SKUPSTINA CRNE GORE: DANAS NA CETINJU POCINJE RASPRAVA O SKRACENJU POSLANICKIH MANDATA

Prema predlogu DPS Crne Gore na prevremenim izborima birace se 78 poslanika (jedan na sest hiljada biraca). Zahtev “narodnjaka" da se po hitnom postupku razmatra Predlog rezolucije o Kosovu i Metohiji. Liberali pripremili Predlog rezolucije o zastiti interesa Crne Gore

O Kosovu po hitnom postupku?: S jednog od ranijih zasedanja crnogorskog parlamenta

Podgorica. - Predsjednik Skupstine Crne Gore Svetozar Marovic za danas je zakazao prvu sjednicu prvog redovnog zasjedanja u ovoj godini, na kojojt reba da se donese odluka o skracenju mandata poslnika, utvrdi broj poslanika koji ce biti birani u crnogorski parlament na prijevremenim izborima u ovoj godini, kao i da se usvoje pravila za predstavljanje politickih stranaka u predizbornoj kampanji. Kao sto je vec uobicajeno, odnosno kako je predvidjeno Zakonom o prijestonici i Poslovnikom Skupstine CG, i ova sjednica bice odrzana na Cetinju.

Predlog odluke o skracivanju mandata Skupstine RCG podnijeli su poslanici iz kluba DPS CG, a njima je predvidjeno da “poslanicima postojeceg saziva Skupstine prestaje mandat danom potvrdjivanja mandata novoizabranim poslanicima". Navedena odluka je, inace, jedna od pretpostavki za raspisivanje prijevremenih parlamentarnihizbora, pa se njenim stupanjem na snagu sticu uslovi da predsjednik RCG Milo Djukanovic raspise prijevremene izbore. Prema ranijim zakljuccima crnogorskog parlamenta, izbori za poslanike treba da budu odrzani u periodu od sredine aprila do posljednje sedmice maja ove godine. Prema predlozenoj odluci precizirano je da se bira 78 poslanika u crnogorski parlament. Racunica je izvedena na osnovu zakonskog principa - da se poslanik bira na sest hiljada biraca - i podatka da je za predsjednicke izbore u oktobru prosle godine u Crnoj Gori bio upisan 470.491 birac. Predlagaci ove odluke su trojica poslanika DPS CG.

Poslanici Narodne stranke dr Novaka Kilibarde predlozili su da se na sjednici parlamenta, po hitno postupku, rasprava o rezoluciji o dogadjajima na Kosovu i Metohiji. Osam poslanika Narodne stranke srocili su tekst u kome se izrazava zaljenje i zabrinutost zbog dugogodisnje politicke nespremnosti vlasti u Srbiji i politickog vodjstva Albanaca na demokratski i kontruktivan dijalog, sto je dovelo do “pogorsanja situacije na Kosovu i Metohiji", “pojave i eskalacije terorizma i ljudskih zrtava". Prema tekstu Predloga rezolucije crnogorski parlament bi trebalo da najostrije osudi “teorizam albanskih ekstremista na Kosovu i Metohiji", ali i da naglasi da se “on ne moze suzbiti drzavnom represijom i gusenjem ljudskih, gradjanskih i nacionalnih prava Albanaca na Kosovu i Metohiji". Crnogorski parlament bi, prema predlogu poslanika Narodne stranke, ukazao i na “nerealnost i opasnost separatistickih zahtjeva Albanaca, s jedne strane, i tvrdokornog odbijanja vlasti Srbije za bilo kakav dijalog, sa druge strane". Predlogom rezolucije predvidjeno je upucivanje apela objema stranama da “bez odlaganja zapocnu dijalog", a upozorenje drzavnim organima Srbije i SRJ “da pasivnim odnosom prema problemu Kosova i Metohije provociraju nove sankcije prema Jugoslaviji".

Poslanici Narodne stranke ponudili su parlamentu na usvajanje i Predlog rezolucije o dogadjajima u Podgorici od 12. do 15. januara 1998. godine, ali predlog nije propracen zahtjevom o razmatranju po hitnom postupku. U tekstu predloga ove rezolucije dogadjaji u Podgorici okvalifikovani su kao “pokusaj drzavnog udara", a iskljuciva odgovornost za njih pripisuje se bivsem predsjedniku Crne Gore Momiru Bulatovicu i njegovim pristalicama.

Trojica poslanika Liberalnog saveza CG ponudili su, za raspravu po hitno postupku i za usvajanje Predlog rezolucije o zastiti interesa RCG u uslovima spoljnog zida sankcija, unutrasnjih sankcija od predsjednika SRJ i eskalacije nasilja na Kosovu.

Prema predlogu Rezolucije, crnogorski parlament bi trebalo da: “odlucuje o ratu i miru; ratifikuje medjunarodne ugovore i daje amnestije za krivicna djela", dok bi predsjednik RCG, izmedju ostalog, trebalo da obavlja poslove iz oblassti odnosa RCG sa drugim drzavama i medjunarodnim organizacijama, u skladu s utvrdjenom politikom i smjernicama Vlade RCG i da rukovodi oruzanim snagama u miru i ratu, i narodnim otporom u ratu, naredjuje opstu i djelimicnu mobilizaciju, organizuje pripreme za odbranu u skladu s planovima Vlade RCG.

Poslanici LSCG predlozili su da parlament po hitnom postupku rarzmotri i usvoji i Deklaraciju o proglasavanju svih izbora odrzanih u Crnoj Gori od novembra 1918. godine do danas nelegitimnim i nedemokratskim.

D. Vukovic