Susedi

Najvazniji politicki dogadjaj posle Dejtona

Ustavna reforma Bosne i Hercegovine

Bosnjaci, Srbi i Hrvati, kao konstitutivni narodi, bili bi ravnopravno zastupljeni u svim segmentima vlasti na teritoriji cele drzave

Da bi Bosna i Hercegovina mogla uci u evropske integracije uslov je da se ona integrise u okviru nje same. Zbog svoje razjedinjenosti ona ceka preko osam godina da bude primljena u Savjet Evrope (SE). Konacno, na posljednjem zasjedanju Parlamentarne skupstine, odrzanom januara ove godine, usvojena je preporuka da se primi u tu organizaciju kao punopravni clan, s tim da treba ispuniti odgovarajuce uslove (njih 91) koji imaju integrativno dejstvo, omogucavaju jacanje zajednicke drzave i po svom unutrasnjem ustrojstvu prilagodjavaju BiH evropskim standardima.
U vezi s tim, trenutno centralno mjesto zauzima provedba odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji drzave i usaglasavanje ustava entiteta sa tom odlukom, sto po ocjeni mnogih analiticara predstavlja najveci politicki dogadjaj u BiH poslije Dejtona. Provedbom ove odluke sustinski se mijenja karakter entiteta. Federacija BiH (FBiH) kao "drzava Bosnjaka i Hrvata" i Republika Srpska (RS) kao drzava srpskog naroda ovom odlukom postaju podjednako i bosnjacke i srpske i hrvatske i ostalih gradjana koji zive na njihovoj teritoriji. Pripadnici svih naroda dovode se u ravnopravan polozaj, ravnopravno zastupljeni u svim segmentima vlasti, bez obzira u kojem dijelu teritorije BiH se nalaze. Njenom provedbom, sa ustavno-pravnog stanovista, stvaraju se maksimalni uslovi za masovniji povratak izbjeglica i raseljenih lica u izvorna mjesta prebivalista, za pomirenje i obnovu zajednickog multietnickog zivota.

Razlike i otpori

Provedbom ove odluke u zivot bice osujecena namjera vladajucih etno-stranackih oligarhija da legalizuju i trajno sacuvaju ratom i etnickim ciscenjem stvorene jednonacionalne tvorevine. Zbog toga oni joj se snazno suprotstavljaju. Ali izgleda da je konacno dosao kraj odugovlacenju i izvrdavanju koje traje vise od godinu i po dana. Naime, visoki predstavnik UN Volfgang Petric ubrzao je taj proces formiranjem ustavnih komisija koje u posljednje vrijeme intenzivno rade na pripremi amandmana na postojece entitetske ustave. Ti amandmani treba da se usvoje u toku marta kako bi se omogucila blagovremena dopuna izbornog zakona i na osnovu njega sproveli izbori na svim nivoima u oktobru ove godine.
Visoki predstavnik posebno insistira da skupstine entiteta izglasaju te amandmane da ih on ne bi nametao. Zbog toga se u posljednje vrijeme vode intenzivni razgovori izmedju celnika parlamentarnih stranaka oba entiteta u cilju uskladjivanja stavova i pronalazenja rjesenja prihvatljivih za obje strane. Medjutim, dosadasnji razgovori su pokazali da medju njima postoje sustinske razlike. Tako predstavnici FBiH predlazu da temeljna rjesenja o konstitutivnosti sva tri naroda na cijeloj drzavnoj teritoriji budu simetricna u oba entiteta, da se Dom naroda prihvati kao jedini moguci garant vitalnih nacionalnih interesa koji treba da postoji u parlamentima oba entiteta, te da se izvrsna vlast formira prema popisu stanovnistva iz 1991. godine. Medjutim, predstavnici RS su protiv simetricnih rjesenja, ne prihvataju formiranje Doma naroda u Skupstini RS, niti da se izvrsna vlast formira prema rezultatima izbora iz 1998. godine. Posto ni poslije nekoliko zajednickih razgovora nije doslo do usaglasavanja stavova o bitnim pitanjima, Vlada FBiH utvrdila je i uputila u parlamentarnu proceduru konacni prijedlog 72 amandmana na Ustav FBiH koji odrazavaju zahtjeve iz Odluke Ustavnog suda BiH. Srbi su u tom entitetu u svim pravima izjednaceni sa Bosnjacima i Hrvatima. Amandmanima je predlozeno da u Domu naroda federalnog parlamenta uz bosnjacki i hrvatski bude ustanovljen klub poslanika srpske nacionalnosti, da taj Dom ima podjednako po 17 Bosnjaka, Hrvata i Srba, da predsjednik Federacije ima dva zamenika s tim sto bi njih trojica bili iz razlicitih naroda, a rotirali bi se na 16 mjeseci, da isti princip vazi i za celnike oba doma parlamenta, da se za najvise sudske instance takodje primjenjuje princip paritetne zastupljenosti sva tri naroda, da umjesto jednog budu tri ombudsmena, po jedan iz svakog konstitutivnog naroda, da nacionalna struktura vlade Federacije BiH odrazava nacionalnu strukturu Federacije prema popisu stanovnistva iz 1991. godine, da na podrucju FBiH bude ravnopravno u upotrebi srpski jezik i cirilicno pismo kao i drugi prijedlozi koji garantuju ravnopravnost svih njenih gradjana bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost. Utisak je da se navedenim predlozenim rjesenjima nema sta prigovoriti.
Pojedini predstavnici ekstremnog dijela HDZ su protivnici konstitutivnosti Srba u FBiH, buduci da je bez njih lakse stvoriti treci, hrvatski entitet. Smjenjeni predsjednik HDZ Ante Jelavic ponovio je zahtjev za osnivanjem hrvatskog entiteta, ukoliko RS ostane etnicki cista, a FBiH sa vise od 80 posto Bosnjaka. Medjutim, predstavnici umjerenog krila HDZ prihvatili su navedeni prijedlog Vlade FBiH upucen u parlamentarnu proceduru. Ovaj potez FBiH predstavlja izazov RS i svojevrstan pritisak da i ona ubrza proces i da na isti nacin osigura konstitutivnost i ravnopravnost naroda na njenom podrucju. Medjutim, oni ne prihvataju istovjetna rjesenja, obrazlazuci to cinjenicom da karakter i unutrasnje ustrojstvo bosnjacko-hrvatske FBiH nije istovjetno sa RS u kojoj zivi preko 80 posto Srba. Dakle, oni polaze od sadasnje realnosti. Predstavnici FBiH zastupaju stanoviste da se pravo konstitutivnosti naroda i zastite jednakih ljudskih prava ne moze teritorijalizirati te da, shodno tome, treba biti utvrdjeno na isti nacin na cijeloj teritoriji BiH.
Stice se dojam da su predstavnici RS vise zainteresovani za sto vece ocuvanje postojeceg karaktera RS nego za ravnopravni polozaj Srba na cijeloj teritoriji BiH.

