VANREDNA SEDNICA SKUPSTINE CRNE GORE O PREDLOGU ODGOVORA SAVEZNOM USTAVNOM SUDU

U debati naglaseno upozoreno da ponasanje Saveznog ustavnog suda moze da dovede do dramaticnih sukoba izmedju Srbije i Crne Gore

Podgorica. - Druga vanredna sednica crnogorskog parlamenta sazvana je na zahtjev predsjednika Vlade RCG, a radi usvajanja odgovora na rjesenje Saveznog ustavnog suda o pokretanju postupka za ocjenjivanje ustavnosti odredbe cl. 5 Zakona o izboru predsjednika Republike. Posto je krajnji rok za prispjece ovog odgovora u Savezni ustavni sud 10. septembar, nije u potpunosti ispostovan Poslovnik Skupstine RCG kada je u pitanju nacin zakazivanja vanredne sjednice, a "cajtnot" je razlog i za dogovor da parlament radi racionalno, drzeci se zadate teme, i ne pravi uobicajene pauze za rucak.

Predlog odgovora na rjesenje Saveznog ustavnog suda vec je pripremljen i poznat javnosti, a juce, prije pocetka sjednice parlamenta, Zakonodavni odbor je prihvatio sustinski stav iz tog teksta - da rjesenje Saveznog ustavnog suda o pokretanju postupka za ocjenjivanje ustavnosti cl. 5, stav 2, Zakona o izboru predsjednika Republike nije osnovano.

Govoreci u ime Crnogorske vlade, njen potpredsjednik Miodrag Vukovic takodje je podrzao vec napisano u predlogu odgovora Saveznom ustavnom sudu, sugerisuci, pri tom, da parlament odredi parlamentarnu grupu, koja bi ucestvovala u javnoj raspravi pred Saveznim ustavnim sudom. U odgovoru bi, smatra on, trebalo da se predlozi da na javnu raspravu pozove i ustavno-pravne strucnjake.

Inace, potpredsjednik Vlade je upozorio da je Savezni ustavni sud nasao cetiri problematicna razloga za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredbe cl. 5 Zakona o izboru predsjednika Republike. Problematicnost, po njegovom misljenju, jeste u tome sto nijedan od tih razloga nije potkrijepljen na valjan nacin, i sto se svi svode na to da se odredjuje sta ne treba da sadrzi jedna zakonska norma. Pri tom, nije navedeno da je povrijedjena bilo koja zakonska norma i bilo koje ustavno nacelo, primijetio je potpredsjednik Vukovic, podvlaceci da odredba cl. 5 Zakona o izboru predsjednika Republike nije u suprotnosti s Ustavom SRJ, posto njom nije naruseno ustavno nacelo o jednakosti gradjana.

Podsjecajuci da istovjetna rjesenja postoje i u srbijanskom i saveznom zakonu o izboru predsjednika republike, a da ih Savezni ustavni sud nije doveo u pitanje, potpredsjednik crnogorske vlade je upozorio da ce predstojeca odluka Saveznog ustavnog suda imati znacaj za buduce odnose u federaciji, polozaj republika clanica i odnose izmedju sudske vlasti na republickom i saveznom nivou.

Potpredsjednik crnogorskog parlamenta Zoran Zizic, inace i potpredsjednik Bulatoviceve DPS CG, osporio je tumacenje potpredsjednika republicke vlade da je Savezni ustavni sud nenadlezan da ocjenjuje ustavnost cl. 5 crnogorskog Zakona o izboru predsjednika republike, napominjuci da to pravo ovaj sud ima i kada su u pitanju akti lokalne samouprave. On se, pri tom, pozvao i na ustavnu praksu SAD, ali je od poslanika Bojoviceve Narodne stranke, Stefana Susica, cuo kontraargument - da su svi eksperti ustavnog prava, koje je on konsultovao, tvrdili da je Savezni ustavni sud nenadlezan u ovom slucaju. Posto je Zizic odgovorio da se ne treba skrivati iza autoriteta, cije licno misljenje nikoga ne obavezuje, Susic je primijetio da Zizic shvata ustav kao osnov za instrumentalizaciju vlasti, za razliku od njega, koji, kako se izrazio, ustav shvata kao osnov za ogranicavanje vlasti. Potpredsjednik crnogorskog parlamenta Zoran Zizic predsjedavao je juce vecim dijelom sjednicom i to koristio da sebi, i mimo Poslovnika, daje cesto rijec i replicira. Protestovali su, zbog toga, sef poslanickog kluba DPS CG ciji je predsjednik Milica Pejanovic-Djurisic i ministar unutrasnjih poslova Filip Vujanovic, koji je raspravu ocijenio kao Zizicev duel sa svima koji ne misle kao on.

