U KOLASINU POCEO KONGRES BULATOVICEVE FRAKCIJE DPS CRNE GORE

Ponistene sve odluke koje je doneo Glavni odbor DPS nakon definitivnog rascepa partije 11. jula. Momir Bulatovic izabran za predsednika DPS i kandidata za predsednika Crne Gore. U svom referatu Bulatovic rekao da je ovo kongres moralne, duhovne i kadrovske obnove i vracanje duha "koji je plijenio gradjane"

Kolasin. - Frakcija pocijepane Demokratske partije socijalista CG koju predstavlja i zastupa Momir Bulatovic, aktuelni predsjednik Crne Gore, juce je u kolasinskom Domu revolucije pocela svoj partijski skup, koji je zvanicno oznacila kao "Treci kongres Demokratske partije socijalista Crne Gore". Prema zvanicnim podacima, u radu kongresa, za koji je receno da ce raditi do okoncanja krize u partiji, ucestvovalo je 314 delegata (pozvano 363), dio clanova Glavnog odbora koji su ostali lojalni Momiru Bulatovicu, i oko 500 gostiju. Najvidjeniji gosti bili su clanovi delegacije SPS-a, koju je predvodio Zoran Lilic, potpredsjednik SPS-a i njen kandidat za predsjednika Srbije. (Na kongresu nijesu gostovali predstavnici nijedne druge partije). Visoki gosti iz Beograda u kongresnu salu usli su u drustvu domacina, gospodina Momira Bulatovica, koji je docekan burnim poklicima: "Momo, Momo", "Ne damo te Momo" i "Jugoslavija, Jugoslavija".

Delegati i gosti su na kongres stizali putnickim automobilima i autobusima, okicenim partijskim i drzavnim zastavama, a burno ih je docekivala veca grupa pristalica iz Kolasina i okoline. U Kolasinu je, za ovu priliku, bilo skoncentrisano prilicno uniformisanih policajaca.

Kongres je jednoglasno, tajnim glasanjem, kao jedinog kandidata izabrao Momira Bulatovica za predsjednika DPS CG, dok ce ostali partijski organi biti izabrani u nastavku kongresa, koji uskoro treba da uslijedi u Podgorici. Od 314 prijavljenih kandidata, glasalo je njih 306. Kongres je aklamacijom jednoglasno istakao Bulatovica kao kandidata partije na izborima za predsjednika Crne Gore.

Dosadasnji Statut DPS CG pretrpio je juce brojne i znacajne izmjene i dopune. Najznacajnije novine u partijskom "zakoniku" su: partija ce ubuduce biti organizovana i na nivou federacije; njenog predsjednika ce moci da razrijesi jedino kongres, koji ga i bira; predsjednik partije ce ubuduce moci i sam da sazove kongres, a ovom najvisem partijskom organu jedino je dato pravo da utvrdjuje kandidate za predsjednika Crne Gore i SRJ.

Kongres je donio odluku kojom se, kao "apsolutno nistavne", ponistavaju sve odluke, kako je navedeno, "dijele clanova Glavnog odbora DPS CG". Rijec je o sljedecim odlukama: o razrjesenju predsjednika DPS CG Momira Bulatovica, o izboru Milice Pejanovic-Djurisic za novog predsjednika DPS CG, o utvrdjivanju Mila Djukanovica za predsjednickog kandidata DPS CG, o vracanju u clanstvo DPS CG iskljucenih potpredsjednika i dijela clanova partijskog Glavnog odbora, kao i odluke o formiranju koordinacionih odbora DPS Podgorice, Bijelog Polja, Berana i Pljevalja.

Donesena je i odluka kojom se razrjesavaju funkcije potpredsjednici DPS CG Milica Pejanovic-Djurisic, Svetozar Marovic i Milo Djukanovic, kao i 58 clanova Glavnog odbora, medju kojima je 19 onih koji su prethodno iskljuceni iz partije.

Napominjuci da se kongres partije odrzava u gradu "ciju dugu tradiciju i slavu uvelicava i cinjenica da je on bio mjesto donosenja brojnih odluka ugradjenih u temelje crnogorske drzavnosti i jugoslovenskog zajednistva", gospodin Momir Bulatovic je kazao da se kongres odrzava u "uslovima duboke krize u partiji". Pri tom je istakao da je do ovog skupa trebalo da dodje i ranije, ali je to nastojalo da sprijeci "pucisticko krilo u partiji, ne prezajuci ni od upotrebe nedemokratskih sredstava".

Oznacavajuci sukob u DPS-u kao sukob partije sa organima izvrsne vlasti na republickom i lokalnom nivou, Bulatovic je konstatovao da se "izvrsna vlast sve vise osamostaljivala i postajala nespremna da bude podvrgnuta bilo kakvoj kontroli, a posebno kontroli svoje partije". Partijski organi, kazao je on, tolerisali su takvu praksu radi "mira u kuci", iako je "bilo ocigledno da stetne posljedice prije i iznad svega trpi upravo ugled i autoritet DPS-a".

Kulminacija sukoba, po Bulatovicevom misljenju, nastupila je nakon posljednjih izbora i nakon konstituisanja organa izvrsne vlasti. "Partija je postala do te mjere marginalizovana, da se stekao utisak da je izbornom pobjedom zavrsila svoj posao i da treba da se povuce od poluge vlasti, u potpunosti ih prepustajuci drzavnim organima i cinovnicima", kazao je Bulatovic, naglasavajuci da to apsolutno protivurjeci sustini postojanja partija u sistemima parlamentarne demokratije.

