U CRNOGORSKOM PARLAMENTU SVE ZESCA DEBATA O POSTIZBORNOJ POLITICKOJ KRIZI

Ukoliko politicka grupacija Momira Bulatovica nastavi da ignorise crnogorske drzavne institucije situacija ce prema misljenju dr Novaka Kilibarde, biti zrela da se zatrazi pomoc NATO snaga, kako bi se predupredilo ono sto se vec desilo u BiH

Cetinje. - Kako odmice rasprava o politickoj krizi u Republici nakon predsjednickih izbora, tako se podize tenzija u crnogorskom parlamentu i sve jasnije pokazuje da nikakav dogovor nije na pomolu izmedju onih koji traze da parlament ponisti izbore i onih koji te izbore ne dovode u pitanje. Ostrina polarizacije, ciju genezu tumaci svako na svoj nacin, mnogima vec lici na predratno stanje u Crnoj Gori, pa je tako dr Novak Kilibarda, poslanik

Narodne sloge, upozorio da ce, ukoliko "bulatovicevci" ne priznaju drzavne institucije u Crnoj Gori, opozicija pozvati NATO snage, kako se ne bi ponovilo ono sto se desilo u Bosni i Hercegovini.

- Bolje ovdje i svaki vojnik svijeta, nego i jedno mrtvo dijete - dramaticno je podvukao Kilibarda, predlazuci da parlament bude u stalnom zasjedanju, kao preventiva namjerama gubitnika na izborima da probleme rjesavaju na ulici.

Kilibarda je, ocjenjujuci politicko stanje u Republici kao vrlo tesko, aktuelizovao pitanje o tome da li politicka grupacija koju predvodi Momir Bulatovic priznaje crnogorske drzavne institucije. Na osnovu vec recenog, on je procijenio da "bulatovicevci" te institucije ne priznaju, osim donekle parlament, koji zele da iskoriste za dokazivanje navodne izborne kradje, kako bi podstakli narod da izadje na ulice. Ovakvo ponasanje on je stavio u kontekst namjera rezima Slobodana Milosevica da destabilizuje prilike u Crnoj Gori kako bi se moglo zavesti vanredno stanje.

- I dobro znajte da onaj koji hoce nemir i haos zna sta radi - kazao je Kilibarda, upozoravajuci "bulatovicevce" da su "zaigrali krvavo kolo", a narod - da ne ide tim putem, kako "strani vojnik ne bi uspostavljao red u Crnoj Gori".

Reagujuci na Kilibardino izlaganje Predrag Bulatovic, sef poslanickog kluba DPS (Momir Bulatovic) optuzio ga je da "brani izbornu kradju Djukanoviceve strane", ali se sa njim slozio oko toga "da nema cijene miru u Crnoj Gori".

Na pitanje da li priznaju drzavne institucije Crne Gore, Bulatovic je odgovorio kontrapitanjem - da li oni imaju pravo suditi o predsjedniku Ustavnog suda Crne Gore i o radu Vrhovnog suda Crne Gore, a potom dodao: "Postujemo mi Crnu Goru, njen Ustav i zakone, vjerujemo u njene institucije".

Ovakav odgovor nije zadovoljio Kilibardu, pa je ponovio pitanje u vezi sa odnosom "bulatovicevaca" prema drzavnim institucijama, jer smatra da je ono sustinsko. Ukoliko je odgovor negativan, za Kilibardu je to znak da oni "vlast hoce ulicom".

U daljem toku polemike Bulatovic je Kilibardu optuzio da snosi odgovornost za novonastalu situaciju u Crnoj Gori. Kilibardina krivica je, prema njegovom misljenju, u tome sto je podrzao da izbori za predsjednika Republike budu raspisani prijevremeno, umjesto da se raspisu istovremeno sa vanrednim parlamentarnim izborima. Odbacujuci optuzbu da je Bulatovicev DPS partija koja hoce da izazove haos, on je prebacio Kilibardi da to, u stvari, hoce on.

- Vi cete morati da se izjasnite o tome priznajete li nezakonite izbore - obratio se Kilibardi, pozivajucu ga da razradi pricu o vanrednom stanju i intervenciji NATO snaga.

Prozivajuci, uz Predraga, i Momira Bulatovica, Kilibarda je uzvratio da su oni duzni da objasne sta im znaci "narodna skupstina u Beranama i izjave Pavla Bulatovica, saveznog ministra odbrane, da bi se lako obracunali sa Turcima i Njemcima, pa ce i sa sadasnjim svojim protivnicima u Crnoj Gori.

- Moracete da objasnite zbog cega ne priznajete medjunarodne institucije - kazao je Kilibarda, misleci na OEBS.

- Uvazavamo mi medjunarodnu zajednicu i medjunarodne institucije, ali imamo pravo da se ne slozimo sa rezultatima izbora - kazao je Predrag Bulatovic.

