Posle 450 godina most je srusen. To je bio i najtuzniji dan u istoriji grada Mostara. Opsta zalost zavladala je na istocnoj strani grada. Najvise posjecivan i fotografisan objekat – bio je pod zastitom UNESKO-a.
Tog istorijskog dana je doneta odluka da ce se Stari most jednog dana obnoviti. Cekalo se da se zavrse ratni sukobi u Bosni i Hercegovini i 1995. godine kad je potpisan Dejtonski sporazum pocelo se ubrzano raditi na pripremi za vadjenje kamena i ostataka Starog mosta iz Neretve. Jedinice SFOR-a su 30. 09. 1997. godine izvukle prve kolicine kamenja Starog mosta. Konacno, vadjenje i ciscenje korita rijeke Neretve desilo se u avgustu 1999. godine. I tada se formirala agencija koju je osnovao grad Mostar i Svjetska banka iz Vasingtona.

Kolika je vrijednost ovog projekta?
Vrijednost ovog projekta je petnaest i po miliona dolara. Sredstva su obezbjedjena.

Na sta ce sva ta sredstva biti potrosena?
Do kraja 2003. godine nasa agencija mora izgraditi 22 objekta. To su 11 objekata iz raznih oblasti, zatim infrastrukturni objekti koji su sruseni oko Starog mosta, dvije kule sa 5 objekata. Tri objekta – tri naroda. Mora se izgraditi vladicin dvor srpskog naroda; vakufski dom bosnjackog naroda i zgrada »Napretka« hrvatskog naroda. I na kraju, 22. objekat je izgradnja Starog mosta. Velika su sredstva ulozena.

Sta ste do sada uradili?
Uradili smo geoloska istrazivanja, kompletnu projektnu dokumentaciju, laboratorijska ispitivanja. To su sve uradile velike medjunarodne svjetske kuce. Operacija rezanja kamena je u toku. I sada se, kao sto vidite, radi na sanaciji temelja Staroga mosta. Najvjerojatnije do 31. 01. 2002. godine potpisuje se ugovor i pocinju pripreme za izgradnju Staroga mosta.

Po svemu sto ste do sada rekli – posao Vam je izuzetno tezak i odgovoran.
Jeste, trazi angazovanje cjelokupnog ljudstva, maksimalno, jer ukoliko samo jedan element zataji onda mogu nastati veliki problemi.

U cemu je jos znacaj ovog projekta?
Znacaj ovog projekta je ne samo da spojimo dvije obale i da napravimo most, nego da spojimo ovaj grad, da narod ujedinimo. Prema tome, mi smo jedna vazna karika ka stvaranju jedinstvenog grada Mostara, da ponovo Mostar postane jedan kosmopolitski grad, da ljudi normalno zive, da rade, da se postuju, jer moramo zivjeti zajedno. Mostar koji je slovio sa najvise mjesanih brakova, koji je ujedno bio jedan od najljepsih gradova sa nasom Neretvom. Lijep i suncan mediteranski grad.

Znaci – rad se odvija po planu, nema zastoja.
Do sada nema zastoja. Nama najveci problem moze stvoriti Neretva – jer to je brujicasta rijeka koja za tren moze da podigne nivo usljed velikih padavina. Mi imamo jako dobru saradnju sa elektroprivredom. U ovom trenutku dok mi stojimo ispod Starog mosta nivo vode je nizak, a to mozemo samo zahvaliti ljudima iz elektroprivrede, koji su spremni da drze ovako nizak nivo vode da bi radnici mogli da vrse busenje i da zavrse posao.

U koliko se smjena ovdje radi?
U tri smjene. I subotom i nedjeljom, neprestano, jer u svakom slucaju skele se moraju ukloniti do 10. novembra, jer 29. novembar je kraj sanacije temelja. Zatim ce se podizati lucna skela. Ona bi se podigla 28. aprila i tada pocinje priprema za zidanje Starog mosta. Most se sastoji od 1088 blokova, raznih velicina – od istog kamena od kojeg je Hajrudin gradio – sa majdana Mukosa koji je odavde udaljen 5 km. Sada se vadi kamen, on se reze i ostavlja se po 3 cm na svaki kamen koji ce se kasnije operacijom klesanja dovesti na konacnu mjeru. Takodjer ce se svaki kamen vezati sa odgovarajucim klinovima i zalijevati olovom i klampe koje ce vezivati kamen i takodjer zalijevati olovom. Znaci, sistem gradnje je isti kao prije 450 godina. Most je polusupalj, ima odgovarajuca rebra – a unutra je ispunjen zemljom, tako da ce u zavrsnom sloju biti mjesavina gline i boksita – po sirini citavog luka u dubini od 12 cm i to ce biti izolacija od propadanja vode. Mozete zamisliti kakva je to vizija bila – da je tada napravljena ta mjesavina koja nije dozvoljavala da ijedna kap vode dodje do utrobe mosta, koja bi ga razorila. Posebnim kanalicima koji su bili na kraju mosta, ako bi se pojavila ijedna kap vode, odvodila bi se napolje. To je zaista jedno savrsenstvo arhitekture. Kad sam bio u Istanbulu i pitao profesore o Hajrudinu rekli su mi da je to djak cuvenog projektanta Sinana. Ono sto je Mocart bio za muziku – genije, Sinan je bio genije za gradjevinarstvo tog doba, jer su ogromni projekti iza njega ostali. Znaci, isti stil gradnje, samo sto ce sad pomagati kranovi, dizalice, automobili. Izgradnja ce sad biti mnogo laksa, onako kako je bilo tako se mora i uraditi. Zato su svi svjetski eksperti ukljuceni u njegovu izgradnju.

I kad cemo konacno prohodati Starim mostom – i onom starom kaldrmom?
Ja vjerujem da ce to biti jul mjesec 2003. godine. U julu mjesecu izvolite i dodjite na proslavu grada Mostara.

Hocu, svakako cu doci. Znaci, vidimo se na Starom mostu u julu mjesecu 2003. godine.