PREDIZBORNE AKTIVNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI

Sead Hadzovic

U organizaciji i pod nadzorom OEBS u Bosni i Hercegovini ce se odrzati izbori 12. i 13. septembra za troclano Predsjednistvo BiH, predsjednicki i parlamentarni izbori u oba entiteta, kantonalni izbori u Federaciji BiH (FBiH), kao i izbori u deset spornih opstina, koji nisu odrzani u septembru prosle godine.

Vec se uveliko zahuktavaju predizborne aktivnosti koje su politicke i pravne prirode. Opste je uvjerenje demokratske javnosti u BiH i faktora medjunarodne zajednice da je krajnje vrijeme da postojece vladajuce nacionalne strukture treba da se uklone sa vlasti. U Republici Srpskoj (RS) to je u velikoj mjeri uradjeno izborom nove vlade Milorada Dodika. Predstojeci izbori treba da ucvrste polozaj te vlade i da stranke koje je podrzavaju osvoje bolje pozicije u republickoj skupstini i skupstini BiH i da dodju novi ljudi u centrlne organe vlasti (Predsjednistvo i vijece ministara), u kojima se sada nalaze izabranici starog paljanskog rezima. Svesrdnom podrskom medjunarodne zajednice, ocekivanim ekonomsko-socijalnim oporavkom i tekucom kompromitacijom vodecih licnosti prethodnog paljanskog rezima, otkrivanjem njihovog ucesca u korupciji i kriminalu, stvaraju se povoljni uslovi da nova vlast to i postigne. Veoma je znacajno kakav ce uticaj na novu vladu imati Milosevic i da li ce se i u kojoj mjeri ta vlada tom uticaju prikloniti.

Situacija u FBiH, gdje su na vlasti medjusobno antagonizirane stranke - SDA i HDZ - daleko je slozenija i neizvjesnija. Posto u birackom tijelu jos uvijek imaju jake pozicije, parirati im moze jedino udruzena siroka demokratska, probosanska stranacka i vanstranacka alternativa. Medjutim, vec u zacetku na takvo udruzivanje negativno uticu ispoljene nesuglasice izmedju dvije stranke socijaldemokratske orijentacije (SDP i UBSD). Iako su socijalisticka internacionalna i mnoge socijal-demokratske stranke u svijetu, faktori medjunarodne zajednice, vecina clanstva i krug nezavisnih intelektualaca, insistirali da se prevazidju nesuglasice i da se ujedine, do toga nije doslo. Neizvjesno je da li ce na dalje insistiranje do toga uopste i doci. SDP je vec najavila da ce tamo gdje se primjenjuje proporcionalni izborni sistem (za skupstine svih nivoa) na izbore ici samostalno, a tamo gdje je vecinski izborni sistem (Predsjednistvo BiH i entiteta) da ce se dogovarati sa srodnim opozicionim strankama. Ova partija nudi formiranje "Velike izborne alijanse" i poziva sve programski srodne steranke i organizacije za definisanje uzajamno prihvatljive izborne platforme. Ova inicijativa nije jos dovoljno profilirana i ishod je neizvjestan. Pregovori UBSD (Selim Beslagic) sa strankama socijal-demokratske orijentacije i drugim srodnim strankama u RS (Marceta) nisu dali ocekivane rezultate. Predsjednik LBO, akademik Muhamed Filipovic, sugerise formiranje siroke koalicije centra u koju bi usle sve stranke liberalne provenijencije i njima bliske stranke, ukljucujuci i UBSD (predsjednik Selim Beslagic) na jednoj strani i stranku za BiH (predsjednik Haris Silajdzic) na drugoj strani. Celnici gradjanskog alternativnog parlamenta BiH kriticni su prema ovoj sugestiji jer se time, prije svega, odvaja UBSD od ostalih stranaka socijaldemokratske orijentacije i njima srodnim, a ukazuju i na potrebnu opreznost prema strankama koje su na proslim izborima bile u koaliciji sa SDA (stranka za BiH Harisa Silajdzica i liberalna stranka Rasima Kadica).

Oni sugerisu siroko udruzivanje svih demokratskih stranaka i asocijacija probosanske orijentacije na platformi antinacionalizma, obnove zajednickog zivota i ocuvanje jedintvene BiH u cemu bi glavnu snagu predstavljale stranke socijal-demokratske orijentacije i liberalne stranke koje su blize socijal-demokratiji (Miodraga Zivanovica iz RS i novoformirana liberalno-socijalna stranka u FBiH Hidajeta Repovca) to bi, u stvari, bila jos sira ranija koalicija "Zdruzena lista".

U toku je odrzavanje okruglih stolova, na kojima ucestvuju i predstavnici medjunarodne zajednice, u cilju izrade zajednicke platforme za predstojece izbore. Neizvjesno je kakav ce biti ishod u pogledu stvaranja te platforme, oblika i sirine udruzenog nastupa na izborima. S obzirom na dosadasnji nepovoljan razvoj i iskustvo s proslih izbora kada se iz opozicione Koalicije "Zdruzena lista" odvojila SDP i u medjuvremenu pojavile druge nesuglasice, kako unutar pojedinih stranaka (na primjer, u HSS), tako i medju strankama, postoji opravdana bojazan u pogledu pozitivnog ishoda.

