OPTUZBE "HJUMEN RAJTS VOCA"

U komsiluku vecine baza medjunarodnih snaga u Bosni zive i ljudi sa poternica Haskog tribunala. Uprkos mandatu Sfor ih ne hapsi, sto je predsednik HRV nazvao "zalosnim bankrotstvom politicke volje"

Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Brisela

U saopstenju povodom druge godisnjice potpisivanja Dejtonskih sporazuma, vodeca medjunarodna organizacija za zastitu ljudskih prava "Hjumen Rajts Voc" optuzila je NATO da razvija "dobrosusedske odnos e" sa vecim brojem osoba sa poternica haskog Tribunala. Trupe NATO u sastavu Sfor se, tvrdi HRV, susrecu optuzene za ratne zlocine prilikom obavljanja njihovih redovnih duznosti, sto ce reci u situac ijama kada bi - prema mandatu koji im je poveren - morali da ih uhapse.

Pomenuta optuzba ilustrovana je mapom na kojoj su obelezene glavne baze Sfor u Bosni i navedena imena njihovih "prvih komsija", tj. optuzenih za ratne zlocine koji se, po saznanjima HRV, nalaze u bli zini. Ta mapa, optuzuje izvrsni direktor HRV, Holi Kartner, "pokazuje da neuspeh snaga NATO da uhapse optuzene nema nikakve veze sa njihovom nesposobnoscu da lociraju gde se te osobe nalaze". Po njeg ovom misljenju, radi se o "zalosnom bankrotu politicke volje".

Od ukupno 78 optuzenih na javnim optuznicama (od kojih je 20 vec u pritvoru Tribunala), HRV je u Bosni locirao 41 lice sa haskih poternica. Najvise ih je u britanskom sektoru (23), dok Amerikanci i F rancuzi imaju po osam komsija", od kojih su najvidjeniji Ratko Mladic (u americkom) i Radovan Karadzic (u francuskom sektoru). "Ni vi ni ja ne zelimo da za susede imamo ratne zlocince. Zasto ih, onda , zeli NATO?" - pita se Holi Kartner.

Prema saznanjima HRV, sest optuzenih je u medjuvramenu umrlo ili ubijeno; cetvorica su u Srbiji (Mile Mrksic, Veselin Sljivancanin, Miroslav Radic i Slobodan Miljkovic); jedan je u Hrvatskoj (Ivica R ajic); a sestorici se gubi svaki trag.

Dve godine posle Dejtona, navodi se u saopstenju-optuznici HRV, "gotovo dve trecine optuzenih za ratne zlocine u bivsoj Jugoslaviji su i dalje van domasaja pravde". Uprkos retorici zapadnih lidera i njihovim najavama da optuzeni "samo sto nisu uhapseni"... nakon prve operacije u julu ove godine (Prijedor) izostali su novi pokusaji hapsenja, iz cega HRV zakljucuje kako je to, ipak, bio samo "izol ovani incident". Bez odlucne akcije NATO vecina optuzenih se, po oceni HRV, "nece nikada suociti sa pravdom"... vec ce nastaviti da "podrivaju mirovni proces, sprecavaju pomirenje i sabotiraju retku priliku da se izgradi istinski medjunarodni sistem pravde". Ukazujuci da su akcije NATO, po njegovom cvrstom uverenju, "jedina istinska sansa za pravdu i mir u Borni", Holi Kartner poziva vlade SAD, Britanije i Francuske da svojim trupama "narede hapsenje optuzenih za ratne zlocine... koji inace nikada nece biti privedeni pravdi".

Objavljujuci mapu "dobrosusedstva" Sfor i optuzenih za ratne zlocine, "Hjumen Rajts Voc" zeli da spreci takav ishod i alarmira svetsku javnost "pre nego sto bude prekasno". Namera je, takodje, da se ozivi kampanja "Uhapsite smesta!", koju su pocetkom jula ove godine zajednicki pokrenuli HRV, Amnesti internesenel, federacija Helsinskih komiteta i druge medjunarodne organizacije za zastitu ljudski h prava. Samo nekoliko dana nakon sto je ta kampanja lansirana, britanski komandosi u sastavu Sfor izveli su u Prijedoru svoju prvu operaciju hapsenja. Koincidencija je, naravno, bila slucajna, ali u HRV, ocito, ne bi imali nista protiv da se takva "slucajnost" ponovi.