KONFERENCIJA ZA STAMPU PREDSEDNIKA REPUBLIKE CRNE GORE MOMIRA BULATOVICA

Crnogorski predsednik ponovio tvrdnje o krsenju zakona pod okriljem nekih drzavnih organa ili u tesnoj vezi s vladom. Nove optuzbe na racun "samofinansiranja" policije i njenog mesanja u politicke sukobe u DPS. Bulatovic odbacio optuzbe Djukanovica o tajnim sastancima sa srpskim rukovodstvom na kojima se Crnoj Gori "radilo o glavi"

Podgorica. - "Povod mom obracanju javnosti jeste kriza funkcionisanja vlasti u Crnoj Gori" - konstatovao je na pocetku jucerasnje konferencije za stampu predsednik Republike Crne Gore. On je, pri tom, podsjetio na skupstinsku raspravu u kojoj je ucestvovao, navodeci "niz primjera osnovanih sumnji vezanih za krsenje zakona pod okriljem nekih drzavnih organa".

"Ocekivao sam da ce u parlamentu na moje navode odgovoriti predsjednik vlade, sto bi bilo logicno i u skladu sa njegovim nadleznostima. On, ocigledno, nije imao hrabrosti da to uradi" - konstatovao je Bulatovic, dodajuci da su umjesto premijera nastupili ministri - "jedni koji snose direktnu odgovornost za pojave na koje sam ukazao, ili su se nemusto branili, ili su jednostavno cutali, dok su se drugi mucili da ispune dobijene naloge". "Tako je, na primjer, ministar zdravlja govorio o komandovanju Vojske Jugoslavije, cemu zaista nije potreban nikakav komentar", rekao je predsjednik Republike Crne Gore.

On je zatim naveo vec poznate primjere preduzeca "ASI" - Podgorica, koje je radilo u "tijesnoj vezi sa vladom". "Ministar finansija se svakodnevno dogovarao o potrebama za deviznim i dinarskim sredstvima sa direktorom ovog preduzeca" - rekao je Bulatovic, konkretizujuci da se "radilo o sticovanju deviznih sredstava koje je proglaseno drzavnom potrebom i interesom". "Ali, za potrebe Budzeta Republike, po ovom nalazu, sticovano je oko dva i po miliona dinara, a za druga preduzeca 50 miliona. Ako je, dakle, postojao neki drzavni interes da se prekrsi zakon (jer sticovanje nije dozvoljeno pozitivnim propisima), on je bio samo jedna dvadesetina grupnog interesa ministra finansija i vlasnika "ASI"-ja - prokomentarisao je predsjednik Bulatovic inspekcijske nalaze o poslovanju ovog preduzeca.

Prema njegovim rijecima "sustina nalaza je da preduzece 'ASI' - Podgorica, na osnovu izvrsene kontrole poslovanja u 1996. godini treba da uplati Budzetu Republike Crne Gore 40.928.810,36 dinara. Ministar finansija i vlada duzni su da objasne kako oni to misle da stite interese Crne Gore, saradjujuci sa preduzecima koja ne placaju porez drzavi. I to ne uskracuju Budzet za beznacajne, vec za sume koje se mjere desetinama miliona dinara" - rekao je Bulatovic, naglasivsi da je "drzava samo na primjeru ovog preduzeca ostala uskracena za fantasticnu cifru od preko 40 miliona dinara".

Predsjednik Bulatovic je naveo i drugi primjer nezakonitog rada vlade. Rijec je o tzv. taksi za SDB koju je u devizama placao Duvanski kombinat Podgorica. "Bez obzira na sve pokusaje odugovlacenja, zataskavanja i zastrasivanja, ni ovu istinu nije moguce sakriti od javnosti" - rekao je Bulatovic i naglasio da je za to dovoljno da se samo "uporede sredstva koja Ministarstvo unutrasnjih poslova dobija kroz Budzet sa sredstvima koja trosi". Prema njegovim tvrdnjama "razlika je velika i ona se popunjava tzv. samofinansiranjem policije".

"Treba li, uopste, ukazivati na opasnost koja se nadvija nad drzavom kada njena policija pocne da se bavi komercijalnim poslovima i naplacivanjem usluga. Naravno, sredstva dobijena ovim putem ne idu na poboljsanje materijalnih i zivotnih uslova zaposlenih u policiji, vec na simbole raskosi i moci uskog kruga policijskih rukovodilaca" - rekao je Bulatovic.

Govoreci o zloupotrebi vlasti i mijesanju policije u politicke sukobe u Demokratskoj partiji socijalista, on je rekao da su "pojedini pripadnici SDB veoma angazovani u protivljenju da se sazove i odrzi kongres DPS". "Kada sam dosao u posjed zvanicnog dokumenta koji dokazuje protivustavno i nezakonito djelovanje SDB, to vladi nije bio razlog da pokrene pitanja odgovornosti i prvog covjeka Sluzbe. sasvim suprotno, sa posla je suspendovan covjek koji mi je dostavio dokument", rekao je predsjednik Bulatovic.

