DA LI CE BULATOVIC BITI PONOVO KANDIDAT DPS ZA PREDSJEDNIKA CRNE GORE?

Postinski odbor DPS-a Pljevlja predlozio je da Momir Bulatovic ponovo bude kandidat za predsjednika Crne Gore, a isti partijski organ sa Cetinja - Mila Djukanovica i Svetozara Marovica

Aktuelni predsjednik Crne Gore, Momir Bulatovic, zapoceo je borbu unutar partije za kandidaturu na predstojecim predsjednickim izborima u Crnoj Gori. Predlog Opstinskog odbora DPS-a Pljevlja da Bulatovic bude nominovan za predsjednickog kandidata vladajuce partije poklopio se vremenski sa Bulatovicevom posjetom ovoj opstini, pa je logicno pretpostaviti da je on dao signal za ovaj potez opstinskog partijskog rukovodstva. Neki mediji su spekulisali da je i na zatvorenom sastanku Opstinskog odbora DPS Podgorice bilo rijeci o tome da treba ponovo istaknuti Bulatovicevu kandidaturu za predsjednika Republike, a da je na sjednici bjelopoljskog partijskog odbora Bulatovic licno onemogucio predlaganje Djukanovica i Marovica za predsjednicke kandidate.

Sve do sukoba u vrhu crnogorskih vladajucih socijalista skoro da nije bilo dileme oko toga da ce Bulatovic ponovo biti kandidat DPS-a. Pod pretpostavkom, naravno, da ovaj ne ode u Beograd na jednu od dvije visoke savezne funkcije. Razlaz donedavno bliskih politickih saradnika i drugova ne samo da je oznacio pocetak borbe za prevlast unutar Demokratske partije socijalista, nego je i otvorio pitanje dalje politicke sudbine glavnih aktera sukoba - Bulatovica, Djukanovica i Marovica. Bulatovic, izgleda, nema namjeru da odlazi za Beograd, na savezne funkcije, jer bi takav izlaz za njega mogao znaciti i pocetak politickog odumiranja u Crnoj Gori, pa je za njega najuputnije da se ponovo izbori za mjesto republickog predsjednika. To sto je na inicijativu iz Pljevalja odmah "kontrirano" sa Cetinja predlogom da se u borbu za kandidaturu umijesaju Djukanovic i Marovic, govori da Bulatovic ne moze racunati da ce olako doci na startno mjesto trke za "gospodara" Crne Gore.

O tome ko ce biti kandidat DPS-a na predsjednickim izborima, koji treba da budu odrzani do kraja ove godine, odlucivace se u Glavnom odboru partije, i to tajnim glasanjem. Ukoliko Bulatovic ne povrati prednost u ovom partijskom organu, koju je imao na pocetku sukoba sa Djukanovicem i Marovicem, tesko da moze racunati da ce proci glatko. A ako ne bude siguran u vecinsku podrsku partijskih drugova, moguce je da kandidaturu i ne prihvati.

U ovom trenutku jos niko ne postavlja pitanje o tome da li bi nova Bulatoviceva kandidatura mogla biti osporena na nacin kako se to cini sa potencijalnom Milosevicevom kandidaturom za predsjednika Srbije. Bulatovic je do sada dva puta neposredno biran na najvisu drzavnu funkciju, s tim sto je prvi put biran za predsjednika kolektivnog organa (Predsjednistvo), a tek drugi - nakon donosenja novog Ustava Crne Gore - za predsjednika Republike. Na prigovore dvojice americkih kongresmena (Brus Vento i Nik Rajhel), iznete u pismu predsjedniku Bulatovicu pocetkom ove godine, da namjerava da prekrsi Ustav Crne Gore "nelegalnom kandidaturom za jos jedan mandat za predsjednika Crne Gore", Bulatovic je odgovorio da nijesu u pravu. "Zelim da napomenem", napisao je predsjednik Crne Gore u svom odgovoru na pismo kongresmena, "da konkretna situacija u Srbiji i Crnoj Gori nije identicna. Naime, po Ustavu Crne Gore, ja bih imao mogucnost izbora na dva mandata, a ja koristim svoj prvi mandat".

D. Vukovic