Sef novoustanovljenog poslanickog kluba Narodne stranke, ciji je predsjednik Novak Kilibarda, poslanik Dragan Soc, prvi je ocijenio da se u crnogorskom parlamentu raspravlja o necemu sto nadmasuje pravnu problematiku. On nije osporio kompetentnost Saveznog ustavnog suda da pokrece pitanje ustavnosti republickih zakona, pa ni Zakona o izboru predsjednika republike, ali samo u okviru svojih nadleznosti. Po misljenju poslanika Soca, nacin na koji je Savezni ustavni sud otvorio postupak ocjene ustavnosti cl. 5 Zakona o izboru predsjednika republike, dovodi u pitanje njegov profesionalni dignitet. On nije doveo u pitanje pravo predsjednika Crne Gore Momira Bulatovica da izjavi ustavnu zalbu Saveznom ustavnom sudu povodom rjesenja Republicke izborne komisije i odluke Ustavnog suda RCG o njegovoj predsjednickoj kandidaturi, ali je istakao da je Savezni ustavni sud trebalo da tu zalbu odbaci i proglasi se nenadleznim, isto kao sto je to ucinio nedavno, povodom ustavne zalbe jednog kandidata za predsjednika SRJ.

Tek nakon toga, prema Socevom misljenju, taj sud je mogao pokrenuti postupak ocjene ustavnosti cl. 5 spornog crnogorskog zakona, ali time ne bi bile dovedene u pitanje odluke Ustavnog suda RCG i Republicke izborne komisije.

Prebacujuci raspravu na politicki teren, poslanik Soc je pitao sta ce se dogoditi ako Savezni ustavni sud ukine spornu odredbu cl. 5, a crnogorski drzavni organi to budu ignorisali. Hoce li Savezna vlada, pitao je dalje Soc, vojskom pokusati da sprovede odluku tog suda ili ce savezni parlament odluciti da zavede vanredno stanje u Crnoj Gori. Ovakve ishode on je simulirao samo kao teoretski moguce, ali je pretpostavio i mogucnost da ignorisanje odluke Saveznog ustavnog suda bude iskorisceno od strane Momira Bulatovica i njegovih pristalica za dovodjenje u pitanje legitimnosti citavog postupka izbora za predsjednika Crne Gore.

Polemisuci sa potpredsjednikom parlamenta Zoranom Zizicem, koji nije zelio da prognozira kakva ce biti odluka Saveznog ustavnog suda, Soc je kazao kako je spreman da tvrdi da ce sud ukinuti odredbu cl. 5 Zakona o izboru predsjednika republike, kojom je predvidjeno da politicka stranka moze da predlozi samo jednog kandidata za predsjednika republike. Zizic je, s tim u vezi, primijetio da ne sumnja u to da ce drzavni organi postovati odluku suda, bilo kakva ona da bude.

U ime poslanickog kluba DPS CG, ciji je predsjednik Milica Pejanovic-Djurisic, njegov sef Dragan Djurovic je podrzao predlozeni tekst odgovora Saveznog ustavnog suda, naglasavajuci da taj sud mora da uvazi argumentaciju crnogorskog parlamenta. Ponavljajuci vec javno izlozenu argumentaciju strucnjaka o ovom pitanju, Djurovic je podvukao da bi svaka promjena izbornog zakona u toku izbornog postupka bila nedopustiva.

Predsjednik Narodne stranke i poslanik "Narodne sloge", Novak Kilibarda, posebno je insistirao na politickoj dimenziji spornog pitanja, podsjecajuci, pri tom, na kontinuitet nastojanja iz Beograda da se ponistava crnogorska drzavna i nacionalna osobenost. Strogo pravna debata, u ovom slucaju, njemu lici na skolasticke rasprave o tome moze li se krstiti i slatkom i slanom vodom, dok se previdjaju krupna politicka pitanja i nedoumice. On je upozorio na to da ce rusiti Jugoslaviju oni "koji su nesposobni da rjesavaju krupna pitanja na relaciji Beograd- Podgorica", i da takva politika moze dovesti do dramaticnih sukoba. "Ciji je glasnogovornik Seselj", pitao je on, podsjecajuci da je lider SRS sugerisao vanredne mjere prema Crnoj Gori.

D. Vukovic