DRAGISA MIHIC, NACELNIK RESORA DRZAVNE BEZBEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKE O POSLOVANJU DRZAVNIH FIRMI "CENTREKSA" I "SELEKT IMEKSA"

Sve pocelo prodajom pogonskog goriva, a nastavljeno - cigaretama. Crep iz Srbije - Muslimanima u Gorazdu. Predsednika cuva vojska, jer DB ima "komunisticke manire"

Na nedavnom zasedanju Narodne skupstine Republike Srpske, odrzanoj na Jahorini, znatan broj poslanika bio je iznenadjen zahtevom da se do detalja govori o nezakonitom poslovanju drzavnih preduzeca "Centreks" i "Selekt imeks", na cemu je posebno insistirala predsednik Republike dr Biljana Plavsic.

Veoma je znacajno da je na toj sednici tajne podatke o ovome izneo nacelnik resora DB RS Dragisa Mihic.

On je, citiramo ga doslovce, pocevsi od prometa naftnih derivata, rekao:

- Za potrebe trzista Republike Srpske ukupno uvezeno: motornog benzina 2,580.921 litar i D-2 1,477.731 litar. Za sve navedene kolicine derivata akciza je placena odmah na racun carine Republike Srpske u Jugoslaviji, znaci sukcesivno kako je roba dolazila, a porez na promet je obracunat kod firme koja je obracunala prometovanje derivata za ciji je racun ova roba uvezena iz inostranstva. O tome postoji zapisnik finansijske policije. Cigarete: Preko firme "Selekt imeks" ukupno je uvezeno i reeksportovano na podrucje MH Federacije 138.940 kilograma cigareta, 140 tona da zaokruzimo. Ili 14 slepera, ili 28 malih kamiona. Ovo govorim namjerno. Tacne kolicine, uslovi i datum isporuke, nacin manipulacije s robom i druge pojedinosti detaljno su dati u izvjestaju koji je podnijet predsjedniku Republike Srpske. Ukupan prihod po osnovu ovog posla iznosi 1,529.667,45 maraka. Pored toga ostvarena je dobit od naplate takse za reeksport cigareta iz Jugoslavije u MH Federaciju. Hiljadu sto osamdeset kartona cigareta puta trideset maraka je 35.400 maraka. Napominjem da je posljednji uvoz cigareta bio 17. oktobra 1996. godine.

Bilo je u javnosti, kaze Mihic, manipulacija, pocev od toga da se sleper (cigareta) kupi u Jugoslaviji za trista hiljada, a proda za milion i po, da se radi o stotinama slepera, te da je uvezena enormna kolicina. Autore te informacije Mihic je pozvao da se jave - radi hitnog zaposljavanja "jer jos ni jedna firma u RS nije uspjela da uveze najatraktivnije cigare po cijeni ispod 650 maraka, a da ih proda preko 1.050 na podrucju MH Federacije. Ovo je poznato svakome ko se iole bavi ovim poslom i pitam se kome su trebale informacije koje su podijeljene novinarima.

- Gradjevinski materijal? Kada je to u pitanju firma se uglavnom bavila posredovanjem izmedju firmi u Jugosalviji i MH Federaciji. Ne radi se ni o kakvom svercu, vec o najlegalnijoj trgovini, u kojoj su postovani svi vazeci propisi i uplacivane sve obaveze drzavi. Moram da pojasnim da po Dejtonskom sporazumu koji nas tretira kao zasebnu drzavu prema propisima za robu uvezenu iz Jugoslavije u MH Federaciju imamo obavezu placanja jedan odsto vrijednosti za carinsko evidentiranje. Tokom 1996. godine mnoge firme iz Federacije i SRJ su bile spremne da placaju vise za neometan prolaz za robu, koja je jeftina i ciji su transportni troskovi veliko opterecenje po jedinici proizvoda. Obicno se ova provizija kretala oko 5 posto, to je maltene pravilo. Iako u izvjestaju detaljno stoji, na primjer, da je u 1996. godini izvezeno u MH Federaciju 1,307.885 komada crijepa, po kom osnovu je ostvarena provizija od 57.862 marke, i da su prethodno podmirene sve obaveze drzavi. Te da su za kompenzaciju za naprijed navedeni posao, osim dijela koji je placen avansno, uvezene konzerve ribe koje su bez naknade date za ishranu vojsci, te da je od dva drzavna preduzeca sa podrucja RS izvezeno na podrucje MH Federacije stolarije u vrijednosti od 58.616 maraka sto je odmah ispalaceno i podijeljene plate radnicima nakon duzeg vremena.

Sjecam se doslovno komentara predsjednika RS. Ona je rekla "Zamislite, oni prodaju crijep Muslimanima, a nase kuce nepokrivene". Doslovno. Ja sam je molio jednom prilikom da skrene do Srpskog Gorazda i da pogleda na licu mjesta kako to izgleda, da smo prodavali humanitarnoj organizaciji, koja je najprije to davala muslimanskom dijelu Gorazda pa smo kasnije uslovljavali da to daju i Srpskom Gorazdu. Inace, do sada mi nije bilo poznato da se za robu proizvedenu u RS mora placati carina. A ima i takvih infromacija. Isti slucaj je sa zeolitom koji je na najregularniji nacin izvezen u Italiju, posredstvom firme iz MHF, jer svima je poznato da firme iz RS ne mogu dobiti obrazac "euro 1" za izvoz na podrucje Evropske unije, posto smo jos uvijek pod jednom vrstom embarga.