RS pred velikim iskusenjem

Formiranje Doma naroda u Skupstini RS sa istovjetnim brojem zastupnika sva tri naroda, gdje bi Srbi imali samo jednu trecinu, potpuno bi izmijenilo fizionomiju vrhovnog zakonodavnog tijela. Zato, umjesto uspostavljanja Doma naroda, predlazu ustavnu komisiju (vijece, savjet) koja nema ingerencije parlamenta, vec je radno tijelo cije odluke nisu obavezujuce. Isto tako za njih je neprihvatljivo da izvrsna vlast bude formirana prema popisu stanovnistva iz 1991. godine, jer bi u tom slucaju u Vladi RS bilo svega oko polovine ministara srpske nacionalnosti, a ostalo bi bili nesrbi (10-11 Srba, 6 Bosnjaka, 2 Hrvata i 1-2 ostalih), a ako bi se formirala prema rezultatima izbora iz 1998. godine, kako to oni predlazu, onda bi u njoj bilo oko 77 posto Srba, a nesrba svega oko 23 posto.

Dakle, na potezu su i dalje domace politicke strukture iako se do sada pokazalo da medju njima postoje sustinske razlike, tako da je moguce da, i pored pritisaka faktora medjunarodne zajednice, ne dodje do rjesenja prihvatljivih za obje strane. U tom slucaju moze se ocekivati da Parlament FBiH usvoji predlozene amandmane, a da u RS bosnjacki i hrvatski predstavnici u Ustavnoj komisiji stave veto na one amandmane koji im ne odgovaraju, cime bi se doveo u iskusenje visoki predstavnik UN Volfgang Petric da nametne odgovarajuca rjesenja sto on trenutno ne zeli, zbog cega ce i putem raznih pritisaka nastojati da domace politicke strukture prihvate zajednicka rjesenja u duhu Odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda. Celnici RS sa indignacijom odbijaju nametanje rjesenja sa strane, jer se boje da ta rjesenja ne ugroze postojeci stepen drzavnosti njihovog entiteta. Neki cak smatraju da bi simetricna implementacija Odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda u oba entiteta mogla ugroziti postojanje RS. Medjutim, Odluka Ustavnog suda ne odnosi se na pitanje postojanja entiteta nego na ravnopravnost i zastitu jednakih ljudskih prava pripadnika srpskog, bosnjackog, hrvatskog i ostalih naroda na cijeloj teritoriji drzave. Na taj nacin BiH se u toj oblasti prilagodjava evropskim standardima. To ne bi trebalo smetati RS, ako postoji spremnost da se Bosna i Hercegovina, kao cjelina, istinski prihvati kao svoja drzava.

Sead Hadzovic

Susedi: Jastrebov let «

» Ogledi: Izbori ili nametanje tradicije