DANAS SJEDNICA GLAVNOG ODBORA DPS

Ako bi se procene moguceg ishoda sednice Glavnog odbora gradile na osnovu onoga sto je receno i ucinjeno poslednjih dana, onda bi bilo uputnije tipovati na produbljivanje polarizacije

Podgorica. - Glavni odbor Demokratske partije socijalista, najvisi partijski organ izmedju dva kongresa, danas bi trebalo da se sastane cetvrti put od pocetka sukoba u vrhu partije, a od ishoda ove sjednice zavisice tok i rezultati sjednice crnogorskog parlamenta, koja pocinje 15. maja. Osnovno pitanje, naime, jeste hoce li u vrhu DPS-a preovladati zelja za kompromisom i kakvim- takvim jedinstvom ili ce se polarizacija produbiti, sto bi, neminovno, dovelo i do javnog obracuna dvije struje na sjednici parlamenta.

Ako bi se procjene moguceg ishoda gradile na osnovu onoga sto je receno i ucinjeno posljednjih dana, uputnije bi bilo tipovati na dalje produbljavanje sukoba, nego na njegovo smirivanje i prevazilazenje. Djukanoviceva i Maroviceva struja pojacala je minulih dana svoje aktivnosti, a Bulatoviceva najava borbe protiv kriminala i novih bogatasa nagovjestava da ni druga strana ne odustaje od borbe.

U predvecerje vaznih sjednica partijskog Glavnog odbora i crnogorskog parlamenta, koplja su pocela da se lome oko toga da li je, kada je rijec o promjenama u Vladi, odlucujuca partijska volja, te ko ima ustavno pravo da kontrolise "tajnu policiju". Pokazuje se, naime, da Djukanovic nije spreman da se bezuslovno potcini partijskom diktatu i da dio kontrole nad policijom prepusti predsjedniku Bulatovicu.

Citaoci su vec obavijesteni o tome da je Ustavni sud Crne Gore, po sluzbenoj duznosti, u petak pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti cl. 32, stav 2. Statuta DPS, koji se odnosi na pravo Glavnog odbora partije da daje saglasnost na predlog kandidata za ministre. Odluka Ustavnog suda bice vjerovatno donesena prije odlucivanja u parlamentu o rekonstrukciji Vlade, a sudeci po argumentaciji predsjednika ovog suda dr Blagote Mitrica, koju je iznio u nedjeljnom broju "Pobjede", moglo bi se pretpostaviti kakva ce ona biti.

Objasnjavajuci u intervjuu podgorickom dnevniku motive Ustavnog suda Crne Gore da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti jedne norme Statuta DPS, dr Mitric je kazao da je "konkretan, pravni razlog, sadrzan u cl. 81, stav 1. tacka 8. Ustava RCG, u kome je predvidjeno da Skupstina bira i razrjesava predsjednika i clanove Vlade, kao i u cl. 95, stav 2. ustava RCG, prema kojoj predsjednik Vlade moze predloziti Skupstini da razrijesi clana Vlade". Predsjednik Ustavnog suda Crne Gore napominje da su ova ustavna odredjenja "toliko jasna, nedvosmislena i ocigledna, da im, zaista, nije potrebno nikakvo dodatno tumacenje, tim prije sto je Ustavom RCG od 1992. godine uveden visestranacki parlamentarni sistem sa "jakom" Vladom i njenim sirokim ustavnim ovlascenjima u vodjenju unutrasnje i spoljne politike".

Ukoliko, kako se naslucuje, Ustavni sud donese odluku da je sporna norma iz Statuta DPS (pravo GO DPS da daje saglasnost na predlog kandidata za minsitra) neustavna, to ce omoguciti premijeru Djukanovicu da se ne povinuje zakljucku Glavnog odbora o promjenama pojedinih clanova Vlade. Inicijativa Ustavnog suda je u tom kljucu i protumacena od strane javnosti.

Iako je na posljednjoj sjednici Glavnog odbora zakljuceno da se pri predsjedniku Republike formira savjet za bezbjednost, na osnovu cega su dvojica poslanika DPS (Srdja Bozovic i Zoran Zizic), koji drze Bulatovicevu stranu, predlozili i odgovarajuci zakon, premijer Djukanovic sada jasno kaze da se radi o neustavnoj raboti.

"Predlog da se SDB stavi pod kontrolu predsjednika Republike apsolutno je neustavan. Zbog toga, takva inicijativa sigurno ne moze biti prihvacena", kazao je u intervjuu za BBC premijer Djukanovic.

Zanimljivo je, medjutim, da predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, u vec pominjanom intervjuu "Pobjedi", napominje sljedece: "Sto se tice Savjeta za drzavnu kontrolu rada SDB, mislim da on svoje ustavno utemeljenje ima bas u cl. 5, stav 3. (misli na Ustav RCG) - "da Crnu Goru predstavlja predsjednik Republike" i sto Savjet treba da bude sastavljen od najvisih predstavnika vlasti". Gospodin Mitric, na drugoj strani, smatra da formiranje parlamentarnog odbora za kontrolu SDB (na osnovu zakljucaka Glavnog odbora DPS, formiranje ovog radnog tijela predlozili su takodje poslanici DPS Bozovic i Zizic, a slican predlog su jos ranije ponudili poslanici "Narodne sloge") "moze predstavljati mogucu povredu principa podjele vlasti". Predsjednik Ustavnog suda navodi, pri tom, da se kontrola SDB "moze obavljati i kroz postojece radno tijelo parlamenta", misleci na Odbor za zastitu ljudskih prava i sloboda.

D. Vukovic