Crna Gora kroz prizmu sefova poslanickih klubova Djukanoviceve i Bulatoviceve politicke struje

"Nije dobro za Jugoslaviju, ako neki drzavni mediji u Beogradu sprovode necuvenu medijsku blokadu Crne Gore, predstavljajuci je kao leglo kriminala i separatizma, dajuci prostor onim ljudima iz Crne Gore koji pricaju svasta za svoju vlast i svoju drzavu", kaze Djurovic i konstatuje da su "oni sadau milosti Beograda, ali da je njihova politicka sudbina zapecacena u Crnoj Gori

Bozidar I. Milicic

Demokratska partija socijalista se rascijepila, pored ostalogi po razlicitim vidjenjima zajednicke drzave Crne Gore i Srbije. Kvalifikativi suprotstavljenih strana od samog pocetka obracuna krecu se u krajnostima - dok struja Momira Bulatovica suprotnu stranu optuzuje za separatizam, dotle ova u "bulatovicevcima" vidi unitariste. Sta o tome misle predsjednici poslanickih klubova podijeljene vladajuce stranke: Dragan Djurovic, sef poslanickog kluba DPS-a i Predrag Bulatovic, sef poslanickog kluba DPS-a Momir Bulatovic.

Postavili smo im ista pitanja. Prvo je: Kako komentarisete dosadasi odnos savezne drzave prema Crnoj Gori?

"Mislim da savezni organi nemaju dobar odnos prema Jugoslaviji, jer ne izvrsavaju Ustavom data prava i obavezu da vode unutrasnju i spoljnu politiku Jugoslavije. Najveci dio spoljnopolitickih aktivnosti i znacajan dio unutrasnjih radio je jedan covjek, koji je bio predsjednik jedne federalne jedinice", konstatuje Djurovic, dodajuci da nije protiv toga "da to rade ljudi koji su najsposobniji", ali da to "mora biti institucionalizovano". "Davno su prosla vremena da na celu drzave imamo ljude koji za sebe uzimaju apsolutnu vlast, a da nikom o svom radu ne polazu racune. Da to nije bila praksa mi bismo danas mogli da znamo sta je potpisano u Dejtonu. Ne bi nas sokirali hrvatski zvanicnici izjavama da su uradili program razvoja Prevlake, koja je, kako kazu definitivno hrvatska, iako su nasi zvanicnici tvrdili da za nju ne treba brinuti", naglasava Djurovic. Prema njegovom misljenju, savezna drzava "nije obezbijedila da se reorganizuje i osnazi odbrambena moce zemlje, odnosno Vojska Jugoslavije" i da je "tuzno vidjeti da niko jos uvijek ozbiljno ne shvata situaciju u kojoj oficiri ne primaju redovno plate, a da se ne govori o modernizaciji naoruzanja i organizacionoj reformi vojske".

Vlada ucijelo

Predrag Bulatovic kaze da saveznu drzavu konstituisu republike clanice: Crna Gora i Srbija i da "u tom konktekstu treba vidjeti koliko su one omogucile njeno funkcionisanje, odnosno koliko je unutar savezne drzave omoguceno ostvarivanje drzavno-pravnog statusa Crne Gore, kako je to definisano njenim i saveznim Ustavom". "Nijesam zadovoljan tempom ostvarivanja saveznih funkcija, jer Ustavom iz 1992. godine date su vazne funkcije saveznoj drzavi, cime nije ugrozen suverenitet i neophodna samostalnost republika u onim funkcijama koje smo zajednicki procijenili da je to neophodno", kaze Bulatovic.

"U kritikama funkcionisanja savezne drzave, posebno pozicije Crne Gore u njoj, povodom obracuna u Demokratskoj partiji socijalista, struja, koja sebe naziva demokratskom i reformskom, govori o ponizavajucem, neravnopravnom polozaju Republike Crne Gore, kritikuje saveznu drzavu, zanemarujuci pri tome svoj licni angazman", konstatuje Bulatovic, optuzujuci premijera Mila Djukanovica, koji je "otkako je na celu crnogorske vlade doprinio da se sa republike ne prenose neophodne funkcije na savezni nivo". "Mislim da je slican proces i u Republici Srbiji", dodaje on.

