Ferhat Dinosa (Dinosha), portparol Demokratske unije Albanaca i republicki poslanik u crnogorskom parlamentu

Mi se ne mesamo u bratske odnose Srba i Crnogoraca, zivela ta braca u jednoj ili u odvojenim kucama. Mi ih samo podsecamo da je, u bilo kom slucaju, jedna soba nasa. Crnu Goru dozivljavamo svojom drzavom u mjeri u kojoj nas ona bude uvazavala i dozivljavala svojim gradjanima

Bozidar I. Milicic

Predsednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori, Mehmet Bardhi, nedavno nam je izjavio da se ova stranka nece opredeljivati ni za jednu od sukobljenih frakcija DPS-a. Demokratska unija Albanaca podrzava Mila Djukanovica iz pragmaticnih razloga, kaze njen portparol Ferhat Dinosa, sa kojim smo razgovarali, o polozaju Albanaca i najnovijim politickim dogadjajima u republici.

- Mi smo pragmaticari - kaze Dinosa. - Cim smo shvatili da je raskol u vladajucoj partiji definitivan, poceli smo da tragamo za politickom snagom koja ce u novonastalim okolnostima objektivno biti u stanju da djelotvorno doprinosi stabilizaciji politickih prilika u Crnoj Gori i njenom subjektiviziranju na sirem politickom i drzavnom prostoru. Racunali smo da ce ta snaga moci i htjeti da da doprinos i unapredjivanju polozaja Albanaca u Crnoj Gori, koji je jos uvijek nezavidan. Racunali smo da ce ta snaga biti svjesna da nema subjektiviziranja visenacionalne i visekonfesionalne Crne Gore bez subjektiviziranja svih njenih cinilaca, medju koje spadaju i Albanci.

Nasi kontakti sa premijerom Djukanovicem i predsjednicom DPS-a, gospodjom Milicom Pejanovic-Djurisic i nasi zahtjevi su naisli na dobar prijem, jer su ocijenjeni objektivnim i obostrano korisnim. Kada je parlamentarna opozicija Crne Gore odlucila da ne da svog kandidata za predsjednicke izbore, bilo nam je jasno da je nas stav ispravan i znali smo koga treba podrzati.

Gospodin Milo Djukanovic je prvi covjek iz vladajucih garnitura u aktuelnoj srbijansko-crnogorskoj federaciji koji se drznuo da oponira beogradskom diktatoru Slobodanu Milosevicu. On je covjek koji nece da sopstvenu republiku vidi u vazalnom odnosu prema saveznoj vlasti, nece htjeti da Albance u Crnoj Gori vidi u podanickom odnosu prema crnogorskoj vlasti.

Vasa stranka je potpisala Sporazum o minimumu principa za razvoj demokratske infrastrukture u Crnoj Gori. Koliko se realizacijom ovog dokumenta rjesavaju pitanja Albanaca u Crnoj Gori?

- Prvo da kazem da sporazum smatram veoma znacajnim politickim dokumentom. Njegovo potpisivanje oznacava pocetak demokratije u Crnoj Gori. NJegova realizacija ce donijeti boljitak svim gradjanima Crne Gore. Naravno da nas najvise interesuju njegovi dometi u rjesavanju pitanja Albanaca u Crnoj Gori. Moram da istaknem svoje zadovoljstvo sto su svi potpisnici prihvatili i u Sporazumu ugradili dva kljucna zahtjeva.

Prvi se odnosi na adekvatnu proporcionalnu zastupljenost Albanaca u Parlamentu Crne Gore. Utvrdice se broj mandata Albanaca u republickom parlamentu i, ako se za privremene parlamentarne izbore vrati stari izborni zakon sa cenzusom od cetiri odsto, za Albance ce se, po uzoru na madjarski, hrvatski ili slovenacki model, iznaci demokratski mehanizam koji ce im obezbijediti vizu za republicki parlament. To znaci da ce ubuduce Albanci stalno boraviti u parlamentu Crne Gore, sto se prvi put obezbjedjuje i sto je znacajan demokratski iskorak Crne Gore i znacajan uspjeh Demokratske unije Albanaca s obzirom na to da je ona to inicirala. Jasno da ce se proporcionalne zastupljenosti primijeniti i na druge organe vlasti i institucije stistema u Crnoj Gori.

