Njegov prelazak na funkciju premijera, "s konja na magarca", kako to cinicno ali i sasvim pogresno karakterise onemocala i zbunjena opozicija, svakako oznacava korak ka parlamentarnom sistemu i kancelarskoj ustavnoj ulozi prvog covjeka vlade. Zatim, u toku su i pregovori sa uglednim licnostima izvan partijskih vrhuski za kandidata za buduceg predsjednika Republike i to u obema koalicijama - pozicije (Ljubisa Stankovic) i opozicije (Miodrag Lekic) - sto je znak sazrijevanja gradjanske nad jos preovladjujucom partijskom svijescu.
No, ukoliko u tim i drugim buducim dogadjanjima ima jos mnogo nepoznanica, ono sto se vec zna to je da se poslije neocekivano ubjedljive pobjede reformske i evropske koalicije u Crnoj Gori stvari odvijaju u atmosferi uocljivo opalih tenzija u odnosu na one u prethodnim mjesecima. Opasnosti od potresa u drustvu, koje su kao Damoklov mac stalno visile nad glavama crnogorskih gradjana, kao da su konacno otklonjene. To je dovelo do uocljivog smirivanja. Crna Gora vise nije "raspuknuta". Slika njene danasnje politicke scene je takva da u parlamentu postoji vecina kakve nije bilo od 1997. i rascijepa u tada vladajucoj DPS.
Ni u jednom od prethodna tri glasanja u tom periodu (jednom za predsjednika i dva za parlament) nije ostvarena takva razlika izmedju pobjednika i porazenih kao ovoga puta. Tako, na kljucnom pitanju drzavno-pravnog statusa Crne Gore, zagovornici nezavisnosti, uz prihvatanje Ustavne povelje, imaju prednost od 45 prema 30 glasova pristalica ocuvanja postojece Jugoslavije. Vec slijedecih dana zasijedanja crnogorske skupstine odlucivace se o veoma bitnim zakonima - od reformi zdravstva i obrazovanja, preko medijskih, do onih o stranim investicijama i restituciji imovine - koje je ranija skupstinska vecina odbijala ili odlagala njihovu primjenu.
Turbulencije se sada sele u politicke partije i njihove koalicije, i one nijesu vise ozbiljna prijetnja stabilnosti drustva. Naprotiv, sadasnja ziva komesanja i prestrojavanja u opozicionoj koaliciji i Liberalnom savezu desavaju se upravo zbog izvlacenja pouka iz proteklih izbora i utvrdjivanja odgovornosti za njihov neuspjeh. Ukoliko budu usmjerena na konsolidaciju jedne snazne "opozicije u Crnoj Gori", usmjerene ka kritici postojece apsolutne vlasti, ta unutrasnja partijska rasciscavanja samo ce doprinijeti demokratskoj atmosferi u crnogorskom drustvu.

Postoji, medjutim, opasnost da se u tim previranjima obnovi proces nove konsolidacije "opozicije Crnoj Gori" - dakle jacanja spoljne filijale za kocenje rjesavanja drzavno-pravnog statusa i destrukciju reformi u ekonomiji i drustvu. Pa time i za podstrekavanje dalje nestabilnosti u ovoj republici. Stoga je veoma znacajan rasplet do kojeg ce doci krajem novembra na vanrednom kongresu SNP, kao najjace opozicione partije. U njoj zakulisna bitka dva krila - "beogradskog" i "podgorickog" - onemogucava do danasnjih dana registraciju devet od ukupno 18 poslanika ove partije u novom sastavu parlamenta, a u potpunoj je neizvjesnosti hoce li se na kormilu ove stranke odrzati njen sadasnji lider Predrag Bulatovic.
Mnogi smatraju da su dalja kretanja na crnogorskoj politickoj sceni u direktnoj zavisnosti od sudbine Ustavne povelje. Svakako da bi usvajanje takvog dokumenta, onako kako ga vecina u Crnoj Gori vidi, olaksalo preusmjeravanje glavnog pravca politicke borbe sa zapaljivog drzavnopravnog pitanja na urgentne reformske, razvojne, ekonomske i socijalne probleme. No, ako i ne dodje do sporazuma o Povelji Crna Gora gubi daleko manje od Srbije. Dok se njena unutrasnja pozicija konsoliduje, a vlast ucvrscuje, srbijanska se ubrzano komplikuje, zbog podjela u vladajucoj koaliciji.
Sada je Srbija daleko vise "raspolutana" nego so je to Crna Gora bila u najtezim vremenima iz devedesetih godina minulog vijeka.
Mada Kostunica zagovara ostajanje status quo-a sljedecih nekoliko godina, kako bi se "lakse sporazumjeli o Povelji", prije ce biti da vrijeme daleko vise radi za ideju nezavisnosti i Srbije i Crne Gore sto neizvjesnost duze traje.
U ovako nedefinisanoj zajednici i Srbija i Crna Gora postaju zarobljenici volje jedne isluzene savezne oligarhije i njene promasene ideologije. Ukoliko u Srbiji nema snage i volje da se postojeci cvor razveze, sa Crnom Gorom to nije slucaj. Pokusaji zastrasivanja unutrasnjim sukobima i nestabilnoscu vise nemaju uporista. Sem toga, ona se vise ne moze natjerati da "radi mira u kuci" postupa protivno sopstvenim interesima, ukoliko se ne zeli ponistiti volja gradjana tako superiorno izrazena na proteklim izborima.

Miodrag Marovic

Pojmovnik: Ombudsman «

» Dogadjanja: Pozitivna nula