Iz ovakvog stanja stvari, smatra Bulatovic, iznjedrila se koncepcija koju je formulisao i predvodi Milo Djukanovic, a koja polazi od pretpostavke "da su gradjani Crne Gore, glasajuci za program i kandidate DPS-a, u njima prepoznali istinske zastitnike interesa Crne Gore i da su time dali povjerenje ovoj vlasti da radi po sopstvenom nahodjenju". Takva logika, prema Bulatovicevom sudu, dovela je do napustanja izbornog programa partije i konkretnih izbornih obecanja. "Drastican primjer za to predstavlja odnos prema SRJ, najvecem politickom prioritetu i osnovi pobjede DPS na izborima", kazao je Bulatovic.

Konkretizujuci problem, Bulatovic je kazao da je crnogorska vlada zbog politicke krize u Srbiji, najavljivala alternativni put u odnosu na zajednicku drzavu.

Kontra Djukanovicevoj koncepciji, prema Bulatovicevom misljenju, bila je koncepcija koja je zahtijevala prekid "nerazumne prakse, postovanje pravila politickog i drzavnickog ponasanja, uvazavanja demokratskog prava vecine clanova partije i biraca, kao i postovanje Ustava i zakona ove zemlje". Za ovu koncepciju Bulatovic je kazao da ima "ubjedljivu prevagu" u clanstvu i javnosti, i da je to ispoljeno i u Glavnom odboru DPS-a, kada su ubjedljivom vecinom reafirmisani politicki stavovi "oko SRJ, rukovodece uloge DPS u kreiranju drzavne politike i zavodjenju reda i odgovornosti medju funkcionerima koji obavljaju visoke drzavne funkcije".

"Ali, umjesto da ovim putem kriza bude rijesena, doslo je do potpuno suprotnih desavanja. Koriscenjem nedemokratskih metoda, prijetnjama i pritiscima, obecanjima i potkupljivanjem, mijenjan je odnos snaga kako u Glavnom odboru, tako i u brojnim opstinskim odborima DPS", kazao je Bulatovic.

Zavrsavajuci svoj referat pod naslovom "Razmatranje prisutnih koncepcija unutar DPS CG i donosenje odluke za postizanje politickog i akcionog jedinstva partije", Bulatovic je rekao da kongres "treba da osnazi izvorne programske principe i ciljeve DPS CG", kao i da "uspostavi pokidane veze clanstva partije i biraca, koji nas podrzavaju, sa organima partije, koji su u nekim sredinama izrasli u centre nekontrolisane politicke moci". "Kongres i njegove odluke", nastavio je on, "treba da DPS vrate onaj duh koji je plijenio nase gradjane". Bulatovic je podvukao da "Treci kongres DPS CG treba da bude kongres idejnog, programskog i drzavnog kontinuiteta, ali i kongres moralne, duhovne i kadrovske obnove". Za nesto tako, po njegovom misljenju, postoje svi neophodni preduslovi, kao sto je za tim "izrazena potreba Crne Gore i SRJ".

Sira rasprava o Izvjestaju o radu DPS-a izmedju dva kongresa i referata Momira Bulatovica je izostala i ona ce, kako je najavljeno, biti nastavljena u Podgorici, posto je "kongres u stalnom zasjedanju" do okoncanja unutarpartijske krize.

Ipak, govorilo je nekoliko delegata, uglavnom predsjednika opstinskih odbora DPS-a, koji su trazili sazivanje kongresa. Oni su dali bezrezervnu podrsku Momiru Bulatovicu, optuzujuci protivnicku stranu za "kriminalizaciju i necasne rabote kojima se bavi kako bi pridobila sto vise pristalica". Ivica Radovic iz Bara je naglasio da je ovaj lucki grad "i pored prepreka i barikada, koje im svakodnevno pravi protivnicka struja, uz Momira Bulatovica". Slicnu poruku iz Kotora prenio je dr Slobodan Krapovic. "Presijecali su nam linije, zaplasivali i nastojali da pridobiju clanstvo, ali u tome nijesu uspjeli", rekao je on i dodao da je Kotor za "ravnopravnu Crnu Goru u jakoj Jugoslaviji".

"Narod pruza gandijevski otpor sili, prijetnjama, ucjenama i opstoj kriminalizaciji drustva", rekao je Stanko Asanovic iz Budve i ustvrdio da je "u javnosti raznim manipulacijama stvorena lazna slika o tome kako je Budva uporiste Svetozara Marovica". Prema rijecima Voja Lazovica i u Savniku je "politicka slika iskrivljena". On je kao primjer za to naveo podatak da je od 17 organizacije DPS-a njih 16 predlozilo Momira Bulatovica za predsjednickog kandidata, ali da je Opstinski odbor nametnuo neke koji su "uzgred spominjani".

Prema rijecima Steva Seferovica, gradjani Herceg-Novog i radnici Brodogradilista u Bijeloj su "protiv reformista, tih laznih modela nekakve Jugoslavije, za koju se narod Crne Gore nije izjasnio". "Stvoreni su bunkeri apsolutne vlasti. Na sceni je prava medijska tortura u Crnoj Gori", rekao je Marko Kaludjerovic iz Danilovgrada.

D. Vukovic
B. I. Milicic