Novi razgovori sa "prepakovanim predlogom"

Povodom informacije da je jugoslovenska delegacija na upravo okoncanim razgovorima sa poveriocima Londonskog kluba trazila redukovanje iznosa glavnice i kamata svog duga za 80 odsto, u domacim izvorima se nije mogla dobiti ni potvrda ni demanti. Kako "Nasa Borba" nezvanicno saznaje, ova vest, koju je objavio "Fajnensel tajms", delovala je neprijatno na sam pocetak razgovora, s obzirom na zajednicki dogovor da se njihova sustina pre vremena ne iznosi u javnost.

Ono sto se moglo saznati je da "nije bitan procenat redukcije jugoslovenskog duga", vec je prevashodni cilj ove jugoslovenske delegacije bio da poveriocima iz kruga ino-komercijalnih banaka predoci realno stanje domace ekonomije i prezentira njene stvarne otplatne mogucnosti. Misljenje je da se u tome uspelo i da je jugoslovenska delegacija ocenjena kao strucna, dobro upoznata sa svim detaljima, ukljucujuci i to koliki deo ovog duga je vec otkupljen, odnosno kao pregovarac sa realnom vizurom.

Rezultat toga je da ce se razgovori nastaviti o "prepakovanom predlogu" s obzirom da je po prvim reakcijama druge strane "jugoslovenski predlog za nju visok i u nekim stvarim strci", ali osnovni cilj je da se poverioci ubede kolike su objektivne materijalne i razvojne mogucnosti njihovog duznika, naravno u zajednickom interesu, kaze izvor "Nase Borbe". Stoga, po njegovom misljenju, ni komentar o uspesnosti ovih razgovora ne moze da se izvede na osnovu cifre koju je objavio "Fajnensel tajms".

Do razlicitih podataka o visini samog duga - 2,4 ili 2,25 milijardi dolara - dolazi se na osnovu razlicitih podataka u vezi kamata (pre svega kod pripisa kamata na kamate) i zbog razlicite korpe valuta koja se u racunima uzima u obzir. Kako "Nasa Borba" saznaje u novom jugoslovenskom projektu o restrukturiranju duga sa Londonskim klubom, za razliku od ranijih, nije narocito insistirano na konverziji duga u vlasnicki ulog u domacim preduzecima. To je i logicno, jer to spada u komercijalni odnos inostranih banaka i njihovih duznika iz redova preduzeca, a novi srpski zakon o privatizaciji je ionako normirao ovu mogucnost, nudeci uz nju atraktivan popust.

B. J.