INTERVJU: DR MILORAD PUPOVAC GOVORI O POLOZAJU SRBA U HRVATSKOJ

Mi treba da sacuvamo vjeru kao element naseg tradicionalnog identiteta i nas narodnosni identitet, pripadnost srpskom narodu i, naravno, cinjenicu da smo hrvatski drzavljani

Mirjana Kalinic

“Demokratizacija u bilo kom dijelu, bilo kojoj sastavnici bivse drzave, moze samo podsticati i ohrabrivati demokratske procese i u drugim dijelovima. Istina, za sve je potrebno vrijeme i za sve su potrebna neka zrenja. Ali, pokazuje se da je vrijeme u kojem smo sada i koji je pred nama, upravo vrijeme novih demokratskih izazova i novih demokratskih odgovora", kaze dr Milorad Pupovac, predsednik Srpskog narodnog vijeca i zastupnik Srba u hrvatskom Saboru, komentarisuci pobedu koalicije “Da zivimo bolje" u Crnoj Gori.

Na nase pitanje, kakve su sanse da Hrvatska i SRJ postanu u dogledno vreme clanice Evropske unije, s obzirom da se i u jednoj i u drugoj drzavi krse ljudska prava dr Pupovac je odgovorio: “Pitanje clanstva u EU je pitanje procesa i za jednu i za drugu drzavu. Usko sa tim je povezano, kako ce se one medjusobno odnositi i koliko ce doprinijeti stvaranju sigurnosti i stabilnosti u regiji, razvoju demokratskih institucija i u sklopu toga postivanju ljudskih prava. S druge strane i EU ima interesa da ovaj prostor sto je moguce prije prestane biti zariste i izvor nestabilnosti ne samo regionalne, nego i nadregionalne prirode. Moguce je, da u godinama koje su pred nama i Hrvatska i Srbija dobiju sansu da pozitivnim djelovanjem ubrzaju proces pristupanja EU. Ali, nesumljivo da ce EU imati svoja ocekivanja, svoje zahtijeve upravo u smislu kojem sam rekao, dakle sigurnosti, stabilnosti i demokratizaciji.

Moraju se otvarati ekonomske perspektive

- Do 20. juna trebalo bi biti zavrsena izrada programa povratka izbeglica i taj program bi trebalo da bude prestavljen javnosti, medjunarodnim institucijama. O tome ce se diskutirati u Saboru, nakon toga, koliko znam ministar Granic treba da taj isti program prestavi vodecim zemljama EU, pre svega Nemackoj i presedavajucem EU Londonu.

Sta bi po Vama, hrvatska Vlada trebala da uradi, da zaista spreci iseljavanje Srba iz istocne Slavonije?

- Prije svega, mora pokazati da su ti ljudi dobrodosli kao drzavljani Republike Hrvatske. Mora iskljuciti jos uvjek prisutne pretnje i jos uvek prisutne dimenzije narusavanja mira u njihovom domu. Do toga, da postuje, ono sto je preuzela kao obavezu u evropskom sporazumu (“pismo namjere") i specificnim aktima potpisanim izmedju vlade republike Hrvatske i predstavnika Srba i medjunarodne zajednice. Trebalo bi otvoriti ekonomsku perspektivu, za sve koji tamo zive, ukljucujuci i Srbe.

Kako vidite situaciju u tom podrucju u sledecih nekoliko godina. Neki je vide dosta mracno u stilu: Srbi ce otici, a Hrvati nece doci. Sta vi mislite o tome?

- Niti ce svi Srbi otici, niti ce svi Hrvati doci. Imacemo vrijeme, podrucje koje ce biti u relativno specificnoj situaciji i cijela stvar ce ovisiti o ekonomskim ulaganjima. Ukoliko medjunarodna zajednica i Hrvatska pocnu ozbiljnije ulagati u to podrucje, u poljoprivredu i privredu, onda se moze ocekivati i da Srbi koji su tamo ostanu i da se Hrvati koji su odatle otisli vrate.

Sta ce biti sa Srbima koji su napustili Hrvatsku u operaciji “Oluja"?

- Za moje sunarodnike koji su izbjeglice u SRJ i RS, veoma je bitno da postignu tri stvari. Bitno je da mogu dobiti dokumente o hrvatskom drzavljanstvu, i da kao takvi imaju mogucnost da odluce sta ce uciniti. Hoce li se vratiti ili ce na temelju tih dokumenata raspolagati svojom imovinom i svim drugim stecenim pravima, koja su iza njih ostala u Hrvatskoj. Mi se trudimo da im stvorimo predpostavke da mogu odluciti bilo jedno, bilo drugo. Odnosno, da se izmedju te dve mogucnosti mogu odluciti, koja je za njih najbolja. Dakle, ili da se vrate ili da na drugi nacin raspolazu sa svojom imovinom, koja ce im osigurati da mogu nastaviti zivot na drugom mijestu.

Mi jesmo svi Hrvacani

- Mi znamo da hrvatska administracija pravi teskoce prilikom izdavanja potrebnih dokumenata. Ne samo nasa organizacija, vec i medjunarodna zajednica cini sve, da se te teskoce uklone, i rasprave koje su se u poslednje vrijeme vodile oko problema povratka i problema sticanja drzavljanstva i davanja dokumenata isle su u tom pravcu. Mi ocekujemo da ce u vremenu koji je pred nama, mnoge stvari biti bolje definirane i da ce biti iskljucene mogucnosti manipuliranja i stvaranja teskoca tim ljudima.

Pomenuli ste da se iz krugova Katolicne crkve mogu cuti zahtevi, da se Srbima prizna pravoslavni identitet, a ne nacionalni. Dakle, Srbi bi u tom slucaju bili Hrvati pravoslavne veroispovesti?

- Ti zahtjevi nisu tako slabi, niti je to nesto novo. Ideja da se Srbi u Hrvatskoj ne priznaju kao narod i kao nosioci nacionalnog identiteta je svojstvo djela hrvatske politike, nazalost i djela Katolicke crkve. U tim zahtijevima se kaze, buduci da su hrvatski drzavljani, da su oni svi i politicki Hrvati. Politicki gledano, drzavljanski gledano mi jesmo svi Hrvacani, odnosno hrvatski drzavljani. Nacionalno gledano mi smo Srbi i pripadnici smo srpskog naroda, vjerski gledano mi smo pravoslavci. Mi trazimo da nam budu priznate sve tri komponente identiteta, a ne da se stvar reducira samo na jednu podkomponentu ovog identiteta. Jasno kazemo, ako ima Hrvata koji zele osnivati pravoslavnu crkvu i zele pristupiti pravoslavnoj crkvi, a nisu Srbi, oni naravno u skladu sa zakonima Pravoslavne crkve imaju tu mogucnost. Ali, nas pravoslavne Srbe ne trebaju ogranicavati u nasoj potrebi i zelji. Mi treba da sacuvamo vjeru kao element naseg tradicionalnog identiteta i nas narodnosni identitet, pripadnost srpskom narodu i naravno cinjenicu da smo hrvatski drzavljani i da zivimo u sklopu hrvatske nacije i drzave.