Nakon sto je dio poslanika dvije razlicite partije "narodnjaka" razmijenio uobicajenu porciju optuzbi i kontraoptuzbi, sa iznosenjem dokaza o navodnoj izbornoj kradji krenuo je poslanik Nikola Dzuovic iz Bulatovicevog DPS. Iako je on iz Herceg-Novog, predmet njegove paznje bili su izbori u opstini Ulcinj. Naveo je, pored ostalog, da je 122 gradjana nezakonito izbrisano sa birackih spiskova izmedju dva izborna kruga, da ih je vise od 140 nezakonito upisano u biracki spisak, da su medju njima i tri maloljetna lica (od kojih su dva uspjela da glasaju), da je skoro 170 gradjana upisano u dva razlicita izvoda sa birackog spiska, itd. Dzuovic je, iznoseci navedene podatke, papire predavao predsjedniku parlamenta Svetozaru Marovicu, i pored njegovog upozorenja da za to nije nadlezan. Istovremeno se parlamentu i javnosti ovaj poslanik obracao kao poroti, sto je jednog poslanika iz suprotnog DPS kluba inspirisalo da reaguje sljedecim rijecima: "Molim sudsko vijece da odlozi raspravu do sjutra, radi pribavljanja dokaza". Inace, dio onoga sto je naveo DZuovic, vec juce je demantovao poslanik Mehmed Djoni iz Demokratske unije Albanaca.

Ocijenjujuci minule predsjednicke izbore kao "necasnu epizodu u zivotu naseg naroda", Danilo Vuksanovic, takodje poslanik iz Bulatovicevog DPS, kazao je da predsjednik parlamenta Svetozar Marovic "ne moze da ostane gluv" pred cinjenicama koje se o izborima iznose. On je, pritom, potencirao da Djukanovic nije dobio glasove pristalica nekada jedinstvene Demokratske partije socijalista, vec glasova Albanaca, Muslimana, liberala i ostalih, a onda je izvukao zakljucak da poslanicka grupa DPS, na cijem je celu Milica Pejanovic-Djurisic vise nema legitimitet. Zbog toga, smatra Vuksanovic, treba sto prije raspisati vanredne parlamentarne izbore i ponistiti predsjednicke, jer "vrsenje vlasti bez podrske gradjana izaziva krizu". Vuksanovic je kazao da ce predsjednik parlamenta snositi punu odgovornost za dalje zaostravanje krize, ukoliko se ne odluci onako kako on smatra da treba.

Na kraju svog izlaganja Vuksanovic je procitao pismo desetak anonimnih pripadnika MUP-a Crne Gore, u kojem se, imenom i prezimenom, proziva vise pripadnika crnogorske policije zbog najdirektnijeg stavljanja u sluzbu politicke kampanje Mila Djukanovica. Nadovezujuci se na navod iz tog pisma - da su njegovi autori spremni da o svemu svjedoce pred parlamentom, ukoliko im se garantuje da nece izgubit posao i biti proganjani - Vuksanovic je trazio od parlamenta donosenje odluke kojom bi se ovome izaslo u susret. Reagujuci na pismo koje je procitao Vuksanovic, ministar unutrasnjih poslova Filip Vujanovic sam je ponudio trazene garancije, ali pod uslovom da se saopste imena autora pisma, kako bi se otklonila sumnja da se radi o pukom anonimnom podmetanju.

Vuksanovicevo izlaganje, inace, izazvalo je vise ozbiljnih reakcija od strane poslanika suprotnog DPS kluba i opozicije, pa je uslijedila duza polemika koja je, uz onu Kilibardinu sa Bulatovicem, obiljezila tok jucerasnje rasprave u parlamentu.

Podsjecajuci Vuksanovica da se izbori za predsjednika Crne Gore "ne mogu ponistiti", Dragan Soc, sef poslanickog kluba Kilibardinih "narodnjaka" upozorio je da se "Crnoj Gori sprema vrlo ruzno i tuzno vrijeme", da ce linija podjela na kojoj insistira Vuksanovic, "proci kroz svaku porodicu", ali i na to da "batina ima dva kraja".

Vuksanovicev govor Soc je vezao za poznatu matricu u Beogradu, pa je od sagovornika trazio da pozdravi "Milosevica i druzinu", i da im poruci da "od Crne Gore Kninsku krajinu sigurno napraviti nece".

Odbacujuci mogucnost da je blizak sa Milosevicem, Vuksanovic je kazao da je problem sa predsednickim izborima u Crnoj Gori taj sto ih "narod ne priznaje", pa cak i da ih sam Milosevic prizna.

Kao sto je i pocela, sjedinca parlamenta je i prekinuta u vrlo ostrom polemicnom tonu, a njen nastavak uslijedice danas u 10 casova.

D. Vukovic