Petak, 12. decembar 1997.

SAVETI RODITELJIMA I NASTAVNICIMA IZ KNJIGE "DROGA U SKOLSKOJ KLUPI" DR JOVANA BUKELICA

Pomozite detetu da osmisli zivot bez droge

Decu koja su postala zavisnici od droge, roditelji ne smeju da napuste ni u jednom trenutku, da ih zaborave ili da ih se stide

"Informisite se o drogama! Nadjite nacina da razgovarate sa svojim detetom, jer je vase dete drogu uzelo da bi vam simbolicno porucilo da postoji ili da ima neke probleme!

Nemojte nikada napustiti svoje dete, bez obzira sto je ono povredilo vas narcizam, vase porodicne mitove, vas mir i vase snove. Ne prikrivajte narkomaniju vaseg deteta. Ne stidite se! Narkomanija je bolest za koju ne morate imati deo krivice. Ona je mozda i u vasoj familiji ili medju vasim susedima."

Ovu poruku roditeljima narkomana srocio je Jovan Bukelic, direktor Instituta za mentalno zdravlje, u svojoj knjizi "Droga u skolskoj klupi" ("Velarta"), zeleci da im, po ko zna koji put u svojoj karijeri psihijatra-sudeonika u bezbroj narkomanskih sudbina, ukaze na problem narkomanije i potrebu da je dozive kao nesto sto se ne dogadja "samo drugima". Profesor Bukelic je svoja potresna iskustva iz psihijatrijske ordinacije sazeo u knjizi "Deca u paklu", pokazujuci javnosti niz razlicitih zivotnih prica koje je droga, a uz nju uglavnom i sida, odvela nekim sasvim drugim, neplaniranim putem. Po ugledu na americkog kolegu Arnolda Vastona, direktora Vaston instituta za bolesti zavisnosti u Njujorku i osnivaca prve SOS telefonske linije za probleme vedzane za zloupotrebu kokaina u SAD, koji je napravio "dvadeset i dve svete zapovesti" za roditelje cija su deca usla u pakao narkomanije - dr Bukelic je, takodje, sacinio niz saveta za roditelje ovog podneblja koji imaju isti zivotni problem. Jedinstvena poruka oba lekara jeste da decu koja su postala zavisnici od droge roditelji ne smeju ni u jednom trenutku da napuste, zaborave ili da ih se stide, ali i da ne smeju da dozvole da zivot zavisnika diktira tempo njihovog zivota.

Dr Vaston, tako, porucuje roditeljima da ne treba da tragaju za "psiholoskim razlozima" odluke svog deteta i da pri tome krive sebe, jer se zavisnost ne moze pravdati traumama iz detinjstva, problemima na poslu, u braku ili drugim stresovima. "Nemojte koristiti uzaludne pretnje da biste promenili zavisnikovo ponasanje", "nemojte prihvatiti njegova prazna obecanja da ce prestati sa konzumacijom droge jer su njegove rezerve sigurno sakrivene", "ne dozvolite da vas zavisnik eksploatise", "nemojte ga gusiti i izvinjavati se u njegovo ime", "nemojte sakrivati pribor i drogu, jer ce vase dete sigurno naci nove".

Droga je na ovim prostorima nasla svoje utociste poodavno, ali je sada najaktuelniji problem upravo cinjenica da se starosna granica onih koji krecu u svet narkomanije - frapantno snizila. Niko vise ne taji da se u prijemnim odeljenjima ovdasnjih bolnica koje se bave problemom zavisnosti, sve cesce pojavljuju deca od 12, 13 godina. Na opasnost od droge ukazuju samo lekari i oni ratki narkomani koji su uspeli da se, nakon neopisivih muka, oslobode te preteske zavisnosti. Motiv da napise knjigu "Droga u skolskoj klupi" profesor Bukelic je nasao, kako kaze, u cinjenici da "se o drogama ucenici informisu brzo, nastavnici kasno, a roditelji prekasno ili nikad". Zato je, smatra on, najvaznije da se nastavno osoblje i roditelji obuce tako da na vreme, na osnovu spoljnih i unutrasnjih promena u zivotu svoje dece, otkriju znake narkomanije.