Mihic kaze da se trgovalo i sa zivom stokom. - Na osnovu unaprijed pribavljenih saglasnosti od Ministarstva trgovine RS za podrucje MHF iz Jugoslavije je reeksportovano (na nacin kao gradjevinski materijal) - junadi 669.160 kilograma, teladi 124.500 kilograma, svinja 30.934 kilograma i ovce 69.061 kilogram. Prethodno su podmirene obaveze drzavi, placeno carinsko evidentiranje i spediterski troskovi, a ostvarena je provizija u iznosu od 115.463 marke.

- Sa podrucja RS firma "Selekt imeks" je ukupno izvezla 8.293 kilograma junadi. Napominjem da sa kafom, alkoholnim i bezalkoholnim picima firma nije radila. Osim toga ni u jednom slucaju preduzece "Selekt imeks" nije bilo oslobodjeno placanja drzavnih obaveza, niti postoji takav akt. Isatini za volju, predsjednik RS me jendom prilikom, u jednom od dva nasa duga razgovora na tu temu, pitala da li smo oslobodjeni placanja obaveza, pri tome se pozivajuci na pisanje opozicione stampe. Dalje je zahtijevala da o tome ne odlucuje "jedan covjek", sto sam prokomentarisao rijecima da - i ne odlucuje. I da sve doznake idu proporcijalno na tri dijela - i to uglavnom preko blagajni drzavnih institucija, a ne preko funkcionera. Tako, na primjer, bivsi predsjednik RS, OSIM U JEDNOM NAVRATU, fizicki nije ni vidio novac, odnosno da je novac predavan instituciji preko blagajne.

Govoreci o navodima finansijske policije RS u svom zapisniku (da je firma "Selekt imeks" pocinila privredni prestup vezan za devizno poslovanje zbog toga sto je najveci deo placanja vrsen u efektivnom stranom novcu), Mihic napominje da tokom 1996. godine "nije bilo uspostavljenog platnog prometa izmedju RS i Federacije, tako da nije bilo druge alternative. Firma je prva otvorila racun kod Sluzbe za platni promet RS i prva doznaka iz Federacije dosla je na firmu 'Selekt imeks', ali se nije mogla realizovati. Dakle, tvrdim da nije postojao nacin placanja preko racuna i da je pokusano jos od pocetka da radi na najlegalniji nacin, o cemu postoje dokazi".

Prilikom drugog razgovora Mihica sa predsednikom RS, koji je trajao pet sati, nakon sto mu je dr Plavsic prezentirala neke predstavke o kriminalu, izmedju ostalog i pismo vladike Hrizostoma, nacelnik resora DB je sugrisao predsedniku drzave da "obrati paznju na neke ljude iz svog okruzenja, i da ne uzima stvari 'zdravo za gotovo'", kako joj se serviraju.

- Tada sam je zamolio da se zainteresuje sta je sa krivicnom prijavom podnesenom protiv firme "Ekvador" iz Banjaluke, jer se tu radi o velikoj utaji poreza, o deviznim kreditima "Jugobanke", o drugim predmetima koji su predati tuzilastvu u Banjaluci. Jer sam imao dojam, koji imam i sada, da se ovdje radi o skretanju paznje sa pravih stvari i da mi sve lici na ono 'drz'te lopova' kako bi se na drugoj strani odradile mnogo krupnije stvari. U svom obracanju javnost predsednik RS navodi, citiram: 'Iako je u novembru 1996. godine ministar Kijac rekao da ce MUP prestati sa ovim poslovima, 20. januara 1997. godine ministar daje nalog CJB Trebinje da se omoguci reeksport cigara. O kakvom reeksportu se radi kada je marza naplacena. Sa naglaskom da je dokumentacija ispravna, drugim rijecima da se dokumentacija ne gleda' kraj citata.

Sporna depesa upucena CJB Trebinje doslovno glasi: "Potrebno je da omogucite reeksport cigareta DD 'Selekt imeksu', poslovna jedinica Trebinje, za MH Federaciju. Sve kolicine koje se budu izvozile imace urednu dokumentaciju i njihovu i njihov izlazak ce registrovati radnici carinske ispostave Trebinje. Takodje je potrebno da firmi "Selekt imeks" predate robu koja je zaplijenjena u Nevesinju jer roba ima porijeklo i dokumentacije, jer je otpremljena iz poslovne jedinice iz Sarajeva. Pomenuta roba ce se na isti nacin realizovati u MH Federaciju, u potpisu ministar Dragan Kijac". Pomenuta roba nalazi se u iznajmljenom skladistu preduzeca Pekara Trebinje od 17. oktobra 1996. godine. U vise navrata pokusana je njena realizacija u MHF, uz svu pratecu dokumentaciju, ali bez uspjeha. Tako je u januaru (21), i pored prethodne najave, oduzeto 150 kartona cigareta "marlboro" i sve isti dan vraceno. Bez iakavog posebnog obrazlozenja. Privodjeni su i zadrzani radnik "Selekta" i radnik carine, koji su pratili robu, o cemu nam nije nista poznato.

