Emil Soldatic, tajnik Istarskog demokratskog Sabora o pobedi svoje stranke, polozaju Istre, suzivotu njenih stanovnika

Logikom centralizacije, dolazi do voluntarizma i onda se novac ne usmjerava tamo gdje ce imati najveci ekonomski i drustveni efekat nego tamo gdje vladajuca stranka ima svoj politicki ili cak osobni interes

Bojana Oprijan-Ilic

Svojim vrlim duhom multikulture, u brojnim i razlicitim krizama i vremenima, Istra je do danas mozda jedino podrucje sa prostora bivse SFRJ ostala u najvecoj meri zastitnica svih obicaja, jezika i osobenosti njenih naroda. Po tome je, bez sumnje, bila i jeste svojevrstan politicki fenomen. Ovih ratnih i poratnih godina ocuvanju takvog imidza uveliko je doprinela stranka ciji je prestiz nemerljiv u odnosu na politicku konkurenciju na najvecem hrvatskom poluotoku - Istarski demokratski sabor odneo je ubedljivu pobedu i na poslednjim lokalnim izborima ove godine. O polozaju Istre u Republici Hrvatskoj, aktuelnom politickom trenutku, gradjanskom opredeljenju svoje stranke, zivotu u Istri, za "Nasu Borbu" govori Emil Soldatic, tajnik IDS-a.

Opozicija bez konkurencije

- Da je Istra i dalje opozicijska regija i to najjaca uz rijecku i Medjumurje. U tom smislu, dakle, gabariti nisu promjenjeni. Doduse, IDS je dobio nesto manje glasova, dijelom zbog odvajanja jedne struje i formiranja nove stranke Istarskog demokratskog foruma (na celu sa nekadasnjim zupanom Istarske regije - prim. aut.), a djelomice zbog rasprsivanja glasova na druge stranke, na primjer, liberale i socijal-demokrate.

Kako je u Istri prosao HDZ?

- Ostao je na jednakom broju glasova, 16 posto, tako da je redosled po broju vijecnika u Zupanijskoj skupstini ovakav: IDS - 26, HDZ - 6, IDF - 4 a liberrali (HSLS) i socijal-demokrate (SDP) po dva.

Kakvim programom "osvajate" birace?

- IDS ima program koji je u biti jednostavan. Rijec je o zalaganju za preraspodelu sredstava, nadleznosti i odgovornosti izmedju opcina, regija, odnosno zupanija. U tome je sustina, s tim da bi normalno to trebalo postici u Saboru RH. Radi se o politickoj borbi, a cinjenica je da postoji kriticka masa politicke volje da do toga dodje. Jos treba u to uvjeriti, odnosno slomiti, vladajucu stranku. Istina je da bi takva promjena djelovala na demokratizaciju Hrvatske jer bi doslo do decentralizacije politicke moci, sto bi pospjesilo i sve druge odnose u drustvu. Bio bi to poticaj na vise razina za rjesavanje drugih problema u svim oblastima i na svim stupnjevima.

Po cemu se najvise oseca da je Hrvatska centralizovana drzava?

- Oko 93 posto poreznih prihoda ide u drzavnu kasu. Njoj pripadaju i sva sredstva kao sto su mirovinski i zdravstveni fond, te fond za djeciji doplatak i zaposljavanje. Sve je to centralizovano kao i raspolaganje imovinom koja je bivse drustveno vlasnistvo, nesto je privatizirano, nesto podrzavljeno. Prakticki, nema pregleda ali se zna da je bilo oko dve milijarde i 700 tisuca maraka knjigovodstvene vrijednosti koja je podrzavljena da bi se to potom privatiziralo, cime, takodje, uglavnom raspolaze HDZ.

Sta ostaje Istri, odnosno kakav je zivotni standard njenih stanovnika?

