ZASTO JE MINISTARSTVU PROSVETE URUCENA INICIJATIVA O OTVARANJU ODELJENJA NA HRVATSKOM JEZIKU

Mogucnost za organizovanje nastave na hrvatskom postoji, ali se prethodno mora razresiti pitanje statusa Hrvata u SRJ

Aktuelna republicka vlast dobila je prosle nedelje (ako ga shvati ozbiljno) vrlo "delikatan" zadatak. Vladi, odnosno njenom Ministarstvu prosvete, Skupstina opstine Subotice uputila je zahtev za otva ranje odeljenja na hrvatskom i bunjevackom jeziku radi, kako je predlagac naveo, postovanja nacionalne strukture stanovnistva na ovim (vojvodjanskim) prostorima.

- Hteli mi to ili ne, moracemo ciniti odredjene korake ako zelimo da srpska manjina u Hrvatskoj ima skole kakve joj trebaju (a zelimo svi, po nekom evropskom modelu), onda to isto moramo obezbediti h rvatskoj manjini u SRJ - istakao je Janos Nemet, odbornik Saveza vojvodjanskih Madjara, koji je javno, za govornicom, podrzao predlog na proslonedeljnoj sednici lokalnog parlamenta. - Sporazumom o no rmalizaciji odnosa izmedju SRJ i Republike Hrvatske koji je potpisan 23. avgusta, nastavio je, predvidja se uredjenje svih odnosa na bazi reciprociteta. Time je, dakle, obuhvacena i nastava srpske ma njine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Jugoslaviji.

Medjutim, nastavu na hrvatskom jeziku a ne na jeziku dijalekata kao sto su bunjevacki i sokacki, naglasava Nemet. "Jer, nauka je tu rekla sve - to je hrvatski jezik. Ja bih voleo da mi se, ako moze, suprotstavi neki naucnik, pa da pokaze i dokaze kako izgleda gramatika i uopste recnik bunjevackog jezika. I koliko se on razlikuje od hrvatskog. Meni je zao sto u ovo nije ukljucen i sokacki jezik, jer tu ima i Sokaca" dodao je on.

- To je put ka Evropi, bez obzira sto mi 50 godina unazad nismo imali odeljenja na hrvatskom jeziku, sada cemo to morati da omogucimo - istakao je Nemet na kraju.

Idejni tvorac predloga bila je Stanka Kujundzic, clan Saveta za razvoj drustvenih delatnosti SO Subotica. "Na sednici Saveta (koja je prethodila sednici Skupstine) razmatrana je informacija o upisu u cenika u prvi razred osnovne i srednje skole. Nakon dosta duge rasprave o ovoj temi, ja sam predlozila da se prilikom upisa ucenika sledece godine zatrazi od Ministarstva prosvete, saglasno Ustavu i zakonu Republike Srbije, da se otvore odeljenja na hrvatskom jeziku radi postovanja nacionalne strukture stanovnistva na ovim prostorima. Takav predlog je jednoglasno prihvacen i on je kasnije otisao na Skupstinu, koja je takodje taj predlog usvojila", objasnjava Kujundzic.

Po vazecem zakonu, manjinske skole u Srbiji uce isti program kao i skole na srpskom jeziku. Jedina je razlika sto skole na jeziku manjina imaju pet ili cetiri casova sedmicno maternjeg jezika, uz oba vezu ucenja dva ili tri casa srpskog jezika. Svi ostali predmeti izucavaju se sa potpuno istim sadrzajem u skolama na srpskom jeziku, samo prevedeni na jezike manjina, kaze nasa sagovornica.

- Medjutim, Hrvati u Republici Srbiji nemaju nijednu skolu, niti se u bilo kojoj skoli uci hrvatski materinski jezik. Prema tome, postoje manjinske skole na madjarskom, slovackom, rusinskom jeziku, a li ih Hrvati u Srbiji nemaju. Zato je potrebno pokrenuti to pitanje. Hrvatima koji zive na ovim prostorima, s obzirom na njihov broj, treba konacno omoguciti pracenje nastave na hrvatskom jeziku - is tice ona.

Mogucnost organizovanja nastave na hrvatskom jeziku postoji u Subotici, Somboru, Vajskoj i drugim mestima gde zive Hrvati u vecem broju. Ali, navodi Stanka Kujundzic, da bi do toga doslo moraju se pr ethodno razresiti neka pitanja. U prvom redu, to je pitanje statusa Hrvata u SRJ.

U inace veoma dugoj raspravi vodjenoj na temu upisa u prve razrede subotickih osnovnih i srednjih skola, u okviru koje je narecena inicijativa usvojena, pitanje otvaranja odeljenja na hrvatskom jezik u od sledece skolske godine nije izazvalo (ocekivanu) raspravu.

J. Stantic