U SKUPSTINI CRNE GORE POCELA DEBATA O POLITICKOJ KRIZI POSLE PREDSEDNICKIH IZBORA

Poslanici iz Bulatovicevog tabora smatraju da parlament treba da ponisti izbore. U Djukanovicevom DPS-u su uvereni da se Crnoj Gori namece ponistavanje slobodno izrazena volja gradjana

Cetinje. - U crnogorskom parlamentu je otvorena debata o politickim prilikama u Crnoj Gori poslije izbora za predsjednika republike, a kruna te debate trebalo bi da bude usvajanje jedne od dvije predlozene rezolucije. U onoj koju je predlozio poslanicki klub Bulatovicevog DPS-a, od parlamenta se trazi da ponisti predsjednicke izbore, dok u onoj koju je predlozio DPS cija je predsjednica dr Milica Pejanovic-Djurisic, parlamentu se sugerise da potvrdi regularnost i zakonitost minulih izbora za predsjednika Crne Gore.

Osim poslanika i clanova republicke vlade, sjednici parlamenta juce su prisustvovali i aktuelni predsjednik Crne Gore Momir Bulatovic, predsjednik Vrhovnog suda CG Ratko Vukotic i zamjenik predsjednika Republicke izborne komisije Maras Radovic. Jedino je Ratko Vukotic ucestvovao u debati, pobijajuci optuzbe da je Vrhovni sud CG bitno doprinijeo neregularnosti izbora time sto je za kratno vrijeme donio blizu 14.000 rjesenja o upisu novih biraca u biracke spiskove. Predsjednik Vrhovnog suda CG je kazao da ne stoji ocjena da je ovaj sud radio nezakonito, odbacujuci mogucnost da sa bilo kim u parlamentu raspravlja o radu Vrhovnog suda. Time bi se, kaze on, "ugrozio pravni poredak u Crnoj Gori".

U ime poslanika iz poslanickog kluba Bulatovicevog DPS-a raspravu je otvorio Zoran Zizic, inace potpredsjednik parlamenta, upozoravajuci poslanike i javnost sa sadrzajem njihove rezolucije. Konstatovao je, pri tom, da se minuli izbori za predsjednika Crne Gore "ne mogu i ne smiju priznati", jer su "izbornom kradjom, i u tome je prava nesreca, najvise pogodjeni gradjani Crne Gore, a ne Momir Bulatovic". Zizic je istakao da su sada "rigidno blokirane demokratske teznje Crne Gore", a najbolje sto se, po njegovom misljenju, moze uraditi jeste da se izbori "vrate na pocetno stanje". Zizic je procijenio da Parlament ima samo dvije mogucnosti - ili da "zaustavi drzavno bezakonje", ili da "pogne glavu pred izvrsnom vlascu".

Drugaciji pristup demonstrirao je Dragan Djurovic, sef poslanickog kluba DPS-a cija je predsjednica Milica Pejanovic- Djurisic. Nakon sto je i sam predocio sadrzaj rezolucije, Djurovic je kazao da je ocigledno da se sada u crnogorskom parlamentu i u Crnoj Gori pokusava stvoriti situacija kao u Srbiji poslije kradje lokalnih izbora. Odbacujuci da je bilo kakva analogija moguca izmedju onoga sto se desavalo na lokalnim izborima u Srbiji i na predsednickim izborima u Crnoj Gori, Djurovic je upozorio da se "na mala vrata zeli u Crnu Goru uvesti neki novi lex specialis", ali sada u vidu neke "rezolucije specijalis".

Djurovic je nepriznavanje izbora od strane "bulatovicevaca" ocijenio kao "akt politicke volje", jer je takva odluka prvo donesena na sjednici njihovog partijskog glavnog odbora, a tek se potom "islo na prikupljanje dokaza". Takav odnos prema izborima on je uporedio sa onim sto su svojevremeno uradili boljsevici u Rusiji, upozoravajuci da ne mogu proci kombinacije ("ako se nekome vrte po glavi") da bi Savezni ustavni sud mogao ponistiti izbore u Crnoj Gori.

U polemici s Djurovicem Zoran Zizic je odbacio tvrdnju da je nepriznavanje izbora akt politicke volje, podsjecajuci pri tom da je njegova partija na nezakonitosti upozoravala i prije odrzavanja drugog kruga izbora.

Poslanik Stefan Susic koji je u medjuvremenu napustio Narodnu stranku dr Bozidara Bojovica, izrazio je cudjenje sto se o izborima uopste raspravlja u parlamentu, jer je to u nadleznosti drugih drzavnih organa - Republicke izborne komisije i Ustavnog suda CG, a sve drugo je "pokusaj manipulisanja javnoscu". "Kada bismo mi ponistili izbore, onda bi pogazili Ustav", upozorio je Susic nazivajuci rezoluciju koju su "bulatovicevci" predlozili "ortodoksnom pravnom maskaradom". On smatra da je, sto se izbora za predsjednika Crne Gore tice, stvar pravno svrsena poslije odluka Izborne komisije i Ustavnog suda CG koje su neopozive. Upozorio je takodje da aktuelni predsjednik Momir Bulatovic povredjuje Ustav time sto dovodi u pitanje odluke Ustavnog suda CG i predlozio da se o tome otvori rasprava u parlamentu.

Svoje izlaganje poslanik Vuksan Simonovic poceo je dramaticnom konstatacijom da se "ova drzava nalazi na ivici samog ambisa i haosa", sto je, po njegovom misljenju, posljedica "izborne otimacine". Navodeci vise dokaza za tu, kako je kazao, izbornu otimacinu, on je uz ostalo kazao da je u Podgorici vise od 3.000 gradjana na nezakonit nacin brisano s birackih spiskova, a da je u odnosu na prvi izborni krug, vise od 10.000 gradjana, po raznim osnovima, steklo pravo glasa.

Poslanik Aleksandar Djurisic iz tabora "djukanovicevaca" uzvratio je Simonovicu da je apsolutna neistina da su izbori u Podgorici bili neregularni, pozivajuci se pri tom na zapisnike birackih odbora i Opstinske izborne komisije, ali i na preliminarni izvjestaj posmatracke misije OEBS-a.

Sjednica parlamenta zavrsena je juce u 15 casova (nastavak je zakazan za ponedeljak u deset sati), a posljednji ucesnik u debati bio je poslanik Bozidar Bojovic, inace lider jedne od trenutno dvije postojece narodne stranke u Crnoj Gori. Nakon sto je obavijestio parlament da je njegova stranka upravo registrovana na saveznom nivou, Bojovic je za sadasnju politicku situaciju u CG optuzio "zavadjene frakcije DPS-a" i njihove lidere, ali i lidere nekih opozicionih stranaka u Crnoj Gori, koji su, kako on smatra, napravili kolaboraciju s jednom od frakcija DPS-a i tako "dolili ulje na vatru". Optuzuje takodje drzavne i nezavisne medije u Republici navodeci da su oni svojom jednostranoscu doprinijeli produbljavanju politicke krize u Crnoj Gori. Ocjenjujuci da je dobro to sto se rasprava s ulice prenijela u parlament, Bojovic je sugerisao da se mora postici dogovor o sto skorijem odrzavanju prijevremenih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, "jer svaki dan odlaganja izbora nosi veliki rizik".

D. Vukovic