Nedelja, 21. septembar 1997. | |||
Ivan Nino Jakovcic, predsednik Istarskog demokratskog sabora o buducnosti Hrvatske politicke scene, slicnostima i razlikama Tudjmanovog i Milosevicevog rezima, polozaju Istre u HrvatskojApsurdnost vlasti HDZ dosla je do krajnjih granica
Danas u Hrvatskoj ne mozes biti visoko u vojnoj hijerarhiji, policiji, sudstvu, skolstvu, zdravstvu, bilo gdje - ako nisi clan HDZ. Mi zelimo da kriteriji ne budu partijske opredeljenosti vec kreativnost i sposobnost. Sada, medjutim, o svemu odlucuje jedan covjek, cak i o imenu nogometnih klubova
Bojana Oprijan-Ilic"Osobno - nisam za revolucije, premda jesam za izvanparlamentarnu borbu. Kako rece Dejvid Bouvi, 'No more heroes'. Ali, pobjeda - ima. U Istarskom demokratskom saboru je dosta "loosera" u politici. Zelimo suradjivati s osobama koje pobjedjuju, koje znaju i koje su spremne da preokrenu situaciju na parlamentarnim izborima 1999..." Ove reci Ivana Jakovcica, predsednika IDS-a, stranke gradjanskog opredeljenja koja godinama ima zavidni primat u Istri, izrecene su nakon nedavnog "opozicionog samita" u Porecu, koji bi trebalo da bude pocetak novog politickog ciklusa u Hrvatskoj. Na ovom skupu prakticno je formiran "oporbeni cetvorolist" koji cine cetiri stranke centra: Hrvatska socijalno liberalna stranka, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska seljacka stranka i IDS, kao domacin i inicijator susreta. "Rijec je o zajednistvu koje treba pametno graditi sto ne znaci da opozicija treba obavezno biti pod zajednickom kapom", veli Jakovcic. O tom novom politickom trenutku u Hrvatskoj, nacinima opozicione borbe, izborima, poredjenju opozicije u Jugoslaivji i Hrvatskoj, buducnosti balkanskih prostora, govori predsednik Istarskog demokratskog sabora - Ivan-Nino Jakovcic. Koji su razlozi i povodi poreckog samita i cime je on rezultirao? - Osnovni razlog je definitivna potreba da se opozicija aktivno ukljuci, i to zajednicki, sa strankama bliskih programskih osnova u demokratske procese. Sam povod bila je cinjenica da Hrvatska nije niti u drugom krugu zemalja za ulazak u Europsku uniju i NATO te je to vazno pitanje zahtjevalo jasan stav opozicije. Logicno, tokom mjesec dana rada na pripremi skupa nametnule su se i neke druge teme koje smo obradili u zajednickoj izjavi. Kakvu alternativu nudi taj zajednicki nastup? - Dogovor nudi dugorocnu alternativu postojecem totalitarnom rezimu. Naime, danas u Hrvatskoj ne mozes biti visoko u vojnoj hijerarhiji, policiji, sudstvu, skolstvu, zdravstvu, bilo gdje - ako nisi clan HDZ. Mi zelimo da kriteriji ne budu partijske opredeljenosti vec kreativnost i sposobnost. Sada, medjutim, o svemu odlucuje jedan covjek, cak i o imenu nogometnih klubova. Apsurdnost Tudjmanove vlasti dosla je do krajnjih razmjera i granica. Ako zelimo nesto uciniti kao opozicija nemamo vise izbora vec sto je moguce vise ujediniti se i mobilizirati gradjane za nas program. Stranke koje su potpisale zajednicku porecku izjavu, ipak, imaju uz sebe svega trideset posto glasackog tela. Drugim recima, vi mozete u Saboru RH biti lako preglasani... - Istina je da su stranke okupljene oko "porecke izjave" na poslednjim izborima odnele nesto vise od trideset posto glasova. Prema tome one su respektabilna politicka snaga. Uvjeren sam da se uz ozbiljan zajednicki rad za jednu, dvije godine do sljedecih izbora ova organizacija moze profilirati i dobiti jos vece povjerenje biraca a u svakom slucaju determinirati koga ce poduprijeti od stranaka na desnici, odnosno ljevici.
