Mirko Pejanovic, predsednik Srpskog gradjanskog vijeca BiH o pokusaju da se Srbi vrate u Ustav Federacije BiH

Niko u BiH, kao drzavi ravnopravnih gradjana, niko od konstitutivnih naroda, ne moze biti manjina ni na jednom njenom dijelu. Stoga mi trazimo da ista prava (kao Hrvati i Bosnjaci) u Federaciji imaju Srbi, ali isto tako i Bosnjaci i Hrvati u RS

Dragan Banjac

Doktor Mirko Pejanovic, nekad clan najviseg rukovodstva bosanskohercegovackog Socijalistickog saveza radnog naroda, pa tokom rata u BiH clan Predsednistva, od jesenas, posle izbora, ponovo je na svom starom poslu univerzitetskog profesora. Dr Pejanovic i dalje obavlja duznost predsednika Srpskog gradjanskog vijeca (SGV) BiH. Trenutno najvise radi na vracanju gradjana srpske nacionalnosti u Ustav BiH a uporedo Hrvata i Muslimana, odnosno Bosnjaka u RS. Kroz desetak dana, uoci zasedanja cetvrte Skupstine SGV BiH u Sarajevu ce se odrzati okrugli sto na kome ce se raspravljati o mogucnostima da Srbi ponovo budu konstitutivan narod u BiH. O tome je Pejanovic, ovih dana, u Sarajevu rekao:

- Nasa cetvrta Skupstina zakazana je za 22. jun i na njoj ce se, pored dva redovna, pretresati jedno posebno znacajno pitanje: to je ustavni polozaj Srba u Federaciji. Napravljena je Deklaracija kojom SGV predlaze kako da se razresi to pitanje. Druga dva su vezana za strateske odluke Skupstine poslije Dejtona: ucesce SGV na reintegraciji BiH te pitanje povratka izbjeglica i postovanje ljudskih prava.

Rec je, izgleda, o ideji staroj vec nekoliko godina?

- SGV je nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma javnosti u Federaciji BiH predlozilo Deklaraciju o ljudskim pravima na politicku i nacionalnu ravnopravnost. Tim dokumentom se pokrece pitanje polozaja Srba. SGV je, zapravo, to pokrenuo jos 1994. godine na samom formiranju. U ovom casu, godinu i po dana posle Dejtona, mi smo ovo pitanje postavili univerzalno jer smatramo da je pitanje ustavnog polozaja i Bosnjaka i Hrvata u RS istovjetno nasem problemu u Federaciji. Smatramo da je to bosanski problem i svodimo ga otprilike na ovu formulu: niko u BiH, kao drzavi ravnopravnih gradjana, niko od konstitutivnih naroda, ne moze biti manjina ni na jednom njenom dijelu. Stoga mi trazimo da ista prava (kao Hrvati i Bosnjaci) u Federaciji imaju Srbi, ali isto tako i Bosnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj. To je ujedno prilagodjavanje dva ustava Dejtonskom dogovoru i to nam daje nadu u uspjeh.

Na kakav je odjek naisla vasa Deklaracija?

- Vec imamo veliku podrsku za nasu deklaraciju od vecine politickih partija u Federaciji i jednog dijela partija, prije svega opozicionih, u RS. Drugi krug aktivnosti podrazumijeva da to bude predmet rasprave u Parlamentu Federacije, dakle drzave i Parlamentu RS. Za sada smo zadovoljni sa odnosom prema Deklaraciji i njenoj opstoj podrsci. Kada to sa ovog opsteg plana predje na Parlament vidjecemo kako zapravo stvar stoji. Tada ce biti jasan stav politickih partija, prije svega onih koje ce donijeti prevagu prilikom odlucivanja.

Doktor Zarko Papic, jedan od aktivista koji radi na tom poslu, kaze da je medju prvima podrska stigla iz Mostara od Safeta Orucevica. Papic tvrdi da ce se Deklaracija ili "elegantno precutati", ili "razvodnjeno prihvatiti", a da ce i neke opozicione partije, iako naglaseno gradjanske, izbegavati rec "konstitutivnost". Sta misle u SDA?