Vecina nezakonitosti na koje ukazuje predsjednik Crne Gore, prema njegovom odgovoru na novinarsko pitanje, nastala je nekoliko mjeseci prije izbora. Napominjuci da su brojna pitanja "lebdjela u vazduhu", Bulatovic je kazao da ona nijesu mogla biti pokrenuta dok je trajala politicka kriza u Srbiji. "Niko razuman, ko vodi racuna o interesima Crne Gore, ne bi usao u ocekivanu destabilizaciju politickih prilika u Crnoj Gori za vrijeme problema i politickih protesta koji su karakterisali Republiku Srbiju".

Predsjednik Bulatovic je odbacio optuzbe premijera Djukanovica o njegovim tajnim sastancima sa srpskim rukovodstvom, na kojima se radilo "o glavi Crnoj Gori". "Nikakvih tajnih sastanaka sa rukovodstvom Srbije, usmjerenih protiv interesa Crne Gore, nije bilo", kazao je Bulatovic. On je, takodje, negirao istinitost navoda ministra zdravlja dr Miomira Mugose, saopstenih u crnogorskom parlamentu, da je rekao kako je Slobodan Milosevic od njega trazio da uhapsi Mila Djukanovica. "To je apsolutno netacno", kazao je on. Odbacio je i kontraoptuzbe da je sam prisustvovao sastanku na kome je dogovoreno da Crna Gora stampa novcani bon kao zastitu od hiperinflacije, za sta je Bulatovic javno optuzio Slavka Drljevica, potpredsjednika vlade i trazio njegovu smjenu. "Apsolutno se nikako ne moze dovesti u vezu moja aktivnost i usmjerenje prema zastiti interesa Crne Gore sa kreiranjem bilo kakve novcane jedinice ili bona koji se zove perper", kazao je Bulatovic, napominjuci da u necemu takvom ne bi ucestovovao ne samo iz svojih dubokih politickih uvjerenja, vec i iz ekonomskih saznanja da se na taj nacin ne mogu rjesavati ekonomski problemi u SRJ.

Predsjednik Bulatovic je negirao ocjenu, sadrzanu u jednom novinarskom pitanju, da je "opsjednut licnoscu Slobodana Milosevica". "Postoji, kazao je on, samo odgovoran odnos prema cinjenici da je politicki program koji zastupam i koji predstavljam orijentisan na uvazavanje i razvoj Crne Gore u SRJ", rekao je Bulatovic, napominjuci da Crna Gora "mora da bude ravnopravna, ali ne smije da namece svoje uslove drugoj federalnoj jedinici". "Realnost je takva da je Slobodan Milosevic vodja politicke partije i bloka politickih partija koje su ostvarile ubjedljivu vecinu u federalnom parlamentu. Ovdje se uoste ne radi o licnosti, nego o politickom stavu i odnosu. Ja smatram da je uslov stabilnosti i ubrzanog razvoja SRJ - postovanje sporazuma i pravila koalicije SPS-a i DPS-a", rekao je predsjednik Crne Gore i DPS-a.

Na pitanje, kako sa Milosevicem u medjunarodnu zajednicu, predsjednik Bulatovic je odgovorio da je "medjunarodna zajednica isuvise ozbiljna da bi postavljala personalna pitanja kojima se mi ovdje iscrpljujemo". Dodao je kako je Milosevic "politicka licnost s kojom se odvija intenzivan politicki dijalog" i da je on "veoma znacajan faktor i u medjunarodnoj zajednici". Bulatovicev zakljucak je da SRJ "mnogo prije moze da udje u medjunarodnu zajednicu sa Slobodanom Milosevicem na celu, nego sa brojnim skepticima".

Predsjednik Bulatovic nije odgovorio na pitanje da li ce se na predsjednickim izborima u Crnoj Gori pojaviti kao nezavisan kandidat u slucaju da ne bude nominovan od DPS-a. Za vanredni kongres svoje partije kazao je da moze da bude "od izuzetne koristi za DPS", a nije iskljucio ni mogucnost definitivnog rascjepa u partiji. Sto se njega licno tice, Bulatovic je otvoren za sve mogucnosti demokratskog i mirnog razrjesenja krize u Crnoj Gori, pa i za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Za Bulatovica je sasvim normalno da se iz politickog zivota povuce ukoliko izgubi povjerenje onog partijskog organa koji ga je izabrao za predsjednika DPS-a.

Za Bulatovica je neprihvatljiva podjela na tzv. reformsko i konzervativno krilo u DPS-u, pri cemu je podsjetio da je sve ono cime se sada "tzv. reformska struja ponosi" kreirala partija u cjelini. Za njega je opasan politicki pristup kada se govori o neravnopravnosti Crne Gore u SRJ. Bulatovic smatra da Crna Gora nije neravnopravna, a u prilog takvom stavu naveo je podatak da je u jugoslovenskoj diplomatiji odnos kadrova pola-pola, iako bi, po njegovom misljenju, bilo realno da Srbija bude srazmjerno vise zastupljena.

D. Vukovic
B. I. Milicic