KAKO JE ORGANIZOVANA DPS MOMIRA BULATOVICA

Po kolasinskom Statutu rad predsednika stranke prakticno niko ne kontrolise. Degradirane funkcije Glavnog odbora

Da li su izmjene i dopune Statuta Demokratske partije socijalista Crne Gore usvojene na Kongresu u Kolasinu nastojanje da se "stranka priblizi bazi i da se napusti liderski elitizam", kao sto je to ustvrdio jedan od njegovih autora Zoran Zizic, ili se radi o upravo obrnutom procesu - normiranju stranackog zivota i organizacije prema potrebama i volji jednog covjeka? Ako je suditi prema broju dopuna i dubini izmjena, onda se moze zakljuciti da je rijec o ovom drugom.

Statut DPS CG, po kome jos radi struja predvodjena Milicom Pejanovic- Djurisic, u Kolasinu je dozivio radikalne zahvate - njegov 41. clan je "izmijenjen ili dopunjen" 64 puta. I sto je najinteresantnije, prekrsen je svega nekoliko minuta nakon usvajanja i to upravo od onih koji su ga i donijeli. Iako u njegovom posljednjem clanu precizno stoji da "Statut stupa na snagu danom objavljivanja" na molbu organizatora Kongresa, delegati su prihvatili da Partija odmah izvrsi kandidaturu za predsjednika Republike Crne Gore.

"Kolasinski Statut DPS-a" je akt kojim se organizacija stranke regulise na sasvim drugaciji nacin od onoga koji vazi za vecinski Glavni odbor DPS-a i time je Momir Bulatovic prakticno legalizovao dosadasnju frakcijsku poziciju i zaokruzio pojavu novog stranackog organizma na politickoj pozornici Crne Gore, u kome ce on biti na prvom mjestu i to bez odgovornosti. Predsjednik sada ima (svoju) partiju u kojoj ga, osim Kongresa, koji takodje sam moze sazvati, niko ne moze pozvati na odgovornost.

Pisanjem "izmjena i dopuna Statuta DPS-a" za kolasinski skup, htjele su se post festum negirati odluke Glavnog odbora DPS-a uperene protiv frakcije Momira Bulatovica. Koliko su delegati kolasinskog zasjedanja bili izdasni prema Momiru Bulatovicu, najbolje govori cinjenica da je novim Statutom sasvim izmijenjena njegova predsjednicka pozicija. On po novom Statutu "predstavlja Partiju i zastupa njene interese u odnosima sa drzavnim organima i drugim partijama, obezbjedjuje jedinstvo i cjelovito funkcionisanje Partije i za svoj rad odgovara Kongresu". Iz "starog" akta je izbaceno da "predsjednik izmedju Kongresa za svoj rad odgovara i Glavnom odboru". Da bi se dao apsolutni znacaj predsjedniku i umanjila uloga potpredsjednika, njih vise ne bira Kongres niti su vise njemu odgovorni, vec ih, "na predlog predsjednika Partije, bira Glavni odbor".

U stranci Momira Bulatovica rad predsjednika u praksi ne kontrolise niko. Ukoliko njegovim radom, recimo, ne bude zadovoljan Glavni odbor (kao sto se to vec dogodilo) on jednostavno ima pravo sam da zakaze Kongres i da se "oslobodi" takvog Glavnog odbora. Pored predsjednika, Kongres moze sazvati i Glavni odbor, kao i sedam opstinskih odbora.

Da je Glavni odbor "degradiran" ukazuje i izmjena da on vise nije "najvisi organ", nego samo "organ politickog rukovodjenja i ostvarivanja politike Partije", kojom se, naravno, u prvi plan politickog djelovanja izbacuje predsjednik.

B. I. Milicic