Sreda, 3. septembar 1997.

SKUPSTINA CRNE GORE: RASPRAVA O BULATOVICEVOM PREDLOGU DA SE SKRATI MANDAT CRNOGORSKOG PARLAMENTA

DPS protiv DPS

Predsednik Crne Gore Momir Bulatovic dokazuje da je njegov predlog utemeljen na dubokoj krizi drzavnih vlasti, dok njegovi dojucerasnji drugovi to odbacuju i podvlace da su se sa opozicijom vec dogovorili oko prevremenih izbora. Pocetak debate u znaku ostre konfrontacije dva tabora DPS-ovaca i direktnih polemika Bulatovica i Djukanovica

Podgorica. - U crnogorskom parlamentu juce je otvorena debata o predlogu predsjednika Crne Gore Momira Bulatovica da se donese odluka o skracenju mandata Skupstini RCG. Prema tekstu predloga odluke, Skupstini bi mandat trebalo da prestane 31. decembra ove godine, nakon cega bi predsjednik Republike raspisao prijevremene parlamentarne izbore.

Obrazlazuci svoj predlog pred poslanicima crnogorskog parlamenta, predsjednik Bulatovic je ponovio da je bio motivisan "sveukupnom i dubokom krizom funkcionisanja drzavne vlasti u RCG", koja se, po njegovom misljenju, "manifestuje blokadom brojnih segmenata vlasti". To sto su se, u medjuvremenu, kako je sam konstatovao, stvarno ili prividno promijenile neke okolnosti "ni najmanje ne umanjuje potrebu za odrzavanjem ove skupstinske sjednice, a jos manje inicijativu cini suvisnom". Predsjednik Bulatovic je, pri tom, mislio na prekjuce potpisani Sporazum izmedju parlamentarnih stranaka i crnogorske vlade, za koji je kazao da "nije donio nista sustinski novo na nasu politicku scenu". Nije, medjutim, propustio da pozdravi taj potez, napominjuci da je on na liniji i njegovih zalaganja za odrzavanje prijevremenih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.

Tri nova poslanicka kluba

Shodno odredbama Poslovnika Skupstine Crne Gore, juce je objavljeno da su formirana tri nova poslanicka kluba. Poslanicki klub formiralo je 17 poslanika DPS CG - Momir Bulatovic, pet poslanika Bojoviceve Narodne stranke, i dio poslanika Narodne stranke dr Novaka Kilibarde. To sto je foramiran klub Kilibardine Narodne stranke ne znaci da se raspala koalicija "Narodna sloga". Zvanicnog objasnjenja za ovaj potez nije bilo, ali se nezvanicno moglo cuti da je on povucen u cilju dodatnog potkrepljivanja dokaza da su Kilibardini "narodnjaci" pravni i politicki nasljednici ranije jedinstvene stranke. Upravni spor o tome vodi se, inace, pred Vrhovnim sudom Crne Gore.

Dobar dio svog izlaganja, predsjednik Bulatovic je posvetio razlucivanju koja je struja u vladajucoj partiji istinski bila opredijeljena za prijevremene izbore, a koja ne, navodeci ko je i kada sta nudio opoziciji. Pri tom je predsjednik Bulatovic primijetio da su iz drugog tabora DPS-a postali predusretljivi prema zahtjevima parlamentarne opozicije tek nakon sto je on pokazao spremnost da im izadje u susret.

- Ponavljam da moj predlog ni u jednom detalju ne mijenja ono sto je javnosti predstavljeno kao dogovor vlade, jedne grupe poslanika DPS-a i opozicionih partija. Shodno pozitivnim zakonskim propisima, ukoliko zaista postoji opredjeljenje da se izbori odrze u prvoj polovini naredne godine, mora se donijeti odluka o skracenju mandata Skupstine Crne Gore.

Jer, na osnovu takve odluke, sticu se ustavne mogucnosti da predsjednik Republike raspise izbore, i to u roku koji nije kraci od 60, niti duzi od stotinu dana. To je jedini nacin koji ne ostavlja prostor za dileme i sumnje. Moze se raspravljati i dogovarati samo o terminu koji oznacava prekid mandata Skupstine. Ali, Skupstine uvijek mora donijeti odluku o skracenju svog mandata, a izbori ne mogu uslijediti odmah - sjutradan nakon toga, kazao je predsjednik Bulatovic, obrazlazuci svoj predlog odluke o skracenju mandata Skupstini RCG.