Drugi nas zahtjev, koji takodje stoji u Sporazumu, tice se lokalne vlasti, lokalne samouprave. Mi smo od pocetka isticali da smo nezadovoljni kompetencijama aktuelne lokalne vlasti i zahtijevali da se te inferencije prosiruju. Stoji nas zahtjev i za stvaranjem novih opstina, tamo gdje za to ima uslova i opravdanosti. Na taj nacin nas zahtjev za stvaranjem opstine Tuzi, odnosno vracanjem opstine Tuzima, mjesnom centru kojem gravitira 15-ak hiljada stanovnika, bice blizi realizaciji.

Sporazum predvidja i definisanje statusa i polozaja manjinskih naroda u Crnoj Gori, gdje spadaju i Albanci. Nece se zazirati cak i od ustavnih promjena u tom pravcu. Mislim da ce sve to hitno popraviti polozaj Albanaca u Crnoj Gori, ali i Crne Gore u svijetu.

Kako funkcionise vlast u Ulcinju? Sve se vise konstatuje da na lokalnom nivou i nema neke vlasti i trazi se promjena Zakona o lokalnoj samoupravi. Sta bi njegovom izmjenom dobile nacionalne manjine u smislu realizacije svojih nacionalnih programa?

- Vlast u Ulcinju vrse Demokratski savez u Crnoj Gori i "Narodna sloga". Demokratski smer, znaci albanska nacionalna stranka nije htjela da to cini sa nama. Nadam se da dolaze dani kada cemo to ciniti sami.

No, lokalna samouprava se sada svodi na "komunalnu" samoupravu. Novi zakon, za koji cemo se mi izboriti, znacice vise vlasti u lokalnom sudstvu, lokalnoj policiji, obrazovanju, kulturi, informisanju...

Mora biti vise ingerencija i u oblasti privrede, a ne da opstinska dobra eksploatise Republika, kao sto je sada slucaj sa, recimo, morskim dobrom u Ulcinju.

Albanci u Crnoj Gori traze specijalni status. Sta to, zapravo, znaci?

- Albanci u Crnoj Gori nisu od pamtivijeka. Oni su u njoj ostali, sticajem istorijskih okolnosti, s kraja proslog i pocetka ovog vijeka. Ali, oni su svjesni da zive u drzavi Crnoj Gori koja hoce da i dozivljavaju svojom drzavom u mjeri u kojoj ih ona bude dozivljavala svojim gradjanima.

Crnogorci treba da shvate da su Albance nasli ovdje i da se oni etnicki razlikuju, to jest da su "specijalni". Sam ih je zivi Bog specijalizovao drugim etnickim porijeklom, jezikom, kulturom, tradicijom. Specijalni status, zapravo, znaci da te specificnosti Albanaca u Crnoj Gori treba verifikovati dokumentom do kojeg ce se doci argumentovanim demokratskim dijalogom legitimnih predstavnika Albanaca i predstavnika crnogorske vlasti. Zbog promjenljivosti vlasti, prilikom potpisivanja takvog dokumenta, bilo bi neophodno prisustvo medjunarodnog faktora.

Specijalni status znaci da se Albancima u Crnoj Gori obezbijedi proporcionalno ucesce u organima vlasti i drzavnickim institucijama, jacanje lokalne samouprave, vise autonomije u obrazovanju, informisanju, kulturi... Znaci obezbjedjivanje konsenzusa u odlucivanju o vitalnim pitanjima Albanaca. Jer, sadasnje stanje je nezavidno. U stanovistvu

Crne Gore Albanci (bez iseljenistva emigracije) cine sedam odsto a u drzavnim organima i institucijama tek 0,3 odsto.

Treba jasno reci. Ta autonomija, kako je mi vidimo, nikako ne zadire u teritorijalni integritet Crne Gore, jer niti osporava spoljne niti zagovara unutrasnje granice. Ona ne trazi zaseban parlament, zasebnu vladu.. Ona ne znaci getoiziranje. Naprortiv. Znaci inkoporiranje u drustveno-politicko tkivo Crne Gore. Ona znaci pomaganje Crnoj Gori da nadje sebe. Zasto ne bi Albanac mogao da bude, recimo, ambasador Crne Gore u nekoj zemlji svijeta?

