SKUPSTINA CRNE GORE: NASTAVLJENA RASPRAVA O SAVETU ZA BEZBEDNOST

Mehmet Djoni (DUA): Ovaj zakon smatamo "unutarpartijskom problematikom". Bozidar Bojovic (NS): O kakvim propustima SDB se radi? Miroslav Vickovic ("Narodna sloga"): Svako ima svog Ratka Markovica. Savo Djurdjevac ("Narodna sloga"): SDB pod kontrolom neformalnih centara moci. Zoran Zizic (DPS): Ustavni sistem i princip podjele vlasti nisu ugrozeni

Podgorica. - U crnogorskom parlamentu juce je nastavljena rasprava o tekstu zakona o savjetu za bezbjednost, i do pauze za rucak nije okoncana. Ovaj zakon su predlozila dvojica poslanika DPS-a, Zoran Zizic i Srdja Bozovic, a prvobitnu verziju su sami predlagaci amandmanima izmijenili, pa je u toj novoj formi predlog zakona prosao sva radna tijela parlamenta i dobio "zeleno svetlo" od vlade. Zanimljivo je, medjutim, da osim predlagaca niko od poslanika vladajuce partije ni juce nije uzeo ucesce u debati o predlozenom zakonu, iako opozicija uporno osporava postojanje ustavnog osnova za njegovo usvajanje. Poslanik Demokratske unije Albanaca, Mehmet Djoni, rekao je, cak, da oni nece ni ucestvovati u donosenju ovog zakona, jer ga smatraju "unutarpartijskom problematikom".

Ucestvujuci u raspravi, poslanik dr Bozidar Bojovic (odnedavno predsjednik jedne od dvije Narodne stranke) napomenuo je da bi aktuelni sukob u vrhu DPS-a bio rjesavan u parlamentu i javno da je, kojim slucajem, Crna Gora demokratska drzava. On je, nastojeci da zapodjene pricu povodom optuzbi predsjednika Bulatovica na racun SDB-a, naveo da se u parlamentu nije culo o kakvim se propustima u radu SDB-a radi, i da ga interesuje osnovanost sumnji predsjednika Crne Gore u zakonitost rada ove sluzbe. Bojovic je, u ovom kontekstu, pomenuo (u formi pitanja) da policija u ovoj zemlji kupuje i prodaje vise nego bilo koji trgovac, sto je navelo ministra unutrasnjih poslova Filipa Vujanovica da negira osnovanost tvrdnji da se njegovo ministarstvo, a posebno SDB bave bilo kakvim trgovackim ili drugim profitabilnim poslovima, radi licne ili porodicne koristi. Poslanik Bojovic je na to podsjetio kako su optuzbe izrecene od ljudi iz samog DPS-a.

Miroslav Vickovic, poslanik "Narodne sloge", kazao je da predlozeni zakon nema ni slovo "u" od ustavnog osnova, ironicno dodajuci da "svako ima svoga Ratka Markovica", a da ga je Bulatovic nasao u poslanicima Zizicu i Bozovicu. Cedomir Vracar, takodje iz koalicije "Narodna sloga", predlog za ustanovljenje savjeta za bezbjednost pri predsjedniku Republike okvalifikovao je kao "jos jedan u nizu pokusaja DPS-a da obmane javnost i predstavi se kao demokratska stranka". On je pitao predlagace zakona zasto nijesu naveli neke primjere flagrantnog krsenja ljudskih prava i sloboda, radi cije zastite se, navodno, ovaj savjet formira, a na istome je instistirao njegov kolega iz "Narodne sloge" Savo Djurdjevac. Ovaj poslanik je podvukao da se ovim zakonom SDB stavlja pod kontrolu neformalnih centara moci, dok je za predvidjeni savjet za bezbjednost kazao da je "paradrzavni organ", cijim se uspostavljanjem prakticno ukida Ustav Crne Gore, jer se uspostavlja predsjednicki sistem. Djurdjevac je, pritom, sugerisao da treba pokrenuti inicijativu za promjenu Ustava, ukoliko se zeli promjena sistema u polupredsjednicki ili predsjednicki. "Sama cinjenica da predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore treba da bude clan toga savjeta, kompromituje njegovu sudijsku funkciju", bila je jos jedna od primjedbi Djurdjevca.

Jedan od predlagaca zakona, poslanik i potpredsjednik Skupstine Crne Gore Zoran Zizic, pokusao je da odbrani ponudjeni tekst zakona od opozicione "paljbe" konstatacijom da nema govora o ugrozavanju ustavnog sistema i principa podjele vlasti. Po njegovom sudu, predlozeni zakon bi bio neustavan i protivan principu podjele vlasti kad bi savjet za bezbjednost bio ovlascen da donosi akte ili da ukida one koje su donijeli drugi drzavni organi.

Da njegova argumentacija nije ubjedljiva vidjelo se vec po prigovoru stranke Vucinic, poslaniku "Narodne sloge", koja je primijetila da onaj koji "usmjerava", taj ne savjetuje. Prema predlozenom zakonu, naime, Savjet za bezbjednost bi imao usmjeravajucu funkciju u poslovima bezbjednosti. Vucinicka smatra da je briga za ljudska prava i slobode samo paravan, a da je stvarni cilj nelegalna promjena sistema vlasti. Napomenula je, takodje, da na ovaj nacin predsjednik Bulatovic zeli da eliminise sefa SDB-a, posto mu to nije poslo za rukom preko Glavnog odbora DPS-a.

Isticuci da predlozeni zakonski akt ni formalno ni materijalno nije ustavan, poslanik "Narodne sloge" Savo Markovic upozorio je da se u primjeni zakona mogu pojaviti problemi, jer se moze desiti da neki od funkcionera koji treba da budu clanovi savjeta to odbiju. Za takvo ponasanje, naime, nijesu predvidjene sankcije.

D. Vukovic