SKUPSTINA CRNE GORE: INICIRANO OTVARANJE RASPRAVE O FUNKCIONISANJU SAVEZNE DRZAVE

Vlada Crne Gore nije ravnodusna sto se Ustav Srbije ne usaglasava sa Saveznim ustavom i to pitanje bice pokrenuto u Saveznoj skupstini. Zavrsni racun budzeta usvojen bez velike price. Pocetak rasprave o predlogu zakona o savetu za bezbednost najavljuje ostre konfrontacije

Podgorica. - Vec na pocetku sjednice crnogorskog parlamenta, u dijelu koji je predvidjen za poslanicka pitanja, poslanik koalicije "Narodna sloga", dr Novak Kilibarda, "omogucio" je premijeru Milu Djukanovicu da se javi za rijec. Dr Kilibarda je, naime, prvo pitao predsjednika parlamenta, Svetozara Marovica, zasto crnogorski parlament nije ovlastio poslanike u Vijecu Republike Srbije sa Ustavom SRJ. Posto je dobio odgovor da u ovom domu niko do sada nije pokrenuo takvu inicijativu, dr Kilibarda je preformulisao pitanje i adresirao ga na Vladu Crne Gore. "Da li je Vlada Crne Gore ravnodusma prema tome sto se Ustav Srbije ne usaglasava sa Saveznim ustavom"? - upitao je on, a premijer Djukanovic se osjetio obaveznim da odmah odgovori.

- Smatram da je pitanje od izuzetnog politickog znacaja za Crnu Goru i za SRJ. Takodje, zelim da kazem da mi se cini da je Vlada Crne Gore gotovo jedini drzavni organ u Crnoj Gori koji je uporno insistirao na znacaju tog pitanja. Stoga smatram da je inicijativa, makar saopstena u ovakvoj formi kako je to saopstio poslanik Kilibarda, nesto sto moze predstavljati jednu inspiraciju parlamentu Crne Gore da ovom prilikom ili, na temelju inicijative, sledecom prilikom porazgovara o ustavnom skladu izmedju Ustava SRJ i ustava republika, i ne samo o tom, jer je to samo jedan aspekt, nego i o sustinskom funkcionisanju ustavnoga sistema SRJ. Dakle, pored toga sto ustavi nijesu uskladjeni, i u okviru tako neuskladjenih ustava dolazi do flagrantnoga krsenja ovlascenja u vrsenju odredjenih funkcija u ustavnom sistemu zemlje, i preuzimanja odredjenih funkcija koje su u Ustavu sasvim jasno i decidirano data u nadleznost Saveznoj vladi. Mislim, prije svega, na veoma sirok spektar, recimo, spoljne politike SRJ, kao i neke vazne funkcije iz unutrasnje politike Jugoslavije, kazao je premijer Djukanovic, sugerisuci da inicijativa potekne iz crnogorskog parlamenta, ali da je savezni parlament mjesto "gdje bi trebalo prozboriti neku rijec o vrsenju Ustavom date funkcije Saveznoj vladi..."

Zahvaljujuci se na ozbiljnosti sa kojom je tretirano njegovo pitanje, dr Kilibarda je obavijestio parlament, Vladu i crnogorsku javnost, da je poslanik narodne stranke u Vijecu gradjana Dragan Soc jos prije 3-4 mjeseca pokrenuo inicijativu kod Saveznog ustavnog suda u vezi sa nesaglasnoscu Ustava Republike Srbije sa Ustavom SRJ, ali da nikakve reakcije nema.

Izvjestacu "Nase Borbe" je gospodin Soc kasnije precizirao da je od Saveznog ustavnog suda zatrazeno da pokrene postupak stavljanja van snage svih onih odredaba Ustava Srbije koje nijesu u saglasnosti sa Saveznim ustavom. "Niti je osporena nasa inicijativa, niti je pokrenut postupak", izjavio je Soc.

Inace, nakon kasnjenja od sat i po, sjednica crnogorskog parlamenta pocela je na uobicajen nacin. U dnevni red nije, po hitnom postupku, uvrsteno nista, pa je usvojen ranije poznati predlog predsjednika parlamenta Svetozara Marovica. Nije potroseno mnogo vremena oko Predloga zavrsnog racuna budzeta za 1996, koji je poslanicima dostavljen uz zapisnik o kontroli godisnjeg obracuna budzeta, sto je novina kada se o ovome raspravlja. Zavrsni racun budzeta je usvojen, dakle, bez velike price, ali je ovu debatu iskoristio novi poslanik "Narodne sloge", liberal Miroslav Vickovic (umjesto "narodnjaka" Predraga Drecuna) za ostar osvrt povodom aktuelnog sukoba u vrhu vladajuce partije. Ne stedeci ni Bulatovica ni Djukanovica, poslanik Vickovic je demonstrirao vec ranije iznesen stav Liberalnog saveza da se nece svrstavati ni na Bulatovicevu niti na Djukanovicevu stranu.

Prije odlaska na pauzu za rucak, otvorena je rasprava i o Predlogu zakona o savjetu za bezbjednost, koji su ponudila dvojica poslanika DPS-a, Srdja Bozovic i Zoran Zizic. Predlagaci su, inace, izvornu verziju zakona izmijenili putem amandmana, i on je u toj doradjenoj formi dobio "zeleno svijetlo" zakonodavnog odbora, ali i zavrijedio afirmativno misljenje Vlade, iako je premijer Djukanovic ranije javno kazao da predlozeni zakon nema ustavnog osnova.

Jedan od predlagaca, Srdja Bozovic (drugi je u to vrijeme, kao potpredsjednik parlamenta, predsjedavao sjednicom), istakao je da se predlozenim zakonom stvara jos jedan mehanizam zastite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. Njegovo je misljenje da bi Savjet, kojim, prema predlogu zakona, rukovodi predsjednik Crne Gore, bio politicko-autoritativno tijelo koje bi imalo savjetodavni karakter i koje se ne bi mijesalo u rad nadleznih organa, niti bi narusavalo ustanovljenu podjelu vlasti.

Poslanik "Narodne sloge" Dragan Soc, prvi ucesnik u debati, ne skrivajuci ironiju, rekao je kako je "ganut" time sto su predlagaci naveli da im je motiv zastita ljudskih prava i sloboda. Radi se, smatra Soc, o necemu drugom - o politickoj borbi u vladajucoj partiji za kontrolom SDB-a.

D. Vukovic