PODELE U DPS OKO NACINA RESAVANJA UNUTARPARTIJSKE KRIZE

Baza se podelila na Bulatovicevu i Djukanovicevu struju, rascep je ostar i dubok tako da je tesko ocekivati da se zavrsi pomirenjem ili kompromisom

Kriza izazvana sukobima u najuzem vrhu Demokratske partije socijalista Crne Gore bice vjerovatno razrijesena na vanrednom kongresu. Od sedam potrebnih, predsjednik Momir Bulatovic je uspio do sada da prikupi sest glasova opstinskih odbora za sazivanje vanrednog kongresa. Da sa ovom podrskom Bulatovicevoj struji ne ide lako ukazuju primjeri Kolasina i Ulcinja. Otuda su bile stigle vijesti o zahtjevima za vanredni kongres, ali su one odmah demantovane od strane ili predsjednika opstinskog odbora licno, ili vecine clanova ovog tijela.

Za vanredni kongres do sada su se izjasnili socijalisti Andrijevice, Plava, Pljevalja, Berana, Podgorice i Bijelog Polja. Ovi posljednji traze kongres tek ukoliko GO DPS ne bude u stanju da razrijesi unutarpartijsku krizu. Bjelopoljci ce morati da se preciznije opredijele oko toga ukoliko zele da ispostuju veoma jasnu statutarnu normu o sazivanju vanrednog kongresa.

Vanredni kongres moze da sazove jednu trecinu ukupnog broja (21) opstinskih odbora, ili sam Glavni odbor DPS. Predsjednik Bulatovic se opredijelio za prvu soluciju zato sto se odnos snaga u GO DPS od 24. marta, kada je "katastrofalno porazio" potpredsjednika partije Mila Djukanovica (rezultat je bio 64:7 za Bulatovica, uz 22 uzdrzana) radikalno promijenio u premijerovu korist. Taj isti GO je kasnije jednoglasno (aplauzom) Djukanovicu vratio potpredsjednicku funkciju. Inicijativa za to je potekla od opstinskih odbora koji su sada protiv vanrednog kongresa. U tom drustvu su Niksic, Cetinje, Budva, Tivat i Savnik, koji smatraju da sukob treba rascistiti u Glavnom odboru, neophodnim utvrdjivanjem odgovornosti predsjednika Bulataovica za stanje u partiji koju vodi.

Dve struje

Poznato je da Niksic igra vaznu, cesto i odlucujucu ulogu u politickom zivotu Crne Gore. Politicki analiticari su spremni da ustvrde da onaj koga ne podrzava glavni privredni centar Crne Gore nema sta da trazi na njenoj politickoj pozornici (prisjetimo se "legendarne Zute grede" i "antibirokratske revolucije"). Nakon sukoba sa Milom Djukanovicem, predsjednik Bulataovic je u Niksicu docekan zvizducima, uskracena mu je podrska za novi mandat predsjednika Crne Gore, a sada DPS-ovci Zeljezare pokrecu inicijativu za smjenjivanje Bulatovica sa funkcije predsjednika partije.

Prema onome sto je procurilo u javnost, oni smatraju da je Bulatovic najodgovorniji za duboku krizu koja razdire vladajucu stranku, da je pokretac i inicijator podjela, "cime je nanio nenadoknadivu stetu DPS i izgubio povjerenje za dalji ostanak na njenom celu. Kad bude razmatrao inicijative za vanredni kongres GO DPS ce se suociti i sa ovom inicijativom clanova vladajuce stranke u niksickoj Zeljezari.

Predsjednik Bulatovic moze sasvim da bude zadovoljan apsolutnom podrskom koja mu dolazi od Opstinskog odbora DSP Podgorice, u kojoj, cini se, Djukanovic trenutno "lose stoji".

Tesko je sada reci sta je razlog tome, mada ne treba zanemariti cinjenicu da se na celu podgorickog DPS nalazi Predrag Bulatovic republicki poslanik i predsjednik Upravnog odbora RTV Crne Gore, cijim je radom, narocito, na ovoj drugoj funkciji, Djukanoviceva struja totalno nezadovoljna, sto pokazuje i rasprava o uredjivackoj politici drzavnih medija u Skupstini Crne Gore.

Produbljivanje sukoba

Bulatoviceve pristalice tvrde sasvim suprotno - da su sukobi u stranci doveli "u pitanje ostvarivanje izbornog programa DPS" i da "oni predstavljaju opasnost za nastajanje procesa daljih podjela u Crnoj Gori sa nesagledivim posljedicama".

Da se "baza" DPS podijelila prema nosiocima sukoba potvrdjuje i cinjenica da pristalice vanrednog kongresa kandiduju Momira Bulatovica za predsjednika Crne Gore, dok protivnici kongresa predlazu Mila Djukanovica, Svetozara Marovica, ili nekog treceg, ali ne spominju nigdje Bulatovica. Isti je slucaj i sa kandidaturom Slobodana Milosevica za predsjednika SRJ - "bulatovicevci" je podrzavaju, a "djukanovicevci" odbijaju. Cini se da se u jednom, ipak, slazu - u odbijanju inicijative SPS da se promijene clanovi saveznog Ustava koji se odnose na nacin izbora predsjednika SRJ.

B. I. Milicic