- Standard je zahvaljujuci radu ovih ljudi nesto bolji, a vjerujem da ce ici jos naprijed nakon ove turisticke sezone. Naravno, on nije dostigao onaj nivo koji bi trebalo upravo zbog centralizacije tih sredstava o kojima se ne odlucuje u Istri nego u centru - Zagrebu. Tako da, logikom centralizacije, dolazi do voluntarizma i onda se novac ne usmjerava tamo gdje ce imati najveci ekonomski i drustveni efekat nego tamo gdje vladajuca stranka ima svoj politicki ili cak osobni interes. Dio sredstava, na primjer, zavrsava u Herceg-Bosni, kupuje se socijalni mir. Zato situacija nije takva da se vodi uravnotezena politika, ali to je stvar vlasti.

Sami do cilja

- Djelomicno iz javnih prihoda, nesto od drzave, sponzorstvom. Parlamentarne stranke dobijaju ponesto, posebno one koje predju odredjen prag. Ali to je vise teorija nego praksa. Drzava placa redovito ali opcine jednostavno nemaju novaca.

Ocekujete li od medjunarodne zajednice pomoc kako bi se brze islo ka demokratizaciji?

- Prije svega mora doci do osvjescivanja gradjana u RH, bez obzira na politicku pripadnost, kako bi se ova drzava ustrojila na svim suvremenim i demokratskim principima. Ako Hrvatska zeli biti dio medjunarodne zajednice, mora se ici u tom pravcu. Najvaznije je, dakle, da sami dodjemo do toga.

Mada uspesna, IDS je, ipak, tek regionalna stranka. Postoji li u Vasem programu mogucnosti da se siri, recimo uz pomoc srodnih stranaka?

-- Za dobar dio gradjana Hrvatske mislim da bi ta ideja bila prihvatljiva. Mozda ne jos ali u bliskoj buducnosti vjerujem da to nece biti ekskluzivno pravo IDS-a nego i drugih stranaka, osim desnice, naravno. Stvari idu jako brzo i IDS nece po logici stvari biti vladajuca stranka u Hrvatskoj, ali ce puno znaciti u sadrzajnom smislu i vjerojatno ce sljedeca vlast u sebi inkorporirati i IDS i ideesove ljude.

Da li to znaci da se IDS ne bori za vlast u centru?

- Mi se apsolutno za to borimo. Samo budala i neposten covjek (ili stranka) je onaj koji kaze da se za to ne bori. Taj ili laze ili je lud. Ali, svakako da se ne borimo za vlast po svaku cijenu nego za principe koji su izrazeni u nasem programu.

Miran suzivot - deo programa

- To je dio nase svijesti i nasih politickih principa. Znaci, IDS zbog toga postoji i nastoji da siri te ideje. To je, jednostavno, u korelaciji sa suvremenoscu. Ne mozemo biti dio Europe a provoditi balkanske vrijednosti.

Istra je nacionalno mesovita. Koji je vas recept za ocuvanje uspesnog i mirnog suzivota?

- Veoma jednostavan: ako postoji politicka volja, a ona definitivno proizilazi iz istarskog bica, i ako se nadje politicka opcija ili snaga koja to zeli sprovesti, onda je u biti rijec o lakom poslu. Dovoljno je samo uvjerljivo i cesto nastupati u javnosti. Takodjer, reagirati na sve ekcesne situacije cak ako su one i samo potencijalne. Mi to i cinimo.

Da li vam mediji omogucavaju takve ceste nastupe?

- Istarski demokratski sabor nema sebi naklonjene medije. Iako smo, dakle, bez njih, trudimo se da koristimo sve koji postoje u Hrvatskoj. Mada cinjenica je da je situacija u Istri bolja po tom pitanju nego u ostalim djelovima drzave, npr. "Novi list" odnosno "Glas Istre" nisu pod vladajucom strankom. Buduci da je Istra mala, dobar se dio prezentacije moze izvjesti u neposrednom kontaktu sa biracima. Obilaskom i tribinama u istarskim gradovima i selima.

Ali vi ste pobednici na nivou regije. Zar, nemate "svoje" lokalne medije?

- Ne, jer o tome odlucuje tijelo na razini drzave. Vijece za telekomunikacije dodjeljuje frekvencije na temelju natjecaja, pri cemu se prilaze elaborat o programu. Jasno je ko ih dobija. Na osnovu izjave cetiri opozicione stranke na "poreckom samitu" oporbe zatrazicemo da nam se ustupi drugi kanal HTV, a sta ce od toga biti tek cemo vidjeti...