Kakva je u tom kontekstu Vasa vizija buduce hrvatske politicke scene? - Procjenjujem da ce se u nekoliko narednih godina hrvatska politicka scena razvijati tako da ce tri kljucne politicke cjeline opstati. Prvu ce ciniti HDZ sa Djapicevom marginalnom strankom (HSP), moguce i Budisinom, kao satelitima, i oni predstavljaju desnicu. Porecki cetvorolist - HSLS, HSS, HNS i IDS su politicki centar a ljevu stranu cinit ce SDP i jos nekoliko drugih stranaka te orijentacije. Po prirodi stvari, kako se dogadja na europskoj politickoj sceni, stranke politickog centra konacno bi trebalo da dominiraju. Kako komentarisete da je skup opozicionih stranaka u hrvatskim medijima unapred ocenjen kao "mrtvorodjence"? - Novinari su od pocetka stvarali ozracje da ce nas skup biti neuspjesan. Medjutim, ono sto je za nas vazno jeste da smo dali jasne naznake kako je Porecka izjava zacetak novog ciklusa u razvoju ovdasnje politike. Tacno je da slican opozicioni skup u Hrvatskoj nikad nije odrzan i ne moze se ocekivati da se u tom, prvom, trenutku odmah nesto radikalno izmjeni. Kakve moguce varijante ce uslediti? - Prvo, da ova, uslovno receno, koalicija sama osvoji vecinu - sto je ambiciozno ali ne i nerealno. Drugo, da je osvoji zajedno sa Racanovom SDP i konacno, sa onim prihvatljivim delom HDZ u posttudjmanskom razdoblju. Drugim rijecima, da bi se moglo pobjediti na izborima potrebno je dugorocno se isprofilirati na politickoj sceni. Ovim nasim projektom stvaraju se pretpostavke za stvaranje snaznog centra razbijanjem koncepta bipolarne politicke scene koji ima HDZ. Da bi on bio prepoznatljiv moramo mnogobrojnim zajednickim susretima pribliziti programske specificnosti stranaka kako bismo imali jasan koncept upravljanja zemljom. Mi vec imamo jednu prednost a to je tehnologija medjusobne komunikacije i odlucivanja za sta treba puno strpljenja jer ce buduca vlada biti visestranacka.
Zajednickom izjavom trazili ste da se o najvaznijim pitanjima odlucuje referendumom. Sta ubrajate u ta kljucna pitanja? - Prvo sto nas zanima jeste da se gradjani opredjele jesu li za predsjednicki ili parlamentarni sistem. Nakon toga moze biti niz konkretnih pitanja. Recimo, raspisati referendum za pet-sest stvari, primjerice da li su gradjani Hrvatske, bez obzira na politicko uvjerenje, za decentralizaciju vlasti... Zasto ste poreckom izjavom trazili ukidanje mogucnosti da predstavnici iz dijaspore budu saborski zastupnici? - Porecka izjava, uopste, sadrzi fundamentalne zahtjeve za razvoj demokracije u Hrvatskoj. Ona podrazumjeva promjenu izbornog zakonodavstva, oslobadjanje medija i pomenuti referendum. Trazimo prije svega ukidanje apsurdne liste zastupnika iz dijaspore. Pitam se kakva je to pravicnost kad je tih 12 saborskih zastupnika dobilo isti broj glasova kao IDS u svojoj izbornoj jedinici? Sta je trenutno kljucni problem opozicije u Hrvatskoj? - U pitanju je samo djelomicno nesloga ali prije svega nepristupacnost medijima i izborno zakonodavstvo koje ne predvidja efikasnu kontrolu izbora. Nezadovoljni ste, dakle, izbornim zakonima. U Srbiji je deo opozicije odlucio da ne ucestvuje na septembarskim izborima iz skoro istovetnih razloga. Mogu li hrvatski biraci ocekivati slicnu odluku? - Moram priznati da je situacija u Srbiji, sto se izbora tice, daleko gora, koliko god je u mnogim aspektima moguce usporedjivati ova dva rezima. Ne zaboravite - IDS uvjek pobjedjuje, a nekih vecih prigovora na regularnost izbora u RH nije bilo. Dakle, izbore je ovde ipak moguce dobiti i nerealno je govoriti o neregularnosti izbora. Istina je, pak, da se kljucna opoziciona stranka - SDP nije pridruzila vasem samitu. Ni SPO se u Srbiji nije pridruzio opozicionom bojkotu. Jeste li vi "zatvorili vrata" SDP-u? - Ne. Radi se o razilazenju ostalih stranaka ucesnika samita sa ovom strankom. Istarski demokratski sabor je kao predlagatelj ovog susreta zelio dolazak svih. Medjutim, postujemo odluku SDP i neovisno o njihovom odsustvu skup je dobio znacajnu kvalitetu stvaranjem temelja politickog centra. Mozda bi, da je dosao SDP, rezultati bili drugaciji. Veze i interesi postoje i od prije a sada su, vjerujem, postavljeni dugorocni temelji takve jedne suradnje. Mogucnost suradnje sa SDP-om je potpuno otvorena kao i sa, rekoh, posttudjmanovskim HDZ-om koji ce se vjerojatno raspasti u vise stranaka. Da li je tacno da cete, kako ste nedavno izjavili, zatraziti od medjunarodne zajednice da se deo kredita uskracenog Hrvatskoj dodeli Istri? - Tu izjavu treba gledati u kontekstu mogucih sankcija kojima Hrvatska moze biti podvrgnuta. U takvom slucaju IDS je, vec u vise navrata, najavio da nismo spremni trpjeti na svojim ledjima porazne rezultate Tudjmanove vlade. Otud i nase pravo da trazimo drugaciji odnos jer je opce poznato da Istra nikad nije podrzala Tudjmana. Koliko istarska regija zbog toga ovih godina trpi posledice? - Vlada, s jedne strane, potpuno preferira podrucja gde HDZ dobija a s druge, maksimalno ignorira Istru. Ali, nama ostaje politicka a uskoro se moze ocekivati i materijalna satisfakcija za nase stavove...
|
Posaljite nam vas komentar!
Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo. © 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana / |