USVOJENA ODLUKA O SKRACENJU MANDATA SADASNJEM SAZIVU PARLAMENTA

Precizirano da ce buduci saziv parlamenta imati 78 poslanika, sedam vise nego sto ima sada. Vise poslanika upozorilo da predstojeci izbori, bez obzira na demokratske pretpostavke, nece biti ni demokratski ni fer, a po recima Sava Djurdjevca, nece ih biti dok je na celu zajednicke drzave "diktator Slobodan Milosevic"

Cetinje. - Nakon usvajanja neophodnih zakona, crnogorski parlament je juce jednoglasno usvojio i odluke kojima se stvaraju pretpostavke za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Parlament je jednoglasno odlucio da sebi skrati mandat, odredi broj poslanika koji ce biti birani na predstojecim izborima i donio odluku o pravilima predstavljanja politickih stranaka u javnim medijima tokom predizborne kampanje. Parlament je, istovremeno, formirao programske odbore koji ce brinuti o primjeni pomenutih pravila. Programski odbori javnih medija formirani su, shodno zakonu, na paritetnom principu. Parlament je juce imenovao i Republicku izbornu komisiju, u koju ce naknadno delegirati svog predstavnika Demokratska unija Albanaca.

Prema tekstu usvojene odluke o skracenju mandata, poslanicima postojeceg saziva parlamenta prestace mandat danom potvrdjivanja mandata novoizabranim poslanicima. Drugom usvojenom odlukom precizirano je da ce buduci saziv parlamenta imati 78 poslanika, dakle sedam vise nego sto ih ima sada. Do ovog broja se doslo na osnovu odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika da se poslanik bira na sest hiljada biraca i podatka da je za predsjednicke izbore u oktobru prosle godine u Crnoj Gori bilo upisano 470.491 birac.

Uz odluku o skracenju mandata sadasnjem ssazivu parlamenta, parlament je usvojio zakljucak i preporuke, koji se ticu kontrole izrade birackih spiskova i formiranja opstinskih izbornih komisija, za sta je inicijativa potekla od poslanicke grupe DPS-Momir Bulatovic. Na sastanku predsjednika parlamenta Svetozara Marovica i sefova poslanickih grupa postignut je dogovor povodom pomenute inicijative.

Zakljucak se odnosi na formiranje visestranacke radne grupe za kontrolu rada Republickog sekretarijata za razvoj, kao drzavnog organa nadleznog za vodjenje jedinstvenog centralnog birackog spiska. Radnu grupu treba da formira Republicka izborna komisija, a njen mandat bi trajao do 31. marta ove godine, odnosno do upodobljavanja opstinskih birackih spiskova i njihovog objedinjavanja u centralni biracki spisak. Dva dana po zavrsenom poslu, ova radna grupa treba da ponudi izvjestaj Republickoj izbornoj komisiji.

Parlament je uputio preporuke predsjednicima skupstina opstina da formiraju visestranacke radne grupe, koje treba da prate zakonitost i azurnost izrade birackog spiska za opstine. Skupstinama opstina je preporuceno i to da prilikom izbora opstinskih izbornih komisija obezbijede da one budu visestranacke. Ova preporuka se odnosi i na one skupstine optsina koje su vec izabrale opstinske izborne komisije.

Nakon usvajanja ovih preporuka, poslanicka grupa LSCG je povukla svoj predlog, koji je vec bio na dnevnom redu, da parlament da autenticno tumacenje tri clana Zakona o izboru odbornika i poslanika koji se odnose na formiranje izbornih komisija.

Posto sama odluka o skracenju mandata sadasnjem sazivu parlamenta od samog pocetka nije ni za jednu poslanicku grupu bila sporna, rasprava o njoj prakticno i nije vodjena, vec je samo koriscena kao povod da politicke stranke medjusobno rasciscavaju stare i nove racune. Dragan Djurovic, sef poslanicke grupe DPS CG, kokja je formalno i predlozila pomenutu odluku, u zavrsnoj rijeci nije propustio priliku da optuzi partiju Momira Bulatovica, koju njeni clanovi vec nazivaju "Socijalisticka narodna partija CG", za podjele u Crnoj Gori, sa kojima ne bi mogao da izadje ni Sveti Petar Cetinjski, poznat kao uspjesni miritelj zakrivljenih crnogorskih plemena. Politicku krizu u Crnoj Gori, prema Djurovicevokm misljenju, izazvala je "velika prevara naroda", koju je on pripisao "bulatovicevcima".

"Bulatovicevci" su bili ti koji su za politicku i drzavnu krizu iznova optuzivali DPS CG i aktuelnu vlast, i podsjecali da sve ne bi bilo dramaticno da su prijevremeni parlamentarni izbori raspisani odmah nakon sto se pocijepala vladajuca partija.

Vise poslanika je upozoravalo da predstojeci izbori, bez obzira na to sto su za njih stvorene demokratske pravne pretpostavke, nece biti i demokratski ni fer zbog aktuelnih politickih prilika u Crnoj Gori i Jugoslaviji. Tako je poslanik Narodne stranke Dragan Soc kazao da odluka o skracenju mandata parlamentu jeste rutinska, ali da se to ne moze kazati i za politicke prilike u Crnoj Gori, dok je njegov partijski drug Savo Djurdjevac upozorio da demokratskih izbora ni u Crnoj Gori ne moze biti dok je na celu zajednicke drzave "diktator Slobodan Milosevic".

U raspravi povodom pravila o predstavljanju politickih stranaka u javnim glasilima tokom predizborne kampanje, sef poslanickog kluba Liberalnog saveza CG Miroslav Vickovic je upozorio da ce njegova stranka napustiti iborni proces, ako pravila ne budu postovana, dok je Predrag Bulatovic, sef poslanicke grupe DPS - Momir Bulatovic zahtijevao da se do raspisivanja izbora u javnim glasilima omoguci pojavljivanje i Narodnoj stranci dr Bozidara Bojovica, posto je i ona parlamentarna na saveznom nivou.

Ovaj zahtjev potkrijepio je navodima da je to vec omoguceno SDP CG, koja je parlamentarna na saveznom nivou.

Bulatovicevu argumentaciju osporili su poslanici Narodne stranke dr Novaka Kilibarde, podsjecajuci da se Bojovicevi "narodnjaci" nalaze nelegalno u saveznom parlamentu, sto je posljedica nezakonite odluke saveznog ministra pravde Zorana Knezevica.

Sjednica crnogorskog parlamenta bice najvjerovatnije nastavljena tek 24. marta, nakon povratka parlamentarne delegacije iz posjete americkom Kongresu.

D. Vukovic