MILO DJUKANOVIC GOVORIO NA TRIBINI "CRNA GORA NA PRAGU 21. VEKA"

U saveznom parlamentu se mora otvoriti rasprava o buducnosti zajednicke drzave, rekao je Djukanovic

Podgorica, Beta. - Crnogorski premijer i novoizabrani predsednik ove republike Milo Djukanovic izjavio je sinoc da, ukoliko najvise jugoslovenske instance ne odluce da povedu politiku koja bi vodila boljitku zemlje, Crna Gora treba da povede racuna o svojim interesima. "Nijesam ni za kakve ishitrene odluke i da ugrozimo odluke vecine gradjana koji su se opredijelili za zivot u zajednickoj drzavi, ali smatram da moramo i da smo u obavezi da povedemo racuna o interesima svojih gradjana ukoliko se nastavi sa podrivanjem zajednicke drzave i neodgovornim odnosom prema njoj", rekao je Djukanovic, gostujuci na tribini "Crna Gora na pragu 21.vijeka", koju su, povodom cetvrt veka rada podgorickog Pravnog fakulteta, organizovali studenti te univerzitetske jedinice.

Djukanovic smatra neophodnim da se u jugoslovenskom parlamentu, najkasnije za dva meseca, mora otvoriti rasprava o jednom drzavnom projektu koji treba da osmisli najvaznije drzavno - politicke prioritete za buducnost zajednicke drzave. "Za mene je to povratak u medjunarodnu zajednicu i mi treba od predsjednika Savezne vlade, ako treba i od predsjednika Jugoslavije, da cujemo sta je to sto medjunarodna javnost od njih trazi, a sto javnost ne zna, da bi se Jugoslavija vratila u svijet", rekao je on, naglasavajuci potrebu definisanja operativnog programa mera za povratak u medjunarodnu zajednicu. Na osnovu spremnosti da se resavaju kljucna pitanja nase buducnosti, videcemo da li mozemo ocekivati kakav boljitak za sebe, rekao je Djukanovic.

"Moramo da vidimo da li ce se nesto kroz raspravu u saveznom parlamentu primijeniti. Mozda treba pokusati i sa smjenom nosilaca neuspjesne politike, pocev od predsjednika Savezne vlade, predsjednika Jugoslavije, po republikama, svakog koga treba, ako bi to dovelo do boljitka" kaze Djukanovic, nagalasavajuci da nije za ishitrene odluke i ugrozavanje volje vecine gradjana Crne Gore da zive u zajednickoj drzavi. Ipak, ako ne mozemo ocekivati boljitak za sebe, onda Crna Gora treba da pred svoje drzavne organe ta pitanja stavi na dnevni red i donese relevantne odluke, vodeci racuna pre svega o interesima Crne Gore i njenih gradjana, rekao je Djukanovic.

Odgovarajuci na pitanje gde u ponasanju saveznih sudskih instanci prestaje pravo a pocinje politika, Djukanovic je kazao da je u "cijelom tom slucaju sve politika", apostrofirajuci da su savezne sudske institucije potpuno nenadlezne za izborni proces koji je u suverenoj nadleznosti republika. "Nezadovoljan rezultatom predsjednickih izbora, Milosevic pokusava da destabilizuje Crnu Goru i izazove sukobe kako bi se kasnije pojavio kao spasilac za haos koji bi sam stvorio", kaze crnogorski premijer.

U odgovoru na pitanje zasto Milosevicu nije stalo do Jugoslavije i do njenog povrataka u medjunarodnu zajednicu, Djukanovic je izneo svoje iskustvo "koje svjedoci da Milosevic i Momir Bulatovic ne zele da se Jugoslavija vrati u svijet". U tom kontekstu on je pomenuo pitanje sukcesije, istakavsi kako sve pregovore po tom pitanju koci, i to direktno po Milosevicevom naredjenju Kosta Mihajlovic, koji, istice on, radi cak suprotno uputstvima Savezne vlade koja ga je postavila u tim kao pregovaraca. "Razloga za to ima vise, ali presudnim mi se cini sto bi povratkom u medjunarodnu zajednicu morali da postujemo svetske standarde, a to znaci da se izlazemo i konkerenciji svake vrste, ukljucujuci i politicku, cime bi se mogla u pitanje dovesti i njihova vlast, na sta oni ne pristaju", rekao je Djukanovic.

Najavu potpredsednika Bulatoviceve grupacije Zorana Zizica da ce svim sredstvima ostvarivati svoje ciljeve, Djukanovic je ocenio kao "neozbiljnu izjavu neodgovornog covjeka, koji srecom nema autoriteta da bilo koga za sobom povede". Odgovarajuci na pitanja koja se ticu crnogorske pravoslavne crkve i eventualnog uvodjenja crnogorskog jezika, Djukanovic kaze da bi svako uplitanje politike u pitanja crkve obnovilo davnasnje podele u Crnoj Gori i dovelo do destabilizirajucih procesa. Sa tim pitanjem, po njemu, ne treba zuriti i treba ostaviti da to pitanje sama Crkva uredi. Sto se jezika tice, on je kazao da smatra nepotrebnim da se formiranjem posebnog jezika dokazuje nacionalni identitet.