Zasto je list "Polikita" zabranjen u Sarajevu

Nezavisna unija profesionalnih novinara porucila je kako se "nazokonitim sprjecavanjem distribucije novina, bez obzira na to po cijem je naredjenju preduzeto, ozivljava praksa najrigoroznije cenzure svojstvene nedemokratskim i totalitarnim sistemima

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine policija je krajem minulog vikenda zaplijenila od ulicnih prodavaca posljednji broj satiricnog lista "Polikita" sto je u ovdasnjoj javnosti ocijenjeno kao "najgrublji napad na slobodu stampe i slobodno novinarstvo u BiH".

Ovo je prvi slucaj u posljednjih pet godina da su pripadnici policije oduzeli neke novine i time stavili zabranu na citanje. Posljednji put pljenidba nekih novina u Sarajevu desila se 1991. godine kada je od kolportera oduzet omladinski satiricni list "Valter".

Oduzimanje desetog broja tuzlanskog petnaestodnevnika koji sebe naziva "nacionalnim politickim glasilom glabajucih partija", pocelo je nedugo nakon sto se pojavio na trzistu, sto je izazavalo negodovanje ljudi u medijima, ali i dijela gradjana.

Zvanicnicima federalnog MUP-a trebalo je cak dva dana da se javno oglase. Oni su u prvom kontaktu s novinarima izjavili "da su samo izvsioci onoga sto im je nalozio javni tuzilac" da bi se kasnije ispostavilo "kako su pljenidbu izvrsili zbog zestoke reakcije gradjana".

"Polikita" je na prednjoj strani svog posljednjeg broja prikazala metamorfozu Josipa Broza Tita u predsjedavajuceg Predsjednistva BiH, Aliju Izetbegovica, a ispod fotografije je pisalo : "I poslije Tita Tito". Na posljednjoj stranici napravljena je istom tehnikom obrnuta metamorfoza propracena tekstom "I poslije Alije Alija". Slicnu naslovnicu, o preobrazaju predsjednika Hrvatske, Franje Tudjmana u Josipa Broza imala je, prije nekoliko mjeseci, i hrvatska satiricna novina "Feral Tribune".

U unutrasnjosti novine urednistvo je objavilo nekoliko fotomontaza, prikazujuci Izetbegovica kako prima "stafetu starosti" od federalnog ministra, predsjednika Liberalne stranke i nekadasnjeg omladinskog funkcionera Rasima Kadica, zatim Izetbegovica (pokrivenog maramom) sa Kresimirom Zubakom, Momcilom Krajisnikom, Slobodanom Milosevicem i Franjom Tudjmanom kako sjedi u ucionici u kojoj ulogu uciteljice ima americki drzavni sekretar Medlin Olbrajt.

"Neposredan povod za reakciju gradjana, pogotovo onih starije dobi i roditelja malodobne djece, je prodavanje lista 'Polikita' sa otvorenom sestom i sedmom stranom na kojoj se na najvulgarniji nacin, javnim pokazivanjem polnih organa, vrijedjaju licnosti i drzava Bosna i Hercegovina. List je, izmedju ostalih mjesta, prodavan i na lokalitetu ispred Srednje muzicke skole, te Begove dzamije, na podrucju opstine Stari grad, sto je izazvalo negodovanje onih koji su isli u dzamiju i prolaznika pored ovog vjerskog objekta i srednje skole", kaze se u saopstenju MUP-a.

U istom izvjestaju za javnost navodi se i vrlo neuvjerljivo pojasnjenje kako se i zasto policija odlucila da oduzima "Polikitu".

Jedan broj gradjana obratio se patroli policije rijecima: "Ako ih vi necete sprijeciti, mi cemo novine pocijepati, a prodavace premlatiti". Radi sprjecavanja narusavanja javnog reda i mira, a nakon pregleda lista i utvrdjivanja postojanja osnova za negodovanje i uznemiravanje gradjana, primjerci lista su privremeno oduzeti do konacne odluke sudskih organa o njihovoj daljnjoj distribuciji.

"Hvala sarajevskim policajcima", dio je odgovora sto ga je bosansko- hercegovackim medijima dao glavni i odgovorni urednik ovog lista, Samir Sestan. On tvrdi kako ga cijela stvar oko pljenidbe novina ostavlja krajnje ravnodusnim, a saopstenje iz MUP-a nazvao je "kompletnim idiotlukom".

On je kompletnu policijsku istragu nazvao reklamom za njegov list dodajuci kako je to, zaparavo, i jedina reklama koju imaju. "Polikitu", zapravo, niko nece da reklamira, ili hoce ali ako prethodno "promijene ime, sadrzaj, fotografije...".

"Polikita" se stampa u deset hiljada primjeraka, a najmanje sest hiljada se proda. To je nedovoljno za finasiranje ovog lista, utoliko prije sto je "Polikita" tri puta vise oporezovana nego ostali listovi u zemlji.

"Nas niko ne zanima kao privatna licnost, nas zanima sve sto je drustvena pojava. Moc koja je u ovoj zemlji koncentrisana kod malog broja ljudi nije valjan alibi nijednoj, pa ni nasoj drzavi, kada se odluci na bilo koju vrstu njihove zastite", stav je Samira Sestana.

Nakon pljenidbe tuzlanskog lista oglasila su se oba novinarska saveza koja djeluju na teritoriji Federacije i koja su vrlo cesto oprecnih stavova i stajalista. Nezavisna unija profesionalnih novinara porucila je kako se "nazokonitim sprjecavanjem distribucije novina, bez obzira na to po cijem je naredjenju preduzeto, ozivljava praksa najrigoroznije cenzure svojstvene nedemokratskim i totalitarnim sistemima".

(AIM)