OKRUGLI STO "NASE BORBE": "KUDA IDE CRNA GORA"

Vecina ucesnika pozitivno ocenila reformska nastojanja Djukanoviceve DPS, ali i upozorila da se ne vidi osmisljena strategija i da Crna Gora jos nije definisala svoje strateske ciljeve i opredeljenja

Podgorica. - U organizaciji naseg lista, u subotu je u glavnom gradu Crne Gore odrzan okrugli sto, na kome su predstavnici parlamentarnih politickih stranaka, republicke vlade, Crnogorskog helsinskog komiteta, nezavisni crnogorski intelektualci i novinari ponudili siroku paletu odgovora na pitanje: "Kuda ide Crna Gora"? Uz male izuzetke, zajednicki imenitelj tih odgovora bio je da aktuelna politicka kriza u Crnoj Gori sadrzi u sebi emancipatorsku energiju, ali da jos nije vidljiva neka osmisljena strategija politickog bloka reformskih i demokratskih snaga, koji je pobijedio na minulim predsjednickim izborima.

Dr Milan Popovic, profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici, ocijenio je da crnogorsko drzavno pitanje zauzima centralno mjesto u aktuelnoj politickoj krizi. Analizirajuci relevantne politicke cinjenice, dr Popovic je zakljucio da je sada na djelu "puzajuca secesija Srbije od zajednicke drzave".

Sa Popovicem se slozio dr Nebojsa Vucinic, njegov kolega sa Pravnog fakulteta, napominjuci da je "puzajuca secesija" adekvatan izraz, a da je Crna Gora prinudjena da sama iznalazi rjesenja za vlastiti opstanak. Potpredsjednik crnogorske Vlade Miodrag Vukovic ocijenio je da su crnogorsko drzavno i nacionalno pitanje - pitanje svih pitanja, kao i to da u vecoj federalnoj jedinici slabi podrska projektu zajendicke drzave. U toku je proces unitarizacije SR Jugoslavije, i da on ne nailazi na otpor relevantnih politickih snaga u Srbiji. Srbija je spremna da unitarizaciju prihvati, pa je preostalo da se na tako nesto privoli i Crna Gora. Pravo pitanje za Vukovica nije, dakle, kuda ide Crna Gora, vec - kuda ide Jugoslavija.

Predrag Popovic, clan rukovodstva Kilibardine Narodne stranke i sef poslanicke grupe "Narodne sloge" u crnogorskom parlamentu, smatra da opstanak SRJ nije u rukama Crne Gore vec u rukama Srbije. On je istakao da "Crna Gora ide u demokratiju", i primijetio da su u pravu oni koji SRJ nazivaju vjestackom tvorevinom, pod uslovom da je demokratija opasnost za ocuvanje zajednicke drzave.

Predsjednik SDP CG mr Zarko Rakcevic misljenja je da ce u narednom periodu jacati crnogorska drzavotvorna svijest. On ne smatra da je pitanje ravnopravnosti unutar zajednicke drzave pitanje trenutnih odnosa dvije republike, vec da se radi o necemu sto proizlazi iz "sistematskog defekta". Rakcevic se ne slaze sa tezom da Crna Gora moze biti lokomotiva razvoja u SRJ, a i ne vidi neku osmisljenu strategiju reformskog DPS-a. Ono sto se cini, za njega je vise politika od danas do sjutra.

Crna Gora nije definisala svoje strateske ciljeve i opredjeljenja, za sta je dokaz i sadasnja politicka kriza. Osnovni prioritet Crne Gore treba da bude - razvijena Crna Gora, jer siromasne sredine ne mogu da budu demokratske, ocjena je dr Dragana Vukcevica.

Pred Crnom Gorom je dug period politicke nestabilnosti po ocjeni Vladana Micunovica, pomocnika glavnog urednika "Pobjede" i politickog komentatora. On je ocijenio da dominantni autoritarni duh moze biti jak, ogranicavajuci faktor za uspjeh reformske koalicije u Crnoj Gori, sugerisuci da bi Milo Djukanovic, novi predsjednik Crne Gore, trebalo, sto prije, da se oslobodi "kamarile" oko sebe, prema kojoj se ispoljava sire nepovjerenje. Moguca argumentacija unutar reformskog bloka slabila bi otpor rezimu Slobodana Milosevica, upozorio je dr Veselin Pavicevic, sociolog Instituta za drustveno-ekonomska istrazivanja. Prvi neophodan korak u razrjesavanju sadasnje politicke krize u Crnoj Gori je preseljavanje dijela vlasti u opoziciju, ali Pavicevic izrazava i bojazan da to nece biti izvedeno na miran nacin.

Politikolog mr Srdjan Darmanovic naglasio je specificnost onoga sto se danas desava u Crnoj Gori u odnosu na slicna zbivanja u postkomunistickim zemljama. Specificnost je u tome sto se Crna Gora nalazi u slozenoj drzavi, pri cemu promjene u Crnoj Gori ne prate istovjetne u Srbiji. Darmanovic podvlaci da u Srbiji nema faktora koji rezim slabe iznutra, sto je, po njegovom misljenju, preduslov za promjene.

Dr Slobodan Vujosevic, clan rukovodstva Bojoviceve Narodne stranke i savezni poslanik, aktuelni politicki sukob unutar crnogorskih vladajucih socijalista ocijenio je kao "sukob unutar jedinstvenog rezima Slobodana Milosevica", a dio opozicije koja je podrzala Mila Djukanovica optuzio je za nedostatak "emancipatorskog refleksa".

Prema misljenju Slobodana Franovica, predjsednika Crnogorskog helsinskog komiteta za ljudska prava, Crna Gora ima kapacitete da udje u neophodne reformske promjene, pogotovo pod uslovom da prestanu pritisci iz Srbije. Fuad Nimani, potpredsjednik Demokratske unije Albanaca, tvrdi da je Crna Gora vec pronasla svoj put demokratskih i ekonomskih reformi. Demokratska Crna Gora, naglasio je Nimani, uticace na demokratizaciju druge federalne jedinice. Reforme u Crnoj Gori bice dovedene u pitanje, ukoliko u najskorije vrijeme ne dodje do promjene ekonomske politike na saveznom nivou, upozorio je Nebojsa Medojevic, savjetnik u Agenciji za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja. Za Medojevica politicke reforme u SRJ uslov su za sve druge reforme, pa i one u Crnoj Gori, jer, napomenuo je, u Crnoj Gori se sada ne moze razvijati autonoman pravni sistem.

Za Esada Kocana, politickog komentatora nezavisnog crnogorskog nedjeljnika "Monitor", nesumnjivo je postojanje naznaka da se u Crnoj Gori uspostavlja demokratija, ali i on je ukazao na nedorecenost projekta reformskog krila DPS- a. On je naglasio da rezim Slobodana Milosevica jos raspolaze mehanizmima za osujecivanje reformskog kursa u Crnoj Gori.

"Nasa Borba" ce narednih dana u sirim izvodima objavljivati raspravu na temu: "Kuda ide Crna Gora?".

D. Vukovic