KAKO TAJNU POLICIJU U CRNOJ GORI STAVITI POD KONTROLU

U Crnoj Gori je, povodom sukoba u DPS-u, ponovo aktuelizovano pitanje tajnih policijskih dosijea i nekontrolisane moci SDB-a. Da li je doslo vrijeme da se javnosti prokazu saradnici tajne policije i demontira njena neformalna moc, koncentrisana u vrijeme komunizma

Podgorica. - Na posljednjoj, vanrednoj sjednici crnogorskog parlamenta, poslanik iz Bulatovicevog dijela DPS-a, Vuksan Simonovic, zalozio se za spaljivanje tajnih policijskih dosijea, izuzev onih koji se ticu drzavne bezbjednosti. Dr Savo Markovic, poslanik koalicije "Narodna sloga" iz redova Kilibardine Narodne stranke, predlozio je da se donese zakon kojim bi bilo regulisano pitanje tajnih policijskih dosijea - nesto po uzoru na ono sto je uradjeno u Istocnoj Nemackoj i, nedavno, u Bugarskoj. Ova osjetljiva tema izbila je u prvi plan ponovo nakon otvaranja unutarpartijskog sukoba u Demokratskoj partiji socijalista CG, a aktuelizovana je optuzbama frakcije Momira Bulatovica, da se crnogorska Sluzba drzavne bezbjednosti mijesala u politicki zivot vladajuce partije na strani premijera Mila Djukanovica.

Optuzbe Bulatovica i njegovih saradnika posebno su koncentrisane na tzv. "Kolasinski slucaj", kada je SDB prikupljala podatke o tome kako se opredjeljuju clanovi Opstinskog odbora DPS-a. To je, prema priznanju ministra unutrasnjih poslova Filipa Vujanovica, cinjeno iz bezbjednosnih razloga, dok "bulatovicevci" smatraju da je na djelu bio pritisak na ljude kako da se opredijele oko pitanja za i protiv vanrednog kongresa DPS-a.

"Prvi put u zivotu vidio sam dokument koji mi je potvrdio mnogo puta ranije slusane price o atacima na ljudske slobode i prava. Kolasinski slucaj, odnosno dokument SDB koji je javno objavljen, nedvosmisleno potvrdjuje da se ova Sluzba mijesala u rad jedne politicke organizacije i vrsila direktni atak na ljude, na njihove licnosti, na njihov um i misljenje. Na taj nacin ugrozila je njihove politicke slobode i prava, koje predstavljaju tzv. "prvu generaciju" prava i sloboda", kaze u izjavi za "Nasu Borbu" poslanik Vuksan Simonovic.

Obrazlazuci za nas list svoj predlog o spaljivanju tajnih policijskih dosijea, Simonovic kaze da on "kao slobodan gradjanin, kao poslanik i kao predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode u Skupstini CG" dize glas "protiv svih vidova ugrozavanja sloboda i prava nasih gradjana". "Vjerujem", kaze on, "da ce u buducnosti na zastiti prava i sloboda mnogo vise uraditi i nadlezni drzavni organi. Ono sto je proklamovano u Ustavu Crne Gore i Ustavu SRJ, kao i u drugim dokumentima koji su u skladu sa modernim standardima shvatanja, a tice se zastite prava i sloboda - mora se postovati. Vjerujem da ce doci dan kada ce neko stati pred lice pravde i snositi odgovornost za zloupotrebe i za maltretiranje ljudi".

Simonovic naglasava ono sto je vec kazao u parlamentu - da jedva ceka da na dnevni red dodje predlog lidera LSCG Slavka Perovica da se javno spale svi dosijei SDB-a, izuzimaju one koji se direktno ticu bezbjednosti drzave.

U razgovoru za "Nasu Borbu", Slavko Perovic podsjeca na to da je Liberalni savez jos 1990. godine, kada je na izborima ucestvovao u okviru reformske koalicije Ante Markovica, u programu naglasavao pitanje tajne policije. "Preko odnosa prema toj sluzbi odslikava se stvarni karakter jedne vlasti - da li ona zeli da krene putem demokratizacije drustva, ili zeli da zadrzi sve nekontrolisane mehanizme, od kojih jeste najznacajniji tajna policija, koja je u komunistickim zemljama bila politicka policija par ekscelans. No, dakle, policija koja brine o drzavnoj bezbjednosti, vec o politickim i drugim misljenjima vlastitih gradjana", kaze gospodin Perovic.

"Jedan od segmenata u citavoj prici oko tajne policije jesu i tajni dosijei. Mi smo tada, u nekoliko navrata, izjavljivali da bi tajna dosijea trebalo javno spaliti na Trgu Ivana Milutinovica, napraviti lomacu na kojoj bi simblicki izgoreli svi ti mehanizmi neformalne moci, na kojima se odrzavao komunisticki sistem. Za divno cudo, do razlaza u DPS-u, niko se u Crnoj Gori ozbiljno nije bavio tim pitanjima koja smo mi liberali pokrenuli. Cini mi se da ni sada to pitanje ne bi bilo aktuelizovano da nije velikog raskola u DPS-u", konstatuje lider Liberalnog saveza CG.

Gospodin Perovic istice da Crna Gora, ukoliko zeli da podje putem demokratizacije, mora voditi izuzetno mnogo racuna o ovim pitanjima, ali upozorava da treba to ciniti oprezno, oslanjajuci se na iskustva drugih. Pomenuo je, pri tom, iskustvo Istocne Njemacke, gdje su javno objavljeni spiskovi saradnika obavjestajne sluzbe Stazi.

Predsjednik LSCG Slavko Perovic smatra, medjutim, da sada "apsolutno ne postoji infrastruktura koja bi mogla da podrzi donosenje jednog takvog zakona". Perovic kaze da za donosenje zakona koji predlaze dr Markovic, i drugih slicnih, treba da postoji konsenzus ili dominantna politicka volja kod svih relevantnih politickih subjekata.

"Bez konsenzusa mislim da ne postoje uslovi da se to na valjan nacin sprovede. Vidite kako se odvija sukob u DPS-u, da se tu traze glave, a sada zamislite neki sloj koji bi isao dublje od toga. Ti dosijei se, tvrdim, ne pominju danas demokratije radi, nego obracuna u DPS-u radi. A to znaci da ta svijest jos nije sazrela", kaze Perovic.

D. Vukovic