STA JE U POZADINI SVE CESCIH KONTAKATA IZMEDJU ENTITETA U BOSNI

Rezultat sve ucestalijih sastanaka predsednika vlada Republike Srpske i Federacije BiH je dovrsavanje sporazuma o transportu i dogovor o zajednickom nastupu pred medjunarodnim donatorima

Vjesnik

Dok rad zajednickih tijela Bosne i Hercegovine najcesce izgleda kao nuzno zlo na koje svi moraju pristati kako bismo dobili neophodni novac iz svijeta, izravni razgovori izmedju celnistva dvaju etniteta u BiH, kao da dobijaju na intenzitetu. Tako je u Sarajevu nedavno odrzan cak sesti u nizu sastanaka predsjednika vlada Republike Srpske i Federacije BiH, Gojka Klickovica i Ethema Bicakcica. Tom je prigodom istaknuto da "ovakvi zajednicki sastanci imaju vise rezultata nego dogovori zajednickih drzavnih tijela i institucija".

Na sastanku je prakticki dovrsen posao oko postizavanja sporazuma o transportu strateskih roba, sto bi, kako se tvrdi, trebalo uskoro pokrenuti zeljeznicki transport u BiH. Klickovic i Bicakcic razgovarali su i o pokretanju procesa oko korekcija medjuentitetske crte, a posebna je pozornost posvecena pripremama za donatorsku konferenciju na kojoj bi, kako su se usaglasila dvojica premijera, "zajednickim nastupom kod medjunarodne zajednice mogli naici na bolji prijem". Priblizena su stajalista i oko sporazuma o trgovini medju entitetima, koji ce, kako je receno, biti lakse postici nakon sto je Vijece ministara BiH usvojilo zakone iz oblasti carinske politike.

Poslovna saradnja

Naravno, i rudnik u Republici Srpskoj tesko bi mogao raditi bez trzista u Federaciji, a brojnim tvornicama u tom entitetu potreban je celik iz Zenice. Tako to barem izgleda na papiru, a valja vidjeti hoce li se ovo srpsko-bosnjacko metalursko priblizavanje doista i ostvariti na terenu.

Samo dan nakon sastanka premijera vlada etniteta u BiH, sastali su se, u Banjaluci, i predsjednici Federacije BiH i Republike Srpske. Vladimir Soljic i Biljana Plavsic razgovarali su takodjer o gospodarskim odnosima. Bez obzira na sturo priopcenje sa sastanka, nije tesko dokuciti sta su mogle biti teme razgovora. Gospodarstvu banjalucke regije, koja je inace snazno uporiste Biljane Plavsic, neophodno je otvaranje komunikacija prema Zapadu. Ekonomski opljackana od Pala, ruralizirana i pretvorena u slijepo crijevo - Banjaluka je u ocajnom ekonomskom polozaju, o cemu svjedoce svi oni koji su tamo u posljednje vrijeme bili.

Ljudska prava

Slijedom navedenoga, moglo bi se zakljuciti da i same zainteresirane strane u BiH pocinju traziti puteve za suradnju na onim poljima gdje postoji interes - nasuprot onome sto se desava u zajednickim tijelima dejtonske BiH, gdje postoji odredjena doza diktata medjunarodne zajednice, koji vrlo cesto ne odgovara niti jednoj od strana.

No, takav zakljucak samo bi dijelom mogao biti tocan. Naime, on bi zanemario vrlo vazna politicka pitanja, kakva su recimo i odnosi Plavsic-Krajisnik kod Srba, ili, pak, Silajdzic-Bicakcic kod Bosnjaka. Takodjer cinjenica da ovakva vrsta razgovora, osobito to vrijedi za one koji su vodili Klickovic i Bicakcic, vise nalik odnosima medju dvijema drzavama, nego li entitetima u sastavu drzavnoga saveza, takodjer svemu daje ozbiljno politicko znacenje.

To Bicakcicu vec sada mnogi zamjeraju, a na sto su Srbi nesumnjivo ponosni. Pri rasclambi svega sto se dogadja ne treba zanemariti niti bosnjacke pokusaje da koliko toliko poprave odnose sa Srbima, kako bi u samoj Federaciji mogli "pritisnuti" Hrvate, pa se u tom kontekstu i Soljicev odlazak u Banjaluku, mozda moze tumaciti i kao parirajuci potez.