Nacelnik DB RS navodi, citirajuci predsednika republike dr Plavsic, i dva sukoba. Jedan se desio u Rogatici, drugi je (u Bileci) policija sprecila. Za slucaj u Rogatici Mihic kaze da mu je poznato da je "u po bijela dana" jednom zaustavljen kamion cigareta kada je, nakon pregleda dokumentacije kamion pusten. "Napominjem da odgovaram, do poslednje, za ove moje rijeci i htio bih da mi neko odgovori na jedno jedino pitanje. Prvi izvjestaj sam podnio 17. novembra prosle godine, drugi, detaljan, sa svim prilozima, dat je predsjedniku RS 11. januara ove godine. Finansijska policija predala je svoj zapisnik predsjedniku komisije (koga je imenovao predsjednik RS) 10. marta ove godine, a nalog Vladi za kontrolu poslovanja preduzeca 'Selekt imeks' i 'Centreks' je dat javno preko sredstava javnog informisanja. Na odgovor predsjednika RS cekali smo skoro tri mjeseca. I dobili smo ga preko - televizije. Na svima poznat nacin. Moje pitanje je - Zasto!"

Bez obzira na "institut drzavne tajne" Mihic zeli reci i ovo: "Vec na prvom sastanku kod predsjednika RS, nakon njene inauguracije, skrenuo sam joj paznju da, kao rukovodilac resora DB, imam odredjenih primjedbi na sastav njenog kabineta. Da se u njemu nalaze ljudi koji su strani drzavljani, te da je to razlog zbog koga nisam u mogucnosti da joj blagovremeno dostavljam sve informacije kao predsjedniku drzave. Ona se inace zalila na neblagovremeno informisanje, prvo ministru, zatim meni. Provjerio sam da je dobijala sve informacije. Na moju opasku o sastavu kabineta odgovoreno mi je da se radi o velikim vjernicima, vrlo obrazovanim, da su rasprodali svoju imovinu u Kanadi i da su dosli u RS da pomognu borbu srpskog naroda. Na kraju mi je rekla da mi radimo svoj posao, ali da ona ne sumnja u njih. Mjesec dana kasnije dokumentovali smo tajni sastanak savjetnika predsjednika republike sa stranim obavjestajcem u crkvi u Banjaluci, o cemu sam nekoliko dana kasnije licno upoznao predsjednika RS, pokazao joj fotografiju. Ovu. Ona mi je odgovorila da je upoznata s tim kontaktom. Od vise clanova nase drzavne delegacije, prilikom arbitraze oko Brckog, upoznat sam da je gospodin Kornblum odbijao da bude na sastancima kojima je prisustvovao gospodin Pavic, savjetnik predsjednika RS. Pitao je ko je taj covjek, za koga radi, te sta on radi sa CIA. O cemu mogu da posvjedoce clanovi nase drzavne delegacije. Jedanaestog januara uz akt "strogo pov" 01-19/97 predao sam predsedniku RS informaciju iz koje se vidi da je jedna strana institucija sa sjedistem u Banjaluci, dosla do jednog dokumenta iz kabineta predsjednika RS, koji je tada bio u radnoj verziji, a imao je oznaku tajnosti. Trazio sam ovlascenje i pomoc oko identifikacije lica iz kabineta koje je dostavilo dokumenat stranoj instituciji. Rekla mi je da su je, vjerovatno, stranci skinuli sa faksa".

Drzavna bezbednost je, prema tvrdnjama Mihica, jos od samog pocetka izbora predsednika RS imala teskoca oko "adekvatnog obezbijedjivanja" funkcije sefa drzave. "Nailazili smo na nerazumijevanje prilikom zahtjeva i minimuma mjera koje moramo preduzimati. Kako nje, tako i clanova njenog kabineta. Nismo je nicim isprovocirali, jedino nam je jednom u Banjaluci rekla da ne zeli 'komunistickih manira'. Predsjednika tako obezbjedjuje vojska RS, a nas u najcescem slucaju, ne obavijestavaju o kretanju. I pored toga, za svako kretanje predsednika preduzimali smo mjere prvog stepena. Desavalo se da, sa kolegama iz MUP Srbije i Crne Gore, preduzmemo sve na najavljenoj trasi kretanja, drzimo ljudstvo po cijeli dan, a da nas iz kabineta ne obavijeste o odgadjanju puta. Sto je dovodilo do protesta kod kolega iz Jugoslavije. O putovanju predsjednika RS u inostranstvo saznavali smo iz sredstava informisanja. Zasto i cime smo ovakav odnos zasluzili.

Dragan Banjac