Zasto nema SRJ u Sporazumu

Pominjuci Sporazum koji su potpisale parlamentarne stranke iz CG i republicka vlada, predsjednik Bulatovic je, uz ostalo, konstatovao da ga "cudi sto u ovom dokumentu nema ni jedne rijeci o SRJ i polozaju Crne Gore u zajednickoj drzavi". "Osim", kazao je on, "ako se u formi Crne Gore "kao slobodnog i otvorenog gradjanskog drustva" ne aludira na drzavno-pravni status Crne Gore koji je bitno drugaciji od sadasnjeg, odredjenog ustavima Crne Gore i SRJ".

Novi sef poslanickog kluba DPS CG, odnosno one poslanicke grupe koja je lojalna partiji ciji je predsjednik dr Milica Pejanovic-Djurisic (poslanici lojalni predsjedniku Bulatovicu formirali su juce svoj poslanicki klub), odmah je stavio do znanja da je predlog predsjednika Crne Gore za njih neprihvatljiv. Dragan Djurovic, jer o njemu je rijec, primijetio je da bi skracenje mandata Skupstini znacilo da Crna Gora ostaje narednih dva-tri mjeseca bez zakonodavne vlasti. Sta bi to znacilo, on je ilustrovao na nekoliko zamisljenih primjera. Jedan od njih bio je - sta ako se bude mijenjao Ustav SRJ, a u Crnoj Gori nema Skupstine da se o tome izjasni.

Djurovic je, inace, odbacio Bulatovicevu argumentaciju o krizi drzavne vlasti u Republici, podvlaceci da funkcionise izvrsna vlast, Vlada kao njen najvisi predstavnik i sudska vlast.

Da mu je kontraargumentacija slabija, Djurovica je prvi upozorio poslanik Srdja Bozovic iz novoosnovanog poslanickog kluba Bulatoviceve DPS. On je napomenuo kako, u bilo kojoj varijanti, parlamentu mora prvo da se skrati mandat ako se zele raspisati prijevremeni izbori. Na tome je kasnije, jos jednom, insistirao i predsjednik Bulatovic, a njemu lojalni poslanici trazili su odgovor na pitanje zbog cega njihovi politicki protivnici izbore predvidjaju za kraj maja iduce godine. Sef poslanickog kluba DPS CG ciji je predsjednik Momir Bulatovic, Predrag Bulatovic iznio je vlastitu sumnju da ce izbori biti odrzani do kraja maja. Za njega Sporazum o tome nije nikakva garancija, jer se on moze mijenjati. On je, takodje, bojazan da bi protivnicko krilo DPS-a moglo da zamijeni poslanike u crnogorskom parlamentu koji ne podrzavaju Vladu.

Mijenja se Ustav Crne Gore?

Tokom jedne polemike sa potpredsjednikom Skupstine Crne Gore Zoranom Zizicem, inace potpredsjednikom partije ciji je predsjednik Momir Bulatovic, premijer Djukanovic je kazao da nije siguran u to da bi se mogli podiciti tekstom Ustava Crne Gore. On je, pri tom, napomenuo kako bi trebalo preispitati koliko su neke ustavne odredbe u interesu Crne Gore i koliko su, takodje, konzistentne u odnosu na pravni poredak Jugoslavije.

Odgovarajuci na pitanja i nedoumice, predsjednik Vlade Milo Djukanovic, inace jedan od potpisnika Sporazuma izmedju parlamentarnih stranaka i Vlade, primijetio je da je "malo pretenciozno" da se predlogom odluka o skracenju mandata Skupstini RCG zeli testirati pomenuti Sporazum. Zasto je u tom dokumentu najavljeno da ce se prijevremeni parlamentarni izbori odrzati do kraja maja, za premijera nije pitanje na koje sada ne treba ponuditi odgovor. "Mi cemo to objasniti kad to stavimo na dnevni red", kazao je premijer Djukanovic, sugerisuci predlagacu da on objasni zbog cega mu se zuri.

I predjsednik Bulatovic, i poslanici koji su mu ostali privrzeni, trudili su se u prvom dijelu parlamentarne debate da dokazu akko aktuelna republicka vlada nema vise vecinsko povjerenje u parlamentu, samim tim sto poslanici DPS-a vise ne cine vecinu. Time je, precizirali su oni, iznevjerena i volja biraca, iskazana na posljednjim, redovnim izborima. "Bilo bi logicno da Vlada postavi pitanje svog povjerenja", rekao je u jednom trenutku Predrag Bulatovic, pokazujuci zanimanje za to ko sada podrzava Vladu, osim dijela poslanika DPS-a.

