Crnogorski odgovor na predlog za promjenu saveznog Ustava

Objelodanjeni stavovi i "bulatovicevaca" i onih kojima su bliskiji Djukanovic i Marovic podudarni su u tome da Ustav, sada i na predlozeni nacin - ne treba dirati. Zahtjev srbijanskih socijalista nije se primio ni na opozicionom tlu, pa nije pretenciozno kazati da je u Crnoj Gori izrazeno jednodusno protivljenje naumu da se savezni predsjednik bira na neposrednim izborima

Dragoljub Vukovic

Glavni odbor Demokratske partije socijalista nije, kao sto se ocekivalo, na sjednici u srijedu raspravljao o kandidaturi Slobodana Milosevica za predsjednika SRJ, niti o inicijativi SPS-a da se promjene dva clana saveznog Ustava, kako bi se preslo sa posrednog na neposredan izbor predsjednika federacije. O ovim pitanjima raspravljace se tek na sjednici koja je zakazana za 23. jun, kada treba ocekivati i precizne stavove ovog partijskog organa.

Moze se, medjutim, vec sada sa sigurnoscu govoriti o tome da crnogorski socijalisti nijesu voljni da izadju ususret svojim koalicionim partnerima iz vece federalne jedinice kada je rijec o trazenim promjenama Ustava SRJ. Po svemu sto je bilo poznato do pisanja ovog teksta, moglo bi se govoriti da je ovo pitanje, makar na trenutak, ponovo ujedinilo zavadjene tabore u DPS-u. Niko, barem javno, ni iz jednog niti iz drugog nije izustio nista u prilog zahtjevu za strogo namjenskim mijenjanjem najviseg pravno-politickg akta savezne drzave. Objelodanjeni stavovi i "bulatovicevaca" i onih kojima su bliskiji Djukanovic i Marovic podudarni su u tome da Ustav, sada i na predlozeni nacin - ne treba dirati. Zahtjev srbijanskih socijalista nije se primio ni na opozicionom tlu, pa nije pretenciozno kazati da je u Crnoj Gori izrazeno jednodusno protivljenje naumu da se savezni predsjednik bira na neposrednim izborima.

Zabljacki pisci i preizborni branioci

Ono sto je prvo uoceno, a sto je svakom iole promucurnom laiku bilo jasno, jeste da bi priklanjanje predlozenom rjesenju o neposrednom biranju predsjednika SRJ trajno lisilo Crnu Goru mogucnosti da ima svog covjeka na celu zajednicke drzave. "Postavlja se jedno veoma ozbiljno teoretsko i prakticno pitanje - da li bi kandidat za predsjednika iz Crne Gore ikada mogao dobiti povjerenje biraca SRJ, s obzirom na ogromnu vecinu birackog tijela Srbije u odnosu na Crnu Goru", upozorio je Blagota Mitric, predsjednik Ustavnog suda Crne Gore. Nije, naravno, bio jedini koji je uocio ovu, za ravnopravnost Crne Gore pogubnu, cinjenicu.

Nije bilo narocito tesko otkriti ni to, da se "bezazlenom" izmjenom dva clana saveznog Ustava, u stvari, otvara bresa za mnogo temeljnije zahvate, cime bi, kako je zapazio dr Stefan Susic, poslanik Bojoviceve Narodne stranke, bile stvorene "pretpostavke za stvaranje jake unitarne drzave".

"Promjena clana 97. i 98. Ustava SRJ ne znaci samo promjenu nacina izbora predsjednika Republike, vec, koliko sam mogao za ovo kratko vrijeme analizirati, veoma utice i na neke druge drzavne organe, a narocito na polozaj i nadleznosti Vijeca republika u Saveznoj skupstini. Promjena cl. 97. Ustava SRJ imperativno bi zahtijevala i promjenu jos nekih clanova Ustava SRJ, koji se odnose na konstituisanje Vijeca republika, na njegovu nadleznost, nacin glasanja i slicno, a takodje bi bile nuzne i promjene nekih clanova ustava federalnih jedinica", kaze dr Blagota Mitric.

