Casopisi
SIDINA, No 3
Tema broja: Simeon Piscevic (Sanja Tirkajlo, Milorad Pavic, Simeon Piscevic, Milos Crnjanski, Ljiljana
Lukic, Erwin Vogl). Dr Janko Ramac: "Pavel Rudjakov: seoba Srba u Rusiju u 18. veku", Janko N.
Ivanovic: "San prve noci", Ljiljana Jovanovic: "Bez odgovora", Dusan Teodorovic: "Sloboda", Lidija
Petric: "Sinoc je kucka...", Dusan Zatezalo: "Pod lipom u crkvenoj porti", Cvetanka Tubic: "Putovanje do
daleke i privlacne Skandinavije", "dr Dusan Vuletic: "Kosta Ruvarac", dr Mirjana Lesek: "Rezbarija
Ikonostasa crkve sv. Arhangela Gavrila u Molovinu", Zarko Lesek: "Jamena".
Letopis Matice srpske, februar 1998
Proza i poezija: Danilo Nikolic, Djordjo Sladoje, Marija Knezevic, Zivorad Nedeljkovic, Lav Razgon,
Dubravka Djuric, Milan Vucicevic, Djordje Brujic. "Akcenti": Dragisa Zivkovic, "O 'telu', o 'duhu' i o 'dusi'
srpske knjizevnosti"; Karlo Gizalberti "D'Anuncio i dugo putovanje do Rijeke". "Ogledi": Borislav Radovic,
"Cavljanje uz kamin"; Milosav Mirkovic, "Miodrag Bulatovic u Gogoljevom 'Sinjelu'"; Lidija Tomic
"groteskno kao postupak u djelu Miodraga Bulatovica". "Vibracije": Ivana Hadzi Tancic "Plavi cvetovi
Fernanda Pesoe"; Milan Trpkovic "Pokretne price". "Razgovor": Branko Popovic "Razgovor sa Mihizom";
An Vjazemski "Ja sam sopstvena reinkarnacija" (razgovor sa Bernardom Bertolucijem).
Gradina, No 32
Ovj broj casopisa sa tematskim nazivom "Bugarski broj" pogled je na Bugarsku stvarnost danasnjice. Posle
Uvodnika Velimira Kostova i Prologa Elin Rahnev sledi odeljak Duh nacije, verovatno najspornije mesto u
broju, u kojem sest autora rasvetljava mesto i znacaj vere za razvoj i opstanak bugarskog naroda i odnos
hriscanstva i bugarskog drustvenog bica, dajuci i istorijsk uvid u hristijanizaciju bugarskog naroda. Tekst
Nonke Bogomilove "Nacionalizacija hriscanstva i 'bugarsko pitanje'" cini se najznacijnim u ovom delu, pri
cemu ovu odrednicu zasluzuje upravo nacinom na koji se bavi povezivanjem crkve i drzave, te
zlouporebom religije i vere za postizanje drzavnih ciljeva, narocito u doba "preporoda" bugarskog drustva i
kao sociokulturnim fenomenom u procesu modernizacije. Zeljo Zelev u delu koji se odnosu Politicku sferu
drustva u svom tekstu "Da li se komunizam vraca" zakljucuje da se "politicka apatija i podela na 'mi' i 'oni'
pretvara u realnost", pri cemu su "oni" vlast, "uprkos i nezavisno od volje gradjana". Ostale tematske celine
su Znaci bugarskog prostora, Teorija i knjizevnost , Medijska slika, Naucna prizma i Moguci kraj i pocetak.
Priredjivaci ovog temata su knjizevnici i prevodioci Velimir Kostov i Mila Vasov, a urednik u svojoj
zavrsnoj Reci izlaze stav Redakcije da se ne slaze sa svim sto je objavljeno u ovom broju (a sto se narocito
odnosi na pomenuti sporn deo), ali da brani "pravo Drugog na vlastito misljenje, te da je "elemenarno
pravilo lepog vaspitanja cuti tog Drugog, cemu ce ova "Gradina" i posluzi.
|