Premijer Djukanovic je, reagujuci na navedene konstatacije, primijetio, uz ostalo, da vlada nije partijska, da je izabrana od parlamenta, a da niko do sada nije iskoristio pravo da pokrene pitanje njenog povjerenja. "Mi ga necemo provjeravati", kazao je Djukanovic, sugerisuci da to ucine oni koji misle da njegov kabinet nema vecinsku podrsku. Uz put je "zakacio" Predraga Bulatovica, podsjecajuci ga kako je ranije, nakon glasanja u parlamentu, "ulazio u kompjutere" da provjerava ko je kako glasao.

Kao sto se i moglo pretpostaviti, debata u crnogorskom parlamentu juce je bila u znaku ostre konfrontacije dojucerasnjih drugova iz vladajuce partije, pri cemu su fragmentarno doticana i jos uvijek nerijesena i bolna pitanja unutarpartijskog raskola. U direktnu polemiku su se ukljucivali predsjednik Bulatovic i premijer Djukanovic, ne stedeci se medjusobno.

D. Vukovic

"Denunciranje" prvog komsije

Zeleci da vrati istom mjerom premijeru Djukanovicu povodom "denunciranja" da se zalagao za promjenu Ustava SRJ, predsjednik Bulatovic je objelodanio kako je ekipa drzavne televizije dolazila u Djukanovicev stan da snime spot. Predsjednik je to naveo kao ocevidac ("Posto zivimo u istoj kuci"), precizirajuci kako je vidio dva furgona opreme, snimatelje, itd.

Premijer Djukanovic priznao da su Bulatovicevi navodi tacni, ali samo djelimicno. Kod njega su bili ljudi iz televizije, ali ni oni niti oprema nijesu iz TV Crne Gore, saopstio je premijer.

Predsjednik Bulatovic nije imao sta da doda.

Unitarizacija savezne drzave?

Dok su poslanica lojalni predsjedniku Bulatovicu nastojali da pokazu neutemeljenost optuzbi da se zalazu za unitarizaciju savezne drzave, te da je rijec o smisljenoj kampanji njihovih protivnika, crnogorski premijer je te optuzbe nastojao da ilustruje svjezim primjerima. On je podsjetio na to da se predsjednik Bulatovic, na jednoj sjednici Izvrsnog odbora (jos uvek jedinstvene) partije, indirektno zalagao za promjene Saveznog ustava, u dijelu koji se tice izbora predsjednika SRJ. Bulatovic je to negirao u polemici sa premijerom, saopstavajuci da je rijec o Zoranu Zizicu, a ne o njemu.

Na Zizicev racun premijer je iznio optuzbu da je ucestvovao u konsultacijama oko izrade teksta saveznog zakona o drzavnoj bezbjednosti. Zizic je to demantovao, a Djukanovic se obavezao da ce naknadno provjeriti ko je iz Crne Gore ucestvovao u radu na pomenutom zakonu, i to saopstiti parlamentu.

Inace, Djukanovic je saopstio da je savezni zakon o drzavnoj bezbjednosti vec napisan i pusten u proceduru, te da je u njemu predvidjeno ukidanje republickih sluzbi DB. "Ukoliko bi se to dozvolili bile bi dovedene u pitanje drzavnost Crne Gore i koncepcija jugoslovenskog federalizma", upozorio je crnogorski premijer.

Bez argumenata o "antisrpskoj politici"

Poslanik Bozidar Bojovic, inace predsjednik jednog krila Narodne stranke, izjavio je da je "u Crnoj Gori na sceni antisrpska politika". Kada je premijer Djukanovic zatrazio argumente, i sugerisao da se povodom ove teske optuzbe otvori rasprava u crnogorskom parlamentu, Bojovic je kazao da je on to rekao sa punom odgovornoscu, i da ce to "pokazati vrijeme". Njegova argumentacija o "antisrpskoj politici" svela se na to da vlast podrzava Narodnu stranku dr Kilibarde, koja po njegovom misljenju, ne moze zastupati interese srpskog naroda u Crnoj Gori.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /