U CRNOGORSKOJ SKUPSTINI NASTAVLJENA DEBATA O POSTIZBORNOJ POLITICKOJ KRIZI

"Bulatovicevci" i "Djukanovicevci" ne popustaju: prvi i dalje insistiraju na ponistavanju minulih izbora kako i naredni parlamentarni ne bi bili "farsa i kradja", dok drugi upozoravaju da "pobedjeni nemaju pravo na gnev i da pozivaju na gradjanski rat". Rasprava se nastavlja u utorak

Cetinje. - Obrazlazuci svoju rijesenost da ne priznaju rezultate izbora za predsjednika Crne Gore, poslanici iz Bulatovicevog DPS-a pozvali su se juce cak i na Ustav Crne Gore, u cijim se osnovnim odredbama propisuje nepriznavanje vlasti ukoliko ona nije proizasla iz slobodno izrazene volje gradjana.

Pozivajuci se na Ustav, Zoran Zizic, potpredsjednik crnogorskog parlamenta i poslanik Bulatovicevog DPS-a, naglasio je da se izbori ne mogu priznati jer nijesu bili demokratski, i da je njihov rezultat proizasao "iz neslobode".

Zizic smatra da se prethodno mora osuditi ono sto se desilo na predsjednickim izborima, kako se to ne bi ponovilo i na vanrednim parlamentarnim koji bi, u protivnom, takodje bili "farsa i kradja".

Zizicev partijski drug Srdja Bozovic, takodje se pozvao na Ustav kao izvoriste prava da se izbori ne priznaju. Ponavljajuci, u sazetoj formi, vec saopstene dokaze o navodnoj izbornoj kradji, Bozovic je konstatovao da su, u ovom slucaju, sve drzavne strukture u Crnoj Gori bile instrumentalizovane u interesu republicke izvrsne vlasti. Na kraju svog izlaganja prosto je zavapio: Ima li ikoga u Crnoj Gori da ponisti minule predsednicke izbore?

Na Bozovicevo pitanje, Dragan Djurovic, sef poslanickog kluba DPS (dr Milica Pejanovic-Djurisic) podsjetio je na citav niz organa, zakljucno sa Ustavnim sudom Crne Gore, koji izbore mogu ponistiti kada su neregularni, ali je podvukao da parlament to pravo nema. Bozovic, medjutim, smatra da oni koji su imali pravo da izbore poniste (izborni organi i Ustavni sud Crne Gore) nijesu radili po zakonu. On je izjavio da njegova partija priznaje drzavne institucije Crne Gore, ali da ne priznaje ono sto se u tim institucijama radi, jer smatraju da je taj rad problematican.

Bozovicevo rezonovanje da se priznaju drzavne institucije, ali ne i njihov rad, Djurovic je okarakterisao kao nevjerovatno, jer iz toga upravo proizlazi da se te institucije ne priznaju.

- To je opasno za demokratuju u Crnoj Gori - kazao je Djurovic, dok je ministar pravde Dusko Lalicevic, ukljucujuci se u ovu polemiku, osporio pravo parlamentu da ocjenjuje ukupni rad Vrhovnog suda Crne Gore i njegove pojedinacne presude. Za tako nesto nema osnova u sistemu podjele vlasti, smatra Lalicevic.

Lalicevicev kolega iz vlade, dr Rajko Milovic, ministar bez portfelja i sekretar za zakonodavstvo, nesto ranije je upozorio da se "ne moze suditi po primjerima, vec po pravilima", nezavisno od toga koliko su pojedinacni primjeri tacni. Apelovao je, pritom, da se napusti pogresan put, a pobijedjenog na izborima podsjetio na to da "nema pravo na gnjev".

Ono sto se desava posle izbora za Dragana Soca uz Kilibardine Narodne stranke je "poziv na gradjanski rat", koji je, kako je kazao, "stigao od predsjednika Momira Bulatovica", jer on ne priznaje rezultate izbora i poziva gradjane na ulicu.

- Ako vam je zaista stalo do demokratskog razrjesenja krize, Momir Bulatovic treba da dodje i kaze da ce predati vlast 15. januara, a gradjane pozvati da se vrate svojim domovima. Predrag Bulatovic, sef poslanickog kluba DPS na cijem je celu aktuelni predsjednik Crne Gore, ocijenio je kao jeftine price da njegova partija zeli gradjanski rat. On je za podizanje tenzija jos jednom optuzio protivnicku politicku grupaciju, a ponovo je (smatrajuci to centralnim pitanjem ove parlamentarne debate) pozvao da se razjasni pozadina "slucaja Tuzi".

Sadasnji pristup "bulatovicevaca" incidentu koji su izazvale njihove pristalice, ministar unutrasnjih poslova Filip Vujanovic okarakterisao je kao novu strategiju, pri cemu se za incident zeli optuziti policija.

Ferhat Dinosa, sef poslanickog kluba Demokratske unije Albanaca, ponovo je juce molio da se ovaj incident osvijetli do kraja, i to na ovoj sjednici parlamenta, kako bi se stvarno utvrdilo ko je te noci isao put Tuzi.

Zoran Zizic je izjavio da je drzavna bezbjednost funkcija savezne drzave, te da je njeno postojanje na republickim nivou protivno Ustavu SR Jugoslavije. Ukoliko bi se zeljelo zaokruzivanje drzavne bezbjednosti na republickom nivou, onda bi, smatra on, morao da se mijenja savezni Ustav.

Ministar unutrasnjih poslova Filip Vujanovic iznio je suprotno misljenje, tvrdeci da je "drzavna bezbjednost dio atributa svake drzave", pa dakle i drzave Crne Gore. Podsjecajuci na to sta pise u Ustavu Republike Srbije, Vujanovic je rekao da se "ne smije dozvoliti da Sluzba drzavne bezbjednosti bude centralizovana, te da nema potrebe da se mijenja savezni Ustav ukoliko se, radi zastite crnogorske drzavnosti i ravnopravnosti, u Ustavu Crne Gore zeli preciznije odrediti funkcija drzavne bezbjednosti.

Nakon sto je Vujanovic podsjetio Zizica da je i sam, u svojstvu potpredsjednika vlade, svojevremeno ucestvovao u izradi Zakona o MUP Crne Gore, u cijem se prvom clanu navodi da je funkcija MUP-a da brine o bezbjednosti drzave, Zizic je primijetio da se centralizacija Sluzbe drzavne bezbjednosti osporava iz bojazni da ne "isplivaju odredjene biografije".

Ovu polemiku "zacinio" je poslanik Stefan Susic, predlazuci da se Ustav Crne Gore promijeni u smislu da bude kopija Ustava Srbije, kako bi se crnogorskom predsjedniku dali svi oni prerogativi koje vec ima srbijanski predsjednik. Time se, smatra on, zadovoljava uslov iz Ustava SRJ - da su republike clanice ravnopravne.

- Do tada nijesmo ravnopravni - kazao je Susic.

Zbog drugih obaveza pojedinih politickih partija, rasprava nece biti nastavaljena danas, nego tek u utorak, 11. novembra, saopstio je predsjednik crnogorskog parlamenta Svetozar Marovic

D. Vukovic