SVETOZAR MAROVIC PRIPREMIO ODGOVOR SAVEZNOM USTAVNOM SUDU

Motiv pokretanja postupka nije u potrebi zastite ustavnosti, nego u tome da se "navijacki utice na aktuelne politicke dogadjaje u Crnoj Gori", navodi se u odgovoru koji ce crnogorski parlament raspravljati u ponedeljak

Podgorica. - Predsjednik Skupstine Crne Gore Svetozar Marovic pripremio je odgovor Saveznom ustavnom sudu na rjesenje o pokretanju postupka za ocjenjivanje ustavnosti odredbe clana 5. stav 2. Zakona o izboru predsjednika Republike, o kome ce se parlament izjasniti na vanrednom zasjedanju u ponedjeljak, 8. septembra.

Odgovor pocinje konstatacijom da "Ustavni sud nije naveo nijednu relevantnu odredbu Ustava SRJ po kojoj bi osporena odredba zakona bila sporna i u cemu se ta suprotnost sastoji". Navodi se da "odredbe Ustava SRJ, koje bi trebalo da ukazu na ustavni osnov za pokretanje postupka, govore, naprotiv, suprotno; govore o pravu republike - clanice da uredjuje izborni sistem, kao dio svog sistema vlasti, koga, ostvarujuci svoje suvereno pravo na samoorganizovanje, samostalno uredjuje, ostvaruje i stiti".

"U tom pogledu izborni zakon republike-clanice jedino ne bi mogao da sadrzi norme koje, suprotno odredbi clana 20. stav 1. Ustava SRJ, uvode nejednakost medju gradjane zavisno od njihovog licnog svojstva: nacionalne pripadnosti, rase, pola, jezika, vjere, politickog ili drugog uvjerenja, obrazovanja, socijalnog porijekla, imovnog stanja i drugih licnih svojstava", kaze se u odgovoru i podvlaci da Ustavni sud SRJ "ne navodi da je u nekom od navedenih oblika osporenom odredbom povrijedjeno pravo gradjana na jednakost, jer te povrede i nema". Naglasava se, takodje, da se odredba clana 5. stav 2. Zakona o izboru predsjednika Republike uopste ne odnosi na izborno pravo gradjana i politickih stranaka da kandiduju lice za predsjednika, "nego se odnosi na nacin ostvarivanja toga prava, na sto je republike-clanice ovlascena odredbom clana 67. stav 2. Ustava SRJ". "Radi se o pravnim normama koje po svojoj normativnoj prirodi i ulozi ostvaruju nacelo cjelishodnosti, u sto ustavno sudstvo nikada nije ulazilo, niti moze da ulazi. Na takav nacin regulisanja zakonodavac ima pravo i svako ogranicavanje toga vodi apsurd sa nesagledivim posljedicama za efikasno regulisanje drustvenih odnosa", istice se u odgovoru i dodaje da je "ova nadleznost ustanovljena u skladu sa ustavnim pravom republike-clanice da uredjuje svoj sistem vlasti".

Smatra se, pored ostalog, da Savezni ustavni sud nije Zakonom o Ustavnom sudu SRJ ovlascen da postupak ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti zakona, propisa i drugih opstih akata proglasava hitnim, nego u takvom postupku moze samo da odlucuje ako se radi o povredi prava u toku izbora saveznih organa".

"Zbog toga se desilo nesto sto se u praksi jugoslovenskog ustavnog sudstva nije desilo, da se Skupstini republike-clanice daje rok od deset dana za odgovor, sto je neprimjereno karakteru tog organa i nacinu zakazivanja njegovih sjednica. To samo po sebi govori da motiv pokretanja postupka nije u potrebi zastite ustavnosti, nego u tome da se u tom postupku navijacki utice na aktuelne politicke dogadjaje u Crnoj Gori, iako republika-clanica ima neotudjivo pravo na koriscenje rjesavanja izbornihh sporova koji se u njoj pojave", kaze se na kraju odgovora.

B. I. Milicic