Bulatovic ocjenjuje da savezna drzava funkcionise samo u dijelu svojih funkcija, te da su "u posljednjih sedam godina najjace politicke garniture bile u republikama" i da to najbolje govori o tome zasto je "doslo do diskrapance izmedju ustavnih oprdeljenja i realne politicke moci". "U CrnojGori se dogodio presedan, a to je da je vlada, uprkos svim teskocama, opstajala ucijelo, sto znaci da je bila jaka i da je imala velike ingerencije. Adekvatno tome bile su jake i politicke snage u Republici Srbiji", konstatuje Bulatovic.

Nase sagovornike pitali smo i sta misle o tome da li bi promjene saveznog Ustava, kojeinicira Socijalisticka partija Srbije ugrozile ravnopravnost Crne Gore u federaciji?

Dragan Djurovic misli da je oko toga u Crnoj Gori postignuto gotovo jedinstveno misljenje. "Ukoliko bi se prihvatio predlog da predsjednik SRJ bude biran neposredno od gradjana Jugoslavije, imajuci u vidu brojcano stanje birackog tijela Crne Gore i Srbije, Crna Gora ne bi mogla da utice ko ce biti predsjednik SRJ iz Crne Gore, ako na nju dodje red" - kaze Djurovic i podvlaci da bi "dovoljno bilo da Seselj pozove svoje glasace iz Srbije da glasaju za njegovog predsjednickog kandidata iz Crne Gore, pa da on bude izabran bez obzira na to sto bi favorit Crne Gore bio neko drugi".

U milosti Beograda

O inicijativi za promjene saveznog Ustava slicno misli i "druga strana". "Mene licno ne interesuje bilo koja tendencija, mene interesuje da Republika Crna Gora sacuva svoju ravnopravnu poziciju, da ne mijenja svoj drzavno-pravni status ni u pravcu unitarizacije ni u pravcu samostalnosti", veli Predrag Bulatovic, dodajuci da je najvaznije da Crna Gora, po svom Ustavu i po Ustavu SRJ, "ima taj kapacitet da zastiti svoje interese" i da je u svemu tome vrhovni sudija narod, odnosno gradjani Crne Gore.

Sta nasi sagovornici misle o tome u kom pravcu ce se kretati rjesavanje odnosa izmedju Srbije i Crne Gore u zajednickoj drzavi?

Bulatovic smatra da "osnova za buduce odnose Srbije i Crne Gore treba da bude SRJ, onako kako je zapisano u Ustavu 1992. godine". "Moram da kazem da unutar nase Republike postoje tendencije za osamostaljivanjem Crne Gore, sto ne smatram negativnim ukoliko se to zeli ostvariti demokratskim putem, kao sto u Republici Srbiji postoje tendencije unitarizacije", veli Bulatovic, za koga dileme nema: "Perspektiva odnosa Crne Gore i Srbije je u okviru SRJ. Svaki drugi put nije moguc i svako ko krene drugim putem ne izrazava volju gradjana Crne Gore izrazenu na referendumu".

"Ne moze drugacije osim u afirmaciji SRJ kao demokratske i pravne drzave, ukljucene u svijet", naglasava Djurovic i dodaje: "U Crnoj Gori i u Srbiji sve vise jacaju demokratske snage koje traze promjene. Prema tome, buducnost Jugoslavije ne moze lezati na dogovorima Bulatovica i Milosevica". "Nije dobro za Jugoslaviju, ako neki drzavni mediji u Beogradu sprovode necuvenu medijsku blokadu Crne Gore, predstavljajuci je kao leglo kriminala i separatizma, dajuci prostor onim ljudima iz Crne Gore koji pricaju svasta za svoju vlast i svoju drzavu", kaze Djurovic i konstatuje da su "oni sada u milosti Beograda, ali da je njihova politicka sudbina zapecacena u Crnoj Gori, jer Crnogorci hoce sami da izaberu i smjenjuju svoje predsjednike".

"Takvi ljudi su zapravo najveca opasnost za Jugoslaviju, jer su spremni sve da ucine da se dodvore vlastima u Beogradu. No, njih ce ubrzo progutati demokratska volja gradjana Crne Gore, koji zele da njihova republika bude uvazena i dostojanstvena u Jugoslaviji", smatra Djurovic.