VEHID SEHIC, PREDSEDNIK FORUMA GRADJANA TUZLE O MOGUCEM BALKANSKOM POVEZIVANJU U OKVIRU PROJEKTA "CIVILNI DIJALOG"

"Meni je i Balkan malen. Ali, posto su govorili da je Bosna Jugoslavija u malom, mi Bosanci imamo pravo praviti veliku Bosnu"

- Projekat na kojem radimo sa Beogradskim krugom i Antiratnom kampanjom Hrvatske, koji smo nazvali "Civilni dijalog" za mene i Forum gradjana Tuzle je velika stvar i nesto sto ce, siguran sam, donijeti napredak u buducem povezivanju i narocito vracanju povjerenja medju nasim narodima, narusenim pred rat i skoro unistenim tokom rata. Zelja nam je da to prosirimo na aktere civilnog drustva sa podrucja citavog Balkana, da ukljucimo gradjanske inicijative iz Rumunije i Bugarske, Grcke, Albanije i Makedonije, jer smatramo da mora postojati jedna veza izmedju civilnih grupa na ovom prostoru radi stvaranja pretpostavki da Balkan u doglednoj buducnosti postane ipak dio Evrope koji nece biti stalna smetnja evropskom miru. Zelimo da, na taj nacin, damo svoj doprinos ubrzanju integracionih procesa u Evropi, odnosno da se na ovim prostorima ponudi svim zemljama da prihvate integracione procese koji su evidentni narocito poslednjih deset godina kada je u pitanju politika najvecih evropskih zemalja", zapocinje razgovor za "Nasu Borbu", Vehid Sehic, predsednik Foruma gradjana Tuzle.

Govorite li o nekoj novoj ideji regionalnog povezivanja?

- S obzirom da je buducnost Evrope regionalizacija, onda i mjesto gdje je smjesteno pet-sest drzava mora naci interes u toj regiji. Tako ce se ispostovati i iskoristiti i mnoge prednosti, od komunikacije i infrastrukture do prirodnih prednosti. Ja smatram da je opravdano ocekivati na prostoru bivse Jugoslavije stvaranje jedne asocijacije balkanskih drzava jer je to u interesu svakog naroda koji zivi na tom podrucju s obzirom na nerijesena manjinska pitanja u ovom dijelu Evrope gdje su narodi veoma izmijesani. Jer neprihvatljivo je da, recimo, Makedonac ne moze da se izjasni kao Makedonac, da ne moze da upotrebljava svoj jezik. Takav je problem makedonske manjine u Grckoj, turske manjine u Bugarskoj, problem madjarske manjine u Rumuniji, da ne govorim o problemima sa narodima i manjinama na prostoru bivse Jugoslavije.

Nije li, mozda, rano za tako nesto?

- Meni je i Balkan malen. Ali posto su govorili da je Bosna 'Jugoslavija u malom', mi Bosanci imamo pravo praviti veliku Bosnu. Salim se, ali ono sto je interesantno je cinjenica da su civilna drustva ovih zemalja veoma zainteresovana da se stvori jedna balkanska asocijacija. Rijec je o inicijativi ljudi dobre volje koji, mimo zvanicne politike, zele dati neki svoj doprinos za razvoj civilnog drustva, kao pretpostavku zastite ljudskih prava, o cemu uskoro slijedi nas cetvrti sastanak i to u Banjaluci, dakle, Republici Srpskoj.

U cemu vidite znacaj buduceg banjaluckog okupljanja?