Prema sadasnjim ocjenama nezavisnih politickih krugova u BiH, ocekuju se bitne promjene u sastavu Predsjednistva BiH. Za Krajisnika smatraju da, ako se kandiduje, nece biti izabran, a za Zubaka, koji se kao tvrdolinijas Zagreba jako zamjerio faktorima Medjunarodne zajednice, da se po instrukcijama Zagreba, a na pritisak medjunarodne zajednice, najvjerovatnije nece ni kan didodvati. Enigma je Izetbegovic koji je ranije najavio mogucnost povlacenja, ali posto u SDA smatraju da bi zbog njegove popularnosti ta stranka time mnogo izgubila, pitanje je da li ce se povuci ili ponovo kandidovati.

Demokratska opozicija je hendikepirana postojecim izbornim sistemom koji daje ogromnu prednost vladajucim nacionalnim strankama, jer je zasnovana na nacionalno-entitetskom principu tako da kandidatima za clana Predsjednistva i skupstine BiH prakticno trebaju samo glasovi njihove etnicke zajednice u entitetu da bi bili izabrani, umjesto da predstavnike centralnih organa vlasti biraju gradjani sa cijele teritorije BiH, kao i da u iste mogu biti birani. Ako bi, na primjer, svi gradjani birali sva tri clana Predsjednistva BiH onda nijedan od sadasnjih clanova Predsjednistva najvjerovatnije ne bi bio izabran. Na osnovu nedavnog istrazivanja sarajevskog casopisa "Dani" Izetbegovic je neprihvatljiv za 93 odsto Srba i 60 odsto Hrvata, Zubak za 87 odsto Bosnjaka i 69 odsto Srba, a Krajisnik za 96 odsto Bosnjaka i 43 odsto Hrvata. Medjutim, za gradjane BiH prihvatljivi iz drugih naciona su, po pravilu, poznate licnosti iz demokratske alternative.

Najveca prepreka za izmjenu kljucnih odredbi postojeceg izbornog sistema je u cinjenici da su te odredbe unesene u dejtonski Ustav BiH, koje se mogu mijenjati ako za to glasa dvotrecinska vecina u skupstini BiH sto je, s obzirom na sadasnji sastav skupstine prakticno neizvodljivo. Faktori medjunarodne zajednice (OEBS) uocavajuci ovaj krupan problem nastoje da, bez promjene Ustava, pronadju odgovarajuce izborno rjesenje koje ce makar ublaziti veoma negativne posljedice koje postojeci izborni sistem ima za demokratsku opoziciju.

Interesantno je napomenuti da je istovremeno usao u proceduru prijedlog Srpskog gradjanskog vijeca o konstitutivnosti sva tri naroda na cjelokupnoj teritoriji BiH, sto su zvanicno podrzali faktori medjunarodne zajednice, a formalno pokrenuo Izetbegovic kao predsjedavajuci Predsjednistva pred Ustavnim sudom BiH. Taj sud je vec pokrenuo postupak da se entitetski ustavi usaglase s Ustavom BiH i shodno tome izmijene njihove odredbe po kojim su u RS samo Srbi konstitutivni narod, a u BiH Bosnjaci i Hrvati, tako da bi u oba entiteta sva tri naroda bila konstitutivna, cime bi se stvorili povoljniji uslovi i za adekvatnije regulisanje izbornog sistema. Medjutim, procedura usvajanja trazi vise vremena, a prije svega, kod vladajucih struktura srpske i hrvatske zajednice ne postoji politicka volja da se ide na promjene koje se predlazu. Tako je inicijativu u vezi s konstitutivnoscu naroda Krajisnik odmah odbio, a Zubak je to kasnije ucinio po nalogu iz Zagreba.

Predstavnici medjunarodne krizne grupe u BiH, uocavajuci ogroman znacaj usaglasavanja Ustava entiteta sa Ustavom BiH u vezi s konstitutivnoscu naroda i potrebu temeljitih izmjena izbornog sistema predlagali su odlaganje izbora dok se to ne uradi.

Praksa je pokazala da faktori medjunarodne zajednice predstavljaju glavnu pokretacku snagu i diktiraju provedbu Dejtonskog sporazuma. Oni sve vise shvataju da je u nedemokratskom ambijentu tesko postivati demokratsku proceduru, koja se inace ne postuje od domace vlasti pa u poslednje vrijeme Visoki predstavnik UN sve vise arbitrira i donosi obavezujuca rjesenja, koja se opet nastoje izvrdati.

Shodno zakljuccima Bonske konferencije faktori medjunarodne zajednice pruzaju snaznu podrsku demokratskim opozicionim snagama u zelji da na predstojecim izborima dodju na vlast. Medjutim, od zajednickog nastupa, organizovanosti i angazovanosti tih snaga, posebno od umjesne artikulacije birackom tijelu u bazi zacrtane programske platforme, zavisice do koje mjere ce uspjeti ugroziti dosadasnji neprikosnoveni vladajuci monopol vodecih nacionalnih stranaka. Istina, te stranke su u neuporedivo boljem materijalno-finansijskom polozaju i u koriscenju medija u predizbornoj kampanji. Prilikom opredjeljenja biraca prisutan je, u prilicnoj mjeri, nacionalni kriterij i religija, sto maksimalno koriste vodece nacionalne stranke, u cemu im u dobroj mjeri, pomazu mnogi religijski velikodostojnici. Ali, sa druge strane, vec je opste poznato da su vodece licnosti tih stranaka manje-vise, dovele svoje narode u situaciju u kojoj se nalaze i da vode losu tekucu politiku, te da su se ljudi prilicno otrijeznili i poceli drugacije da razmisljaju, sto demokratska alternativa u propagandnoj predizbornoj aktivnosti treba koristiti daleko vise nego je to do sada koristila.

(Autor je clan Glavnog odbora Multinacionalnog udruzenja Bosanaca i Hercegovaca u Beogradu)