KONTAKT GRUPA I POLITICKI KOMITET EU O RESAVANJU SITUACIJE NA KOSOVU

Umesto o posredniku u pregovorima sve se vise govori o olaksavanju dijaloga "poverljivom i bliskom". Savet Evrope je idealan za takvu ulogu, smatraju u briselskim diplomatskim krugovima, tim pre sto je SRJ nedavno podnela zvanicnu aplikaciju za pristupanje ovom forumu

Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Brisela

Kontakt grupa i Evropska unija, ciji su visoki diplomatski funkcioneri pocetkom ove sedmice u Londonu i Briselu raspravljali o situaciji na Kosovu, ne pridaju nikakav znacaj referendumu koji je Skupstina Srbije zakazala za 23. april. Otpisuju ga, jednostavno, kao "neozbiljnu", "smesnu" i "lose tempiranu provokaciju", koju je najbolje ignorisati. Predstavnik za stampu Forin ofisa ga je, cak, nazvao "sporednom cirkuskom predstavom", koja, kako je rekao, nece medjunarodnu zajednicu "skrenuti sa glavnog koloseka uspostavljanja sustinskog dijaloga o resenju kosovskog problema."

Ignorisanje referenduma, medjutim, ne znaci da zapadna diplomatija zapostavlja pitanje koje ce na njemu biti postavljeno, a koje se odnosi na ucesce, ili prisustvo, "trece strane" u dijalogu o Kosovu. To pitanje je, naprotiv, u sredistu sadasnjih diplomatskih rasprava. Posto su, kako kazu, uvideli da ce svaki dijalog o Kosovu biti "ekstremno tezak", kao i da Beograd ostaje odbojan prema ukljucivanju OEBS i njenog specijalnog izaslanika Felipea Gonsalesa, u Kontakt grupi i EU nastoje da "identifikuju faktore koji bi mogli diskretno da pomognu dijalog."

Umesto o "posredovanju u pregovorima", u zapadnim diplomatskim krugovima se sve vise govori o "olaksavanju dijaloga" u "poverljivom i diskretnom", neki cak kazu i "dejtonskom", okviru pregovora o buducem statusu Kosova, bez vidljivog posredovanja spolja. A za takvu ulogu nisu neophodne istaknute politicke licnosti formata bivseg spanskog premijera Gonsalesa, vec ekspertski ili savetnicki timovi koji bi stranama pomogli da dodju do resenja u skladu sa evropskim standardima demokratije i prava. Idealni forum kojem bi se mogla poveriti takva uloga, smatraju u briselskim diplomatskim krugovima, bio bi Savet Evrope i, posebno, njegova Komisija za razvoj demokratije putem prava, koja je proteklih godina doprinela ustavno-pravnim resenjima mnogih etnickih i teritorijalnih problema izmedju bivsih komunistickih drzava. Buduci da je SR Jugoslavija nedavno podnela zvanicnu aplikaciju za pristupanje Savetu Evrope, u Briselu smatraju da bi to bila ponuda koju bi Beograd "tesko mogao da odbije", naravno ukoliko mu je zaista stalo da udje u taj pan-evropski klub, koji predstavlja neku vrstu "pripremnog razreda" za priblizavanje ostalim evropskim institucijama.

Za sada, u evropskim diplomatskim krugovima imaju razumevanje za oklevanje albanske strane da se ukljuci u dijalog pod uslovima koje diktira Beograd, a koji po ovdasnjim ocenama nisu u skladu sa zahtevima koje je definisala Kontakt grupe. U Briselu tvrde da su slicne i ocene Moskve, ciji je predstavnik Ivanov prosle sedmice bio "vrlo strog" prema Milosevicu koji mu se, navodno, pozalio kako je "veoma pogodjen ruskim pristankom na embargo na oruzje." Na sta mu je Ivanov, prema ovdasnjim izvorima, uzvratio da je sve to "rezultat srpske tvrdoglavosti." U Briselu isticu da jos nisu culi da se predsednik Milosevic licno obavezao za "politicko resenje putem bezuslovnog dijaloga" - kako je od njega trazila Kontakt grupa - a sto je, prema ovdasnjim tumacenjima, neophodno kako bi se albanskoj strani pruzile izvesne garancije da druga - srpska, tj. jugoslovenska - strana zaista tezi politickom resenju.