- U Banjaluci ce peta sesija civilnog dijaloga morati promijeniti svoj naziv jer cemo dobiti aktere iz svih balkanskih zemalja. Znacaj tog skupa je poseban ako se uzme stav zvanicnih politika kako u BiH, tako i u bosanskom okruzenju. Tu u prvom redu mislim na politiku koju vodi predsjednik Hrvatske Franjo Tudjman koji negira Hrvatsku kao balkansku drzavu i to cemo iskoristiti kao dobru priliku da mu kazemo da onda nema sta da trazi u BiH, jer ona pripada Balkanu. Medjutim, on ne odustaje od velikohrvatske politike, ali je sreca da Balkan kao pojam ne ovisi o geografima iz zemalja bivse Jugoslavije nego je to evropski pojam i oni ga ne mogu izbrisati. Mi se, pak, Balkana ne stidimo jer i to je Evropa i ne vidim razloga zasto bismo bjezali na neko drugo mjesto. Tu su i brojne prednosti koje naravno treba oplemeniti i postaviti na neke civilizacijske temelje. To je ono sto trenutno radimo i za to imamo podrsku mnogih nevladinih organizacija iz Evrope i SAD i sigurno je da cemo uspostaviti kontakt i sa akterima civilnog dijaloga iz zemalja istocne Evrope i zemalja koje su nastale raspadom SSSR, sto je prirodno jer svi smo u jednoj tranziciji ka nekim novim drustvima".

- Sve se i radi u cilju brze i istinske demokratizacije ovih prostora, prije svega, da se kaze da smo ljudska bica najprije pa onda pripadnici odredjenih naroda. Borimo se svako od nas, za svoje suverene drzave, ali ne drzave koje ce biti zatvorene vec za otvorena drustva, za sta se svi mi i zalazemo. Kao prvo, mi smo za nesmetano kretanje ljudi na Balkanu i u Evropi i sigurno je da cemo mi u tome uspjeti. Posebno jer su cetiri godine rata dovele mnoge u stanje ksenofobicnosti i ljudi zele da, kako mi u Bosni kazemo, odahnu dusom. To je, mora se priznati, moguce samo ako ja mogu da odem tamo gdje zelim, ali smo istovremeno svjesni da politike koje nas sada vode to nece lako prihvatiti jer im ne odgovara posto bismo tako vrlo brzo dosli do istine. Prave istine o tome sta se desavalo na prostoru bivse Jugoslavije, a ta istina znaci i njihov silazak sa politicke pozornice".

Prvi ste iz Federacije presli u SRJ, RS. Kakva su Vasa iskustva?

- Moje nacionalno opredjeljenje je Bosanac i kao takav (cetvrta b/h nacija) mislim da mogu da se krecem po citavoj njenoj teritoriji. Istina, Banjaluka je u RS, ali je to u BiH i ja sam, iako sam prvi otisao u taj grad i Bijeljinu smatrao to sasvim prirodnim. Da odem i da mi se nista lose ne desi, kao sto je i bilo. Svi su me lijepo primili. Sreo sam ljude za koje sam znao da moraju postojati i mislim da je buducnost svih ovih alternativnih grupa rad sa obicnim ljudima, jer bilo sta da se pokusa raditi sa politicarima ovog kova kakvi danas vladaju sa BiH unaprijed je osudjeno da propast. To su ljudi u koje sam ja apsolutno izgubio povjerenje i nama je ostao obican covjek, obican Bosanac sa svim svojim manama i vrlinama. Cak se i kod onih sa razlicitim pogledima na mnogo stvari probudio neki novi, ljudskiji, osjecaj i to mi daje nadu da je ipak dobro ovo sto radim. Tim ljudima treba pomoci da se vrate iz sadasnjih uskih ograda i da shvate da smo mi svi najprije ljudi pa onda sve ostalo. Da ima svoju profesiju i da se dokazuje kroz vrijednosti u poslu i kroz znanje, a ne da se ljudi predstavljaju kao Musliman, Hrvat, Srbin... Da se covjek vrati covjeku".

Moze li se od alternativaca ocekivati stvaranje politicke partije?

- Stranacki nisam opredijeljen, ali moja opredjeljenja su socijaldemokratska. Od toga ne mogu pobjeci i smatram da je to buducnost Evrope. Mozda je evropska ljevica (nadam se da me, zbog asocijacije na ona tri slova, nece pogresno protumaciti u Beogradu) buducnost Balkanskog poluostrva. Taj se krug siri polako preko Miodraga Zivanovica, Mladena Ivanica u Banjaluci, Branka Todorovica u Bijeljini i mnogih drugih, kao recimo nekih ljudi u Brckom. Svakim danom nas je vise.

Dragan Banjac