utorak, 23. jun 1998. |
ZASTO JE SVOJEVREMENO DPS CG ODUSTALA OD KONFEDERALIZMAOlako napustanje utvrdjenog minimuma
Rekonstrukcije dogadjaja sa pocetka 1992. godine prilicno ocevidno upucuju na to da je nekada jedinstvena DPS CG odustala od vlastitog predloga modela buduce srpsko-crnogorske drzave pod pritiskom vladajuce partije u Srbiji, a ne crnogorskog javnog mnjenjaPodgorica. - Predrag Bulatovic, potpredsjednik Socijalisticke narodne partije Crne Gore, u nekoliko navrata je ovih dana optuzio aktuelnu crnogorsku vlast, odnosno Demokratsku partiju socijalista CG, da tezi suverenoj Crnoj Gori ili ostvarivanju konfederalnog modela zajednistva Crne Gore i Srbije. Njegova je procjena da bi im “konfederalizam najbolje odgovarao", s tim sto ne iskljucuje, u datom trenutku, “ni opciju separatizma". U odgovoru na pitanje “Nase Borbe", postavljeno na konferenciji za stampu celnih ljudi SNP CG, Predrag Bulatovic nije negirao da je 1992. godine, uoci stvaranja SRJ, tada jedinstvena DPS CG optirala za neku vrstu konfederalnog zajednistva Crne Gore iSrbije, ali je odustajanje od tog modela pripisao pritisku javnog mnjenja u Crnoj Gori (javna rasprava), a ne pritisku vlasti iz Srbije, odnosno SPS-a i Milosevica. - U pocetnoj varijanti modela koji je prije referenduma (misli se na referendum u Crnoj Gori 1992. g) ponudila DPS CG, tada jedinstvena, bilo je znacajnih elemenata konfederalizma. Medjutim, treba da znate i to, da je taj model isao na javnu raspravu i nije dobio podrsku od gradjana Republike Crne Gore. Nakon javne rasprave, Skupstina RCG je ponudila model kakav je u Ustavu iz 1992. godine, kazao je Predrag Bulatovic u odgovoru na nase pitanje. Cinjenice daju Bulatovicu za pravo da je DPS CG 1992. godine odustala od modela uredjenja zajednicke drzave, koji je sadrzao znacajne elemente konfederalizma (zajednicki sistem odbrane, jednodomni parlament sastavljen na paritetnom principu, zajednicka vlada, takodje sastavljena po principu pariteta...), ali ne i da je odustajanje bilo uslovljeno pritiskom javnog mnjenja u Crnoj Gori. Do odustajanja je doslo nakon sto je crnogorski parlament vec bio usvojio Zakon o referendumu i Predlog odluke o raspisivanju referenduma u kojoj su i bili sadrzani konfederalni elementi modela buduce zajednicke srpsko-crnogorske drzave. To je bio onaj “minimum ispod kojeg Crna Gora ne moze ici", o kome je tada govorio predsjednik Crne Gore Momir Bulatovic. Do odstupanja DPS CG od onoga sto je sama predlozila, a crnogorski parlament usvojio, doslo je nakon prvog razgovora delegacije SPS i DPS na najvisem nivou, kada je i utvrdjen korpus jedinstvenih funkcija buduce zajednicke drzave. Uporedjivanjem “minimuma ispod kojeg Crna Gora ne moze ici" i onoga sto je dogovoreno na sastanku SPS i DPS celnika u Beogradu vidljive su bile bitne korekcije, odnosno otpadanje nekih crnogorskih (DPS-ovih) predloga. Rade Bojovic, u to vrijeme clan rukovodstva Socijalisticke partije CG i koordinator udruzene opozicije Crne Gore, nakon objelodanjivanja ustupaka DPS-a, komentarisao je kako je crnogorska vlast “posipajuci se pepelom, za tili cas odustala od svojih pogleda na novu drzavnu zajednicu, koji suizrazavali konfederalne namjere, i prihvatila koncept unitarne federacije". Tacno je da je vodjena javna rasprava o Predlogu odluke o raspisivanju referenduma, ali je, na osnovu rekonstrukcije tadasnjih zbivanja, prilicno ocevidno da je odustajanje DPS-a od prvobitne zamisli uslovljeno pritiskom SPS-a, a ne javnog mnjenja. Paralelno sa javnom raspravom, daleko od javnosti, tekli su razgovori delegacija vladajucih partija u Crnoj Gori i Srbiji, te njihovih ekspertskih grupa. Konacan rezultat, saopsten nakon poslednjeg razgovora delegacija u glavnom gradu Crne Gore, potvrdio je ono sto se moglo zapaziti poslije prvog razgovora u Beogradu - DPS je ucinila znacajne ustupke, sto je predstavljalo spustanje ispod crte koju je ranije Momir Bulatovic oznaio kao “precizno utvrdjeni minimum", ispod kojeg drzavni organi Crne Gore ne bi imali mandat da idu, niti bi, kako je govorio, “bili ovlasceni da udju u zajednicku drzavu". Poslije sestogodisnjeg iskustva zivljenja u zajednickoj drzavi, ponovo se, vidimo, aktuelizuje ono od cega je DPS svojevremeno odustao, s tim sto jedan dio nekada jedinstvenog DPS-a (Socijalisticka narodna partija) sada zeli da dio zajednickog nasljedja (zalaganje za konfederaciju) predstvi u drugacijem, za sebe povoljnijem svijetlu.
D. Vukovic
|
Posaljite nam vas komentar!
Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo. © 1995 - 1998 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana / |