KAKO CE BITI RAZRESENA POSTIZBORNA POLITICKA KRIZA U CRNOJ GORI

"Bulatovicevcima" ocigledno ne odgovara bilo koji potez kojim bi, direktno ili indirektno, priznali legitimnost sadasnjeg odnosa snaga u Crnoj Gori, dok "djukanovicevci" ne zele da svojim politickim protivnicima priuste ista sto bi ovi u politickoj propagandi mogli da eksploatisu kao svoj uspeh

Parlamentarna debata o postizbornoj politickoj krizi u Crnoj Gori bice nastavljena danas na Cetinju, ali njen dosadasnji tok ne nagovjestava da ce krajnji rezultat biti kompromis izmedju polarizovanih politickih grupacija.

"Bulatovicevci" ne odustaju od rezolucije, u kojoj su predvidjeli ponistavanje izbora za predsjednika Crne Gore i njihovo ponovno odrzavanje istovremeno s prijevremenim parlamentarnim izborima, a najkasnije 15. marta iduce godine. Na njihovoj strani su i cetiri poslanika iz Narodne stranke dr Bozidara Bojovica, koji insistiraju da se vanredni parlamentarni izbori odrze vec oko pravoslavnog Bozica. Iako se Bojovicevi "narodnjaci" drze relativno rezervisano kada je u pitanju inicijativa za ponistavanje predsjednickih izbora, nema sumnje da i oni stoje iza toga.

Vecinska grupacija u parlamentu (poslanici DPS-a na cijem je celu gospodja Pejanovic-Djurisic, Kilibardini narodnjaci, liberali i poslanici nacionalnih partija Muslimana i Albanaca) odbacuje i pomisao na mogucnost ponistavanja izbora za predsjednika Crne Gore. Sto se prijevremenih parlamentarnih izbora tice, ova grupacija se drzi onoga sto je zapisano u Sporazumu o minimumu principa za razvoj demokratske infrastrukture u CG, a to je da ovi izbori budu odrzani najkasnije do kraja maja naredne godine. I to pod uslovom da "bulatovicevci" prestanu s destabilizovanjem politickih prilika u Republici.

Kako je debata u parlamentu o postizbornoj politickoj krizi odmicala, sve cesce je Predrag Bulatovic, sef poslanickog kluba Bulatovicevog DPS-a, insistirao na tome da oni hoce "cvrst dogovor" o prijevremenim parlamentarnim izborima. Neodustajanje od zahtjeva da parlament ponisti predsjednicke izbore, sracunato je, u ovom kontekstu, na to da se politicki protivnici drze pod pritiskom sve dok ne daju jasan signal da su spremni na kompromis.

"Mislim da ce u narednom toku rasprave oni pokusati da izdejstvuju nekakvo preciziranje roka izbora. Ukoliko bi u tome uspjeli, oni ce povuci svoje zahtjeve s obrazlozenjem da eto, iako su pokradeni, nece da uznemiravaju javnost", procjenjuje Dragan Soc, sef poslanickog kluba Kilibardine Narodne stranke.

Od vecinske politicke grupacije u parlamentu "bulatovicevcima je jedino, za sada, ponudjeno da se ukljuce u izradu zakona iz paketa tzv. izbornih zakona, od kojih je onaj o finansiranju politickih stranaka vec predvidjen za pretres na tekucoj sjednici parlamenta, odnosno da se pridruze Sporazumu o minimumu principa za razvoj demokratske infrastrukture. Ni za jednu ni za drugu ponudu Bulatovicev DPS nije pokazao interesovanje, smatrajuci ih ignorantskim mrvicama sa stola.

Demokratskoj partiji socijalista Momira Bulatovica ocigledno ne odgovara bilo koji potez kojim bi direktno ili indirektno, priznali legitimnost sadasnjeg odnosa snaga u Crnoj Gori, jer nakon toga vise ne bi mogli da kontinuirano odrzavaju visok napon nezadovoljstva svojih pristalica. A upravo im je taj visok napon potreban kao jedan od preduslova za uspjeh na prijevremenim parlamentarnim izborima.

Drugoj strani upravo odgovara da "bulatovicevcima" ne pruzi nista sto bi se u njihovoj propagandi moglo tumaciti kao uspjeh. "Djukanovicevcima" je stalo da svoje politicke protivnike maksimalno oslabe do vanrednih parlamentarnih izbora, pri cemu posebno zele da ih konfrontiraju s njihovim najradikalnijim pristasama iz redova nacionalistickih srpskih stranaka u Crnoj Gori.

U atmosferi ovakve napetosti kompromis je, svakako, pozeljan, ali za sada ne i izvjestan. Naredni dani ce pokazati u kom pravcu ce se razvijati politika kriza u Crnoj Gori. Prvi uslov za njeno skretanje u pozitivnom smjeru jeste da se priznaju rezultati izbora za predsjednika Republike.

Dragoljub Vukovic