CRNOGORCI OSTAJU BEZ ORUZJA NA JAVNIM MESTIMA

Prema istrazivanju javnog mnjenja s kraja prosle godine, vise od 70 posto gradjana Crne Gore smatra da na javnim mestima oruzje mogu da nose samo sluzbena lica, sto je jedan u nizu ozbiljnih argumenata za doradjivanje postojeceg Zakona o oruzju

Prema zvanicnim podacima, u legalnom posjedu gradjana Crne Gore nalazi se 72.930 komada raznih vrsta vatrenog oruzja, a procjenjuje se da gradjani ilegalno posjeduju jos oko 25 hiljada komada raznovrsnog vatrenog oruzja. Kada crnogorski parlament izmijeni i dopuni postojeci Zakon o oruzju, a predvidjeno je da to ucini na sjednici koja je u toku, legalno posjedovanje oruzja nece biti dovoljan argument da se ono nosi na javnom mjestu. Izuzetak ce biti samo lica koja su, zbog obavljanja sluzbenih poslova, posebnim propisom ovlascena i lovci za vrijeme sezone lova, i to ako su clanovi lovacke organizacije i imaju odobrenje za drzanje oruzja. Svi ostali rizikuju da budu kaznjeni zatvorom od sest mjeseci do tri godine, ukoliko oruzje nose na javnom mjestu. A ako ga jos i upotrijebe, pa makar samo "senluk cinili", prijete im zatvorske kazne od jedne do pet godina.

Gradjani koji nelegalno posjeduju oruzje, prema onome sto je predvidio zakonodavac, bice obavezni da do kraja ove godine oruzje legalizuju, tj. podnesu zahtjev za izdavanje odobrenja za drzanje oruzja, ne dokazujuci, pri tom, njegovo porijeklo.

Prije cetiri godine, poslanici Socijaldemokratske partije CG u crnogorskom parlamentu pokusali su da ubijede svoje kolege iz vladajuce partije u neophodnost promjene Zakona o oruzju u duhu onoga sto je sada ucinila crnogorska Vlada. Okolnosti su se, u medjuvremenu, promijenile, a mijenjalo se i raspolozenje javnog mnjenja u Crnoj Gori. Istrazivanje podgoricke agencije "Damar" u 1995. godini pokazalo je da 52,1 posto gradjana misli da oruzje na javnim mjestima mogu nositi samo sluzbena lica, a prema istrazivanju obavljenom krajem prosle godine, broj onih koji tako misle povecao se skoro 20 posto.

- To je jedan vrlo ohrabrujuci podatak, koji ukazuje da cemo, uprkos tradicionalizmu nasem, uprkos ljubavi koju imamo prema oruzju, imati mnogo vecu ljubav za svoje bliznje, za zivote ljudi, i da ce to opredjeljujuce uticati da MUP u realizaciji Zakona do kraja istraje, kazao je Vukasin Maras, republicki ministar unutrasnjih poslova, u intervjuu TV Crne Gore. On je sugerisao da nov pristup oruzju treba dozivljavati kao "sveopsti drzavni, nacionalni i gradjanski plebiscit, a ne kao mjeru prinude, prema kojoj ce gradjani iskazivati nezadovoljstvo".

Iako se stice utisak da su najnovije politicke polarizacije u Crnoj Gori i januarsko krvoprolice u Podgorici osnovni razlozi za mijenjanje i dopunjavanje Zakona o oruzju, sasvim uvjerljivo zvuce i zvanicna obrazlozenja, potkrijepljena podacima o usmrcenima i ranjenima, te kolicinama oduzetog oruzja, municije i eksploziva od gradjana.

U obrazlozenju predlozenih izmjena i dopuna Zakona o oruzju konstatuje se da su krivicna djela ubistva u pokusaju i izazivanja opste opasnosti u najvecem broju slucajeva izvrsena vatrenim oruzjem ili eksplozivnim napravama.

Prema zvanicnim podacima, policija je 1996. godine od gradjana oduzela 1.692 komada vatrenog oruzja, nesto vise od 55 kilograma eksploziva i 20.160 komada municije. Naredne, odnosno 1997. godine, od gradjana je oduzeto 1.949 komada vatrenog oruzja, 540 kilograma eksploziva, deset TNT mina i nesto vise od 19.000 komada municije. Oruzje, eksploziv i municija posjedovano je i legalno i ilegalno, a oduzimano je raznim povodima.

D. Vukovic