To sto se predvidjenim izmjenama Ustava SRJ ne dira u nadleznosti predsjednika savezne drzave, za Dragana Soca ne znaci da do toga ne bi naknadno doslo. Ovaj potpredsjednik Kilibardine Narodne stranke i narodni poslanik, koji je i sam bio clan tima ustavopisaca, ne vjeruje "da ce se predsjednik koji je izabran neposredno, i koji se, uz to, zove Slobodan Milosevic, zadovoljiti postojecim ustavnim ovlascenjima". "Ako se dozvole promjene koje se sada traze", upozorava Soc, "vjerujem da je samo pitanje vremena kada bi se i formalno otvorilo pitanje ovlascenja sefa drzave, a onda bi to bilo tesko sprijeciti."

Legitimnost i procedura

Mr Zoran Zizic smatra da je saglasnost parlamenta republika clanica implicitno sadrzana u tome sto je za ustavne promjene neophodna dvotrecinska vecina u oba vijeca Savezne skupstine. U Vijecu republika, napominje on, nista se ne moze promijeniti sto nije interes Crne Gore. Sta da se, medjutim, radi ako ni to ne bude dovoljna zastita? Na ovo pitanje Miodrag Vukovic, potpredsjednik crnogorske vlade, nudi sljedeci odgovor:

- Ako bi se, bicu slobodan i to da kazem, desilo da Republika Crna Gora zauzme jedan stav, a da se poslanici u Vijecu republika izjasne drugacije, treba najjednostavnije primjeniti princip opoziva i iste zamijeniti onima koji ce korektno saopstavati interese republike koju predstavljaju u saveznom parlamentu.

Napominjuci da "nema imperativnih mandata u Saveznoj skupstini", pri cemu za one u Vijecu republika "nema izricite norme u tom smislu, ali se to podrazumijeva kao izraz demokratije", Dragan Soc upucuje na rjesenje kojim bi bilo moguce "disciplinovati" poslanike u Vijecu republika kada se radi o vitalnim interesima Crne Gore.

"Mislim da bi stav Skupstine Crne Gore o pitanju ustavnih promjena, bez obzira na njegovu formalnu neobaveznost, imao jako naglasenu politicku obaveznost, i tesko da bi ga neko prekrsio bez krupne politicke stete po sebe. Narocito kada bi taj stav bio jedinstven, a vjerujem da nece biti razlika u Skupstini Crne Gore oko toga da treba odbiti predlog za promjene Ustava SRJ", kaze Soc.

Otvaranje debate o promjenama saveznog Ustava, crnogorski socijalisti su, osim za pokazivanje osjetljivosti, iskoristili za predocavanje vlastitog krokija mogucih intervencija u ustavnu materiju. Miodrag Vukovic, potpredsjednik vlade, recimo, kaze: "Ako se pojavi potreba da se nesto mijenja u podjeli nadleznosti, trebalo bi iz savezne nadleznosti mnogo toga vratiti republikama. Nasa federacija je predvidjenim nadleznostima 'prenaseljena' i treba je mnogo cega osloboditi". Vukovicev partijski drug, mr Zoran Zizic, smatra da bi se, u dogledno vrijeme, moglo u Ustav SRJ intervenisati tamo gdje se pojavljuje tzv. "dupli kolosijek" - "gdje se", kako on kaze, "duplira izvrsavanje saveznih zakona od strane republickih i saveznih organa".

Debata o (ne)pozeljnim ustavnim promjenama na nivou savezne drzave tek je, naravno, pocela. Na pocetku tekuce sjednice crnogorskog parlamenta, podsjecanja radi, nagovijestena je mogucnost da se otvori i ona o tome zbog cega Ustav vece federalne jedinice nije usaglasen sa temeljnim saveznim politicko- pravnim aktom.