- Jedna delegacija SGV je bila kod gospodina Izetbegovica. Dobili smo podrsku da se cjelovito resava pitanje ustavnog polozaja Srba u Federaciji i Bosnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj. Ono sto bi se moglo dodati jeste slijedece: valja imati u vidu da BiH u izbjeglistvu, na ovaj ili onaj nacin, ima preko milion i po ljudi. Svi ti ljudi, makar gdje da zive, ne zele se vracati u BiH ako ce biti gradjani drugog reda. To su zasad sve izbjeglice i prognani sa prostora Republike Srpske i to su sada Srbi koji zive u Federaciji i oni Srbi koji se zele vratiti u Federaciju. To je onda i izbjeglicko i svebosansko pitanje a samim tim onda i srpsko.

O povratku se dosta govori, ali izgleda da to vlasti najmanje zele?

- Povratak izbjeglica je vruc krompir. Valja osigurati raniji status, stan, radno mjesto, sto podrazumijeva daleko vise osim dobre volje. Ovi sto cekaju izbore ne bi taj "krompir" da uzimaju jer ce se zavaditi s onima koji predstavljaju vecinu glasackog tijela. Izbjeglicki problem je globalno blokiran, ali ima svoje vidljive nijanse. U RS paljansko vodjstvo otvoreno govori da je protiv povratka Bosnjaka i Hrvata. Cak nisu ni za povratak Srba u Federaciju i sve sto govore ne daje ni nacina ni mogucnosti za tako nesto. Na prostoru pod kontrolom HVO, recimo neka tipicna mjesta kao sto su Stolac, Capljina, Livno ili Kupres, tamo takodje nema namjere, cak ni deklarativnog izjasnjavanja po tom pitanju. Postoje samo blokade. Jedna tipicna blokada je u slucaju Drvara, iako su njihove kuce uglavnom prazne i imanja slobodna. U dijelu pod kontrolom Armije BiH, odnosno SDA, tu nacelno postoji volja za povratak, ali samo deklarativno. Prakticno ne. Ne donose se zakoni, ne traze se medjunarodna sredstva da se grade nova naselja, poprave stanovi i da se onom broju Srba koji vec hoce da se vrate daju privremena rjesenja. Kada bi prognani imali bar samo rjesenje u ruci i znali da jednog dana mogu racunati na svoje bio bi to istovremeno i pritisak na medjunarodnu zajednicu koja bi mogla prisilom - da to izdejstvuje i Republici Srpskoj. Neko, dakle, mora prvi poceti sa pozitivnim modelom. Taj pozitivan model, zasad je interes Srba da se vrate u Federaciju. SGV preko svojih biroa ima preko 30.000 Srba koji su stavili potpis da se vrate u Federaciju. U tom smislu ovih dana je iz Ministarstva Federacije za izbjeglice data pozitivna izjava o pokretanju projekta povratka 50.000 Srba u Federaciju. To nece ici lako, bice tesko i bolno, ali mnogo znaci i kao najava.

Jeste li optimista?

- Svjesni smo da je to politicki potez, ali svi Srbi koji su ovdje zivjeli prije rata treba da razmisljaju o povratku i o cinjenici da ne budu ovdje gradjani drugog reda. Sve vise sam optimista jer se radi o demokratskom pitanju i zato sto je svijet na ovim prostorima instalirao svoje snage dovoljne da se ne obnovi rat. Nisam toliki optimista da ce se bilo sta, pa ni ovo, rjesavati brzo, ali ce se raspravljati u miru i pod (svakim danom) sve boljim okolnostima".

Sta sledi u slucaju da vas zahtev ne prodje?

- Mi necemo stati ni pred Savjetom Evrope, ni pre Evropskom unijom, ni Savjetom bezbjednosti. Ni pred Beogradom, ni pred Zagrebom, a ni pred Palama, pa, ako hocete, ni pred Mostarom da ovo pitanje dovedemo do kraja. Mi smo slobodni gradjani, prezivjeli smo velike patnje i za ovo za sta smo se borili dobili smo i najvisa medjunarodna priznanja. Stoga mi u multietnickoj i demokratskoj BiH svoj polozaj hocemo da rijesimo. Pravo, valjda, nije sporno.