utorak, 17. februar 1998.

UMESTO JEDINSTVENOG, EVROPA PREMA IRACKOJ KRIZI ZAUZELA SAMO "PREOVLADJUJUCI" STAV

Nevoljno postrojavanje

Izbegavajuci da je izricito podrze, Evropljani prihvataju upotrebu sile kao krajnjeg sredstva za prisiljavanje Iraka na postovanje obaveza po rezolucijama Saveta bezbednosti

Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Brisela

Po povratku iz svoje prve bliskoistocne misije u svojstvu predsednika Evropske komisije, Zak Santer je proteklog vikenda izrazio bojazan da bi eventualna vojna intervencija u Iraku mogla izazvati talas medjunarodnog terorizma i regionalnu nestabilnost. Santer je, istina, samo prenosio ono sto su mu - tokom posete Egiptu, Siriji, Jordanu, Libanu, Izraelu, kao i palestinskim vlastima - rekli bliskoistocni lideri s kojima je razgovarao, ali nacin na koji je prezentirao njihove poglede odrazava rastucu zabrinutost Brisela da bi posledice eventualne intervencije ovog puta mogle da budu ozbiljnije od onih iz Zalivskog rata 1991.

Prema Santeru, vecina bliskoistocnih lidera smatra vojnu akciju protiv Iraka neminovnom i sa pesimizmom gleda na razvoj u regionu posle rata. Ako Sadam Husein i posle rata ostane na vlasti, strahuju da bi mogao biti jaci no ikada, a ako na ovaj ili onaj nacin bude uklonjen - zaziru od vakuuma koji bi kod nekih od irackih suseda, poput Irana, Sirije ili Turske, mogao da pobudi izvesne teritorijalne pretenzije.

Sto se pak stava EU prema sadasnjoj krizi tice, rekao je Santer, ona "snazno podrzava" nastojanja da se obezbedi puno postovanje rezolucija Saveta bezbednosti koje se odnose na kontrolu irackih kapaciteta za proizvodnju i skladistenje oruzja masovnog razaranja... ali smatra da se "mora uciniti sve kako bi se sprecio rat".

Formulisanje i vodjenje zajednicke evropske spoljne politike ne ulazi u opis poslova i zadataka predsednika Evropske komisije. To je u iskljucivoj nadleznosti Saveta ministara, gde se uskladjuju stavovi vlada "petnaestorice". U ovom slucaju, koliko nam je poznato, nije bilo ni pokusaja da se formulise i koordinira zajednicki pristup. Vec u startu, tri glavna evropska igraca zauzeli su razlicite pozicije: Britanija (inace aktuelni predsedavajuci EU) se tradicionalno svrstala uz svog glavnog atlantskog saveznika SAD; Francuska se, takodje tradicionalno, distancirala od istog partnera-rivala; dok je Nemacka zauzela poziciju negde izmedju: solidarisala se s Amerikancima, stavila im na uslugu svoje baze i obecala da ce sa njih "navijati"... ali se nece direktno ukljucivati u eventualnu vojnu akciju.

Umesto kolektivno, u skladu s odavno proklamovanom ali nikada dostignutom "zajednickom spoljnom i odbrambenom politikom" EU, "petnaestorica" su se o najnovijoj irackoj krizi izjasnjavali pojedinacno, nacionalno. Svima je pao kamen sa srca kada su uvideli da americka administracija nije prihvatila sugestiju pojedinih clanova Kongresa o "vezi" Iraka i Bosne: koliko Evropljani podrze SAD u Iraku - toliko ce SAD podrzati Evropljane u Bosni.

U tekucim razgovorima koji se u Savetu NATO vode o opcijama za produzeno medjunarodno vojno prisustvo u Bosni, rekao nam je prosle sedmice visoki funkcioner zapadnog saveza, nije se culo ni "I" od Iraka. Isti funkcioner je, tom prilikom, predvideo da ce "sto vojna akcija protiv Iraka bude verovatnija i bliza... to veca biti i podrska evropskih partnera americko-britanskoj koaliciji". Sto se, proteklih dana, i obistinjuje.