Kad roditelji zazmure

Najveci broj roditelja, prema iskustvu ovog lekara, porice da je njihovo dete uslo u opaki svet, ne zeleci da to vidi. Oni negiraju da je zavisnost njihovog deteta njihov problem ili minimiziraju dimenzije problema. Nije redak slucaj da za novonastali problem optuzuju druge, a dogadja se i da pokusaju da "intelektualizuju" ceo problem, odnosno da kroz razna spekulativna, teoretska tumacenja i filozofiranje zanemare konkretnu teskocu koja je pred njima.

Vaznu ulogu u razvijanju svesti o opasnosti od narkomanije mogu imati eks-adikti (bivsi zavisnici) koji mogu vrlo odlucno da se suoce sa sadasnjim zavisnikom i da mu sruse svaki alibi kojim pokriva potrebu da za drogom.

Odvajanje od starog drustva i menjanje nacina zivota - savet je koji se odavno podrazumeva u procesu izlecenja zavisnosti. Narkoman se mora suocavati sa svim problemima i eventualnim krizama kako bi kroz njih jacao. Sindrom recidiva, odnosno povratka narkomaniji kod onih koji su krenuli put izlecenja, pocinje kada zavisnik prestane da dolazi na individualne i grupne terapije, kada pocne da porice bolest, da misli kako je raniji zivot bio mnogo uzbudljiviji i zabavniji. Jedna od najefikasnijih strategija u izbegavanju recidiva je tzv. kartica sigurnosti. Treba identifikovati situacije visokog rizika za recidiv i reakcije pomocu kojih ce se osoba odbraniti od recidiva. Kartica, koju treba nositi sa sobom, treba da sadrzi, prema preporuci dr Bukelica: rizicnu situaciju, krizu i soluciju koja ce pomoci.

"Pomozite vasem detetu da osmisli zivot bez droge, bez hemijskih staka, jer narkomanija je i stil zivljenja. Zivot bez droge je moguc, ali je put do tog zivota krivudav, tajanstven, tajnovit, dug, pun odricanja. To je sansa da se zrtvujete, ali ne i da jadikujete da ste zrtva", porucuje dr Jovan Bukelic.

S. Milicic

Mali recnik velikih rizika

NARKOMAN - osoba zavisna od jedne ili vise psihoaktivnih supstanci.

NARKOFIL - emocionalno nezrela osoba za koju je uzimanje droge eksperiment ili egzibicionizam.

PROBATOR - osoba koja dozivljava prva iskustva sa psihoaktivnim supstancama.

OPIJUM - prema indijskoj legendi, nastao je iz maka, na mestu gde su pale Budine trepavice koje je on cupao, boreci se da ga san ne savlada. Postoje tri stepena jacine a najjaci je "crni zele" - "marmelada", "pekmez". Intravenski unesen opijum ima tri dejstva: faza bleska ("fles"), euforicno meditativna faza (stound) i hipnoticka faza.

MORFIN - koristi se kao sredstvo za suzbijanje bola (analgetik) ali narkoman, sklon povecavanju doza, unosi i po 500 puta vecu dozu od analgeticke doze.

HASIS - najrasprostranjenija droga, koristi se duze od 5.000 godina. Imala je veliki uticaj na islamsku kulturu. Prilikom Napoleonovog pohoda na Egipat, francuski vojnici su masovno upotrebljavali hasis. Preneli su ga u Francusku gde su radoznali umetnici osnovali Klub ljubitelja hasisa. Kod nas se dogodilo da su na bitoljskim poljima, gde je sadjena konoplja od koje se dobija hasis, uginule sve pcele, pa se prestalo sa gajenjem ove kulture. Policiji sirom sveta ostalo je da se bori protiv plantaza, malih vrtova i saksija u kojima se gaji ova biljka.

BENZODIAZEPINI - "pilule srece" spadaju u hipnosedative, imaju sposobnost da izazovu pospanost, san i smirivanje. Za njih se opredeljuju osobe koje veruju da ce pomocu njih resiti svoje trenutne probleme.

PLIVADON I SARIDON - veliki broj ljudi koristi ih protiv glavobolje ili drugih bolova. Povecanje doze dovodi do paradoksa - upravo ova sredstva izazivaju bol, umor, netolerantnost u komunikaciji.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /