Zetva iz crnogorskog ugla

Crna Gora ce proizvoditi oko pet hiljada tona psenice, sto je pet odsto njenih potreba

Bozidar I. Milicic

Uzgajanje psenice u Crnoj Gori nema veliku tradiciju. Ova zitarica jos nije zadobila primat u odnosu na jecam, koji, narocito u sjevernim (planinskim) krajevima Crne Gore kod seljaka i dalje cvrsto drzi prvu poziciju, dok se u ravnicarskim predjelima radje opredjeljuju za povrtlarstvo, vinogradarstvo i vocarstvo.

Ove godine u Crnoj Gori proizvodnja zita se odvija na povrsini 12.336 ha. Najvise prostora zasijano je jecmom - 4.770, ovsom - 1.306 i razi - 200 ha. Sa povrsina zasijanim psenicom ocekuje se oko pet hiljada tona zrna, sto je, kako kazu u Ministarstvu poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede u Vladi Crne Gore, manje od pet odsto ukupnih crnogorskih potreba za ovom zitaricom. Inace, godisnje potrebe Crne Gore za psenicom krecu se od 116.000 do 125.000, zavisno od turisticke sezone, kao i od drugih faktora koji direktno uticu na proizvodnju psenice. Crna Gora raspolaze sa oko pet hiljada hektara za uzgajanje psenice, ali ove godine one za nju nijesu iskoriscene, vec su prepustene drugim kulturama. Razlog je, vele u Ministarstvu poljoprivrede, sto psenicnog brasna ima dovoljno i to po vrlo povoljnim cijenama.

"Drugi razlog zbog cega psenica u Crnoj Gori nije zastupljena na vecim povrsinama jeste taj sto su parcele usitnjene i razbacane, a to izuzetno negativno utice na ekonomicnost proizvodnje psenice" - kaze za "Nedeljnu Nasu Borbu" dr Slavko Mijovic, pomocnik ministra poljoprivrede. Pored toga, kao negativnu okolnost za vecu proizvodnju psenice, dr Mijovic navodi i nepovoljne klimatske uslove u juznom dijelu Republike (visoke temperature u vrijeme oplodnje i nalijevanja zrna). On kaze da su na tom podrucju daleko isplativija i akumulativnija proizvodnja ranog povrca, voca i drugih kultura, a ne psenice. Od Zetske i Bjelopavlicke ravnice za proizvodnju psenice mnogo su pogodnije dolina Lima i podrucje oko Niksica. Mada se vrlo pomno vodi racuna o tome kakva ce sjemena biti zasijana (ove godine 70 odsto povrsina zasijano je merkatilnim sjemenom, a 30 odsto sortnim aprobiranim sjemenima) prinos po hektaru ocekuje se od 2,8 do tri tone. Tamo gdje poljoprivredni proizvodjaci primjenjuju potrebne odgovarajuce agrotehnicke mjere, prinosi ce, tvrde u Ministarstvu, biti znatno veci.

Ministarstvo, cini se, ima kompletan uvid u ovogodisnju poljoprivrednu proizvodnju. Radi povecanja i sjetvenih povrsina i podizanja nivoa proizvodnje drzava regresira dvadeset odsto troskova zitarica. Da li je taj "stumulans" dovoljan tesko je reci, ako se ima u vidu da su u posljednje vrijeme mnoge njive, narocito one u Bjelopavlickoj ravnici, neobradjene i nezasijane.

Problem je, osim toga, kako se na poljoprivredu, prije svega uzgoj zitarica, odrazilo vracanje zemlje starim vlasnicima. U Ministarstvu konstatuju da "veci deo tih povrsina nije na najbolji nacin stavljen u funkciju proizvodnje", ali nemaju objasnjenje zasto je to tako i da li je upravo vracanje zemlje tako radikalno smanjilo proizvdnju psenice i drugih zitarica u Crnoj Gori. Podsjetimo da je 1992. i 1993. godine pod psenicom bilo svih raspolozivih pet hiljada hektara.

Crna Gora, naravno, najvece kolicine poljoprivrednih proizvoda nabavlja na jugoslovenskom trzistu, odnosno u Srbiji i, kako istice sagovornik "Nase Borbe", "saradnja je u tom dijelu sa Srbijom na nivou". Eventualni zastoji i problemi u snabdijevanju, dodaje on, posljedica su "obicno neuredne dokumentacije koja prati transport".

"Ako je rod psenice na nivou Jugoslavije, odnosno u Vojvodini dobar, svoje potrebe za ovim proizvodom Crna Gora podmiruje sa ovog podrucja" - naglasava dr Mijovic.

Crngorci, znaci, kad je rijec o psenici, ove godine gledaju u nebo iznad Vojvodine. Dva mlina (u Spuzu i Niksicu), ciji su ukupni kapaciteti nesto manji od pedeset odsto ukupnih potreba Crne Gore za psenicom, cekaju na sirovinu sa vojvodjanske ravnice. Rod sa crnogorskih njiva ne predstavlja im nikakav problem - svega nekoliko dana rada.

B. I. Milicic