IRACKI SEF DIPLOMATIJE U FRANCUSKOJ

Moguc susret Sahaf - Anan

Pariz, Beta-AFP. - Francuski predsednik Zak Sirak primice danas irackog sefa diplomatije Mohameda Saida al Sahafa, saopstio je predstavnik za stampu francuskog predsednika.

Sahaf, koji je sinoc trebalo da stigne u Pariz, najavio je da treba da se susretne i s generalnim sekretarom UN Kofijem Ananom. Irak je obavestio francuske vlasti da Sahaf treba da francuskom predsedniku da preda odgovor na poruku koju je on pocetkom februara poslao irackom lideru Sadamu Huseinu preko generalnog sekretara francuskog ministarstva spoljnih poslova Bertrana Difurka.

U odsustvu zajednicke pozicije, iz serije pojedinacnih izjasnjavanja drzava-clanica nazire se "preovladjujuci stav" evropske "petnaestorice" koji bi se, u najkracem, mogao ovako formulisati: bez da je izricito podrze, Evropljani prihvataju upotrebu sile kao krajnjeg sredstva za prisiljavanje Iraka na postovanje obaveza po rezolucijama Saveta bezbednosti. U tom cilju su, manje-vise spremni da americko-britanskom tandemu pruze osnovnu logisticku podrsku za eventualnu vojnu operaciju.

U evropskim diplomatskim krugovima se predvidja da ce se tom "preovladjujucem stavu" na kraju pribliziti i Francuska, uprkos tradicionalnoj "alergicnosti" na "americki imperijalizam", te uprkos znacajnim ekonomskim interesima (zaledjenom irackom dugu od nekih 7 milijardi dolara za izdasne isporuke naoruzanja tokom rata sa Iranom, kao i ambicijama francuskih petrolejskih kompanija da osiguraju prve koncesije na iracka naftna polja jednom kada se ukinu sankcije).

Zanimljivo je, ali ne i iznenadjujuce, da najveca podrska americko- britanskom tandemu dolazi iz zemalja- kandidata za clanstvo u NATO i EU: Poljske, Ceske i Madjarske. Poljska je ponudila da u slucaju potrebe posalje u Zaliv jedinicu svojih specijalista za hemijsko oruzje; slicnu ponudu je nagovestila i Ceska, dok je Madjarska najavila da ce otvoriti svoj vazdusni prostor i saveznicima staviti na raspolaganje svoje aerodrome. Da se, medjutim, ne radi samo o pukom "udvaranju" buducim atlantskim saveznicima, ciji parlamenti treba tek da ratifikuju krajem prosle godine potpisane protokole o pristupanju zapadnom savezu, svedoci cinjenica da su sve tri zemlje 1991- dakle dok jos nisu ni sanjale o clanstvu u NATO i EU - bile deo medjunarodne koalicije koja je vodila Zalivski rat.

RUSKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA O MOGUCIM EFEKTIMA AMERICKOG UDARA NA IRAK

Napad - rizik za susedne zemlje

Atina, Rojters. - Ruski ministar spoljnih poslova Jevgenij Primakov izjavio je juce da bi americki udar na iracke arsenale bioloskog i hemijskog oruzja imao katastrofalne posledice na susedne zemlje.

"Nisam vojni strucnjak i tesko je reci da li Irak ima velike zalihe bioloskog i hemijskog oruzja, ali - kao sto je nas ministar odbrane rekao tokom moskovskog susreta s americkim drzavnim sekretarom za odbranu Vilijamom Koenom - ako to oruzje postoji, udar bi imao znacajne posledice po susedne zemlje", kazao je Primakov novinarima u Atini nakon razgovora s grckim sefom diplomatije Teodorom Pangalosom.

"Zakljucili smo da do unistenja takvog oruzja mora doci, ali ne putem napada. Politicka sredstva za resenje ovog problema jos nisu iscrpena", dodao je Primakov.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /