BOSNA I HERCEGOVINA UOCI LOKALNIH IZBORA

Tesko je od opstinskih izbora, koji ce se odrzati u septembru ove godine, ocekivati da bitnije izmene sadasnju politicku mapu u Bosni i Hercegovini

Daniel Omeragic
dopisnik "Nase Borbe" iz Sarajeva

Lokalni izbori sto ce se u Bosni i Hercegovini odrzati 14. septembra, na godisnjicu prvih poslijeratnih opstih izbora u ovoj zemlji, po svemu sudeci nece bitnije izmjeniti ovdasnju politicku mapu. Ovim izborima, najvjerovatnije, bice zacementirano stanje stvoreno ratom i nacionalnim podjelama koje je on neminovno prouzrokovao.

Komentarisuci proslogodisnji krah Zdruzene liste BiH, koalicije opozicionih partija koju su tada cinile Socijaldemokratska partija BiH, Unija BiH, socijaldemokrata, Hrvata seljacka stranka, Republikanska stranka i Muslimansko- bosnjacka organizacija, jedan od njenih celnika prof. dr Ivo Kompic je rekao da je bilo ocito da su nacionalne stranke (SDA, HDZ i SDS) pobjedu izvojevale prevarom birackog tijela. Kako je biracno tijelo prevareno? Vrlo jednostavno, rekao je Komsic; bilo je dovoljno da na predizbornom skupu kazete narodu kojeg predstavljate da ce onaj drugi ili treci narod dati glasove svojim nacionalnim strankama, te da ce u slucaju da ne glasaju za svoje ostati bez nacionalne partije, a samim time i da ce im zivot biti ugrozen. Opozicija je svoj izborni krah pravdala i jos svezim ratnim sjecanjem, jer je od zavrsetka rata do izbora proteklo malo vremena da u glavama vecine sazrije shvatanje da osim nacionalnih postoje i druge politicke opcije i stranke koje daju prednost rjesavanju socijalnih i ostalih bitnih zivotnih pitanja.

Osam mjeseci poslije opstih izbora, u Bosni i Hercegovini se stanje znacajnije nije promijenilo. Osim vojnog dijela Dejtonskog sporazuma, koji je, uglavnom, dobro proveden, gotovo nista nije uradjeno na implementaciji njegovog civilnog dijela. Povratak prognanih Bosnjaka i Hrvata u Republiku Srpsku jos nije zapoceo, a tek u posljednje vrijeme najavljuje se mogucnost da bi se u Federaciji mogli vratiti izbjegli i protjerani Srbi. Vlada Federacije je, prije nekoliko dana, ponudila program po kojem bi se u 18 opstina sarajevskog, tuzlansko-podrinjskog i zenicko- dobojskog kantona moglo vratiti 50.000 Srba. Vlasti u istocnom dijelu Mostara najavile su da namjeravaju vratiti 100 srpskih porodica, a Gorazde je vec uputilo javni poziv svim raseljenim Srbima da se vrate.

Dugo se cekalo da jedna strana u Bosni i Hercegovini prva povuce takav potez, koji bi trebalo sirom da otvori vrata procesu povratka izbjeglica u ovoj zemlji. Ukoliko ova inicijativa dozivi uspjeh, vladajuce nacionalne oligarhije u oba entiteta ne bi vise imale uticaj kakav danas imaju. Na to, vjerovatno, racuna i predsjedavajuci Predsjednistva BiH i prvi covjek Stranke demokratske akcije Alija Izetbegovic, jer bez njegovog znanja i odobrenja tesko da bi Vlada Federacije, te vlasti u istocnom Mostaru i Gorazdu mogli pozvati Srbe na povratak. Izetbegovic je uoci proslogodisnjih izbora bio incijator potpisivanja deklaracije o nedjeljivosti BiH, a jos tada je najavio osnivanje bosanskog fronta u koji ce uci sve politicke snage sto imaju jedan cilj - borbu za jedinstvenu i demokratsku BiH. Izetbegovic, koji ima neospornu politicku karizmu u bosnjackom narodu, pozivom Srbima na povratak i formiranjem koalicije u koju su osim SDA usli Stranka za BiH od Harisa Silajdzica, Liberalna stranka Rasima Kadica i Gradjanska demokratska stranka Ibrahima Spahica, zeli na neki nacin da svoju partiju priblizi centru i u septembru pridobije sto vise glasova gradjanski opredjeljenih biraca.

Naravno, on zna da bi i bez tih glasova nadmocno izvojevao pobjedu, ali mu oni trebaju i zbog medjunarodne zajednice, koja sa sve manje blagonaklonosti gleda na politicke poteze koji se u posljednje vrijeme vuku iz Sarajeva. Od zdrave pameti nisu daleko ni neka razmisljanja po kojima ideja o bosanskom frontu za cjelovitu i demokratsku BiH postavlja upitnim nastavak partnerskih odnosa SDA za HDZ i SDS.

Nekako u isto vrijeme kada je formirana ova koalicija, doslo je do raspada Zdruzene liste BiH. Iz koalicije je istupila Socijaldemokratska partija BiH, najveca multinacionalna stranka u BiH, i ona ce na opstinske izbore izaci samostalno. Kako je, medjutim, najavio njen potpredsjednik Bogic Bogicevic ova stranka ostaje otvorena za postizborno udruzivanje sa politickim partijama koje nisu na vlasti. Formiranje koalicije SDA sa tri opozicione partije Bogicevic je ocjenio kao dobar gest "jer se na politickoj pozornici u BiH profiliraju politicke partije i politicka slika tako postaje jasnija".

Privremena izborna komisija OEBS, nakon istupanja SDPBiH iz Zdruzene liste, nije dozvolila prijavljivanje koalicije pod ovim imenom za opstinske izbore. Zdruzena lista ce tako nastupiti pod novim imenom. Uz sve uvazavanje stranaka koje su ostale u ovoj koaliciji, realno je ocekivati da ce nakon izbora SDPBiH Zdruzena lista osvojiti znatno manje glasova na opstinskim nego sto je osvojila na opstim izborima prosle godine. Medjutim, ni SDP jos nije tako jak da bi bitnije mogao ugroziti primat sto ga ima SDA, iako ne bi bilo nikakvo iznenadjenje da socijaldemokrati u septembru osvoje vlast u nekim opstinama gdje sada nadmocno vlada uprava SDA.