BRISELSKI PREGOVORI O SUKCESIJI BIVSE JUGOSLAVIJE

Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Brisela

U briselskom Uredu visokog predstavnika juce posle podne su nastavljeni pregovori o sukcesiji bivse Jugoslavije. Na dnevnom redu je najnovija, cetvrta po redu verzija "Memoranduma o razumevanju", koju je delegacijama pet drzava-sukcesora podneo medjunarodni posrednik ser Artur Vots. Mada su, u izjavama pre dolaska u Brisel, predstavnici barem tri drzave zastupljene u pregovorima (Slovenije, Hrvatske i SR Jugoslavije) Votsov predlog ocenili kao "neprihvatljiv" i "pristrasan", u prvoj jucerasnjoj razmeni misljenja svi su, u manjoj ili vecoj meri, isticali kako u tom predlogu "ima pozitivnih elemenata" o kojima, istina, "jos treba razgovarati" i koje je neophodno "precizirati". Tome ce, upravo, i biti posveceni trodnevni briselski pregovori "ozaloscenih naslednika" bivse Jugoslavije.

Mada se resenje problema sukcesije jos i ne nazire, ser Vots je u jucerasnjoj rundi razgovora trazio od delegacija da se izjasne o pravnoj formi u kojoj ce to resenje biti izlozeno. Da li ce to, naime, biti u obliku "Memoranduma o razumevanju" ili u formi "sporazuma", tj. "ugovora". Vecina delegacija je, kako saznajemo, za drugu (ugovorno-sporazumnu) formu, smatrajuci je "vise obavezujucom", a jugoslovenska delegacija nije o tome imala decidiran stav (prema njenom sefu Kosti Mihajlovicu, stav je "fifti-fifti"), pa je ostavila da se o tome izjasni u danasnjem nastavku razgovora.

Druga tema o kojoj se juce najvise razgovaralo bila je mogucnost da se, pre ukupnog resenja problema sukcesije, delegacije dogovore o "limitiranom sporazumu" kojim bi se resila neka, kako oni to kazu, "humanitarna pitanja", kao sto su penzije, drzavljanstva, stecena prava (tj. svojina koja se zatekla "na pogresnoj strani granice"), kao i deo arhiva koji se na sve to odnosi. Inicijativa za to je, koliko smo uspeli da shvatimo, potekla od jugoslovenske delegacije. Slovenci su je podrzali, mada ostaju skepticni. "Verovacu kada vidim", kaze Milan Mejak, podsecajuci da je jugoslovenska strana vec nekoliko puta istupala sa slicnom inicijativom, od koje posle nije nista bilo. Hrvati su trazili da se u "limitirani paket", o kojem bi sporazum mogao da se postigne vec u januaru, ukljuci i "bazelsko zlato", tj. depozit bivse SFRJ u Banci za medjunarodna poravnanja u Bazelu. Makedonci nemaju nista protiv resavanja pomenutih "humanitarnih pitanja", ali upozoravaju da time ne sme da se "zaobidje sustina". Utisak je da su - neke manje a druge vise - sve delegacije spremne na takav "limitirani sporazum", ne toliko zbog zivotnih problema koje njihovi gradjani imaju jer pomenuta "humanitarna pitanja" jos nisu resena... vec pre da bi "ucinili uslugu" medjunarodnoj zajednici i pokazali joj kako sestogodisnji pregovori o sukcesiji ipak necemu sluze.