U Crnoj Gori postoje dvije parlamentarne nacionalne stranke Albanaca. Kakva je njihova saradnja i u cemu se DVA programski razlikuje od Demokratskog saveza u Crnoj Gori?

- Dvije su nacionalne stranke Albanaca u Crnoj Gori i obje imaju po dva mandata u republickom parlamentu. Njihova saradnja je losa jer tako hoce starija stranka. Mi smo mladja. Mi smo, u stvari, bivsi clanovi starije, koji su bili jako nezadovoljni ucinkom DS u CG na crnogorskoj politickoj sceni. Mozda starijoj smeta i to sto smo mi sve ozbiljniji ne samo kod Albanaca, nego i kod crnogorske javnosti. Mislim da je blizu dan kad ce jedna da nadjaca drugu nacionalnu stranku. Inace, kad smo kod nacionalnih stranaka, mislim da su one potrebne demokratijama. To Evropa zna i ima. Kazem ovo, jer mi ponekad znamo da fetisiziramo gradjansko drustvo. Gradjanska drustva postoje, ali u okviru nacionalnih drzava. Sve su drzave na svijetu nacionalne.

Programski nemamo velikih razlika sa DS u CG. Mozda je glavna ta sto se oni programski zalazu za suverenu Crnu Goru, a mi se ne mijesamo u bratske odnose Srba i Crnogoraca, zivjela ta braca u jednoj ili u odvojenim kucama. Mi ih samo podsjecamo da je, u bilo kom slucaju, jedna soba nasa i trazimo da zivotni uslovi u toj sobi budu makar priblizni kucnim.

Vasa stranka uvazava (svoju) drzavu Crnu Goru, medjutim, u Vasim dosadasnjim istupanjima moglo se uociti da sa skepsom gledate na saveznu drzavu. Zasto?

- Ponavljam: Crnu Goru uvazamo i dozivljavmao svojom drzavom u mjeri u kojoj nas ona bude uvazavala i dozivljavala svojim gradjanima. Cist racun, duga ljubav. Ja znam da su Crnogorci ponosan narod i narod sa najduzom tradicijom drzavnosti na Balkanu. Ali i oni treba da znaju da su i Albanci ponosan narod, cak i kad zive van maticne zemlje. Znam da je drzava Crna Gora povecala svoju kvadraturu i na ustrb moje zemlje, na nekom Berlinskom kongresu ili Londonskoj konferenciji. Ali ja joj necu stajati stalno na zulj, ako je ona spremna da se osjeca bogatijom ne samo sto ima moju zemlju, nego sto ima i mene na njoj.

Tvrdim da Crnogorci i Albanci imaju vise zajednickih karakteristicnih crta nego, recimo, Crnogorci i Srbi. Moguce da neko potice od nekoga. Ali danas su jedni Albanci, drugi Crnogorci i na tim zajednickim karakternim crtama treba izgradjivati maticu na kojoj ce stasati sasvim pristojan zajednicki zivot.

Od savezne drzave zazirem i zaziracu sve dok se ne definise status Kosova. Aktuelna federacija je jos uvijek nepriznata i ostace takva dok se ne da ima Kosovu. Cim se to bude znalo nestace i nasa zebnja.

Sta mislite o izboru Slobodana Milosevica za predsjednika SRJ?

- Mi smo bili protiv njegovog izbora, jer je on personifikacija svih zala koje danas trpe Albanci na Kosovu. Jer mi nijesmo nikakav tumor, nego dio svealbanskog nacionalnog tkiva.

Moguce je, medjutim, da ce covjek biti sklon politickim metamorfozama, zbog medjunarodne omce oko vrata. Moguce da ce se balkansko finale odigrati upravo kod gospodina Milosevica.

Postoji teza da ce Albanci najvise dobiti upravo pod Milosevicem. Koliko god ona bila paradoksalna, meni nije strana. Na kraju ce on biti bolji za Albance, nego